Prodati zaplijenjene cigarete ili ih uništiti? Popuniti državnu kasu ili se držati međunarodne prakse? Da li je procijenjeni prihod od prodaje dovoljan razlog za zamijeranje evropskim partnerima ?
Ovo su pitanja koja muče crnogorsku Vladu nakon što su policija i carinici u tri akcije od maja do juna ove godine u Luci Bar zaplijenjenili 150 hiljada paketa cigareta, čija se vrijednost procjenjuje na više desetina miliona eura.
Crna Gora imala bi značajnu finansijsku korist od prodaje zaplijenjenih cigareta iz Luke Bar, ali Vlada neće učiniti ništa što bi eventualno ugrozilo njenu međunarodnu reputaciju, saopštio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministar finansija Aleksandar Damjanović.
Pripreme za prodaju mogu 'pasti u vodu'
Ipak, Ministarstvo finansija je pripremilo predlog posebnog zakona koji bi omogućio praktičnu prodaju duvanskih proizvoda zaplijenjenih u Slobodnoj zoni Luke Bar.
Premijer Dritan Abazović je podržao ideju o prodaji zaplijenjenih cigareta.
"Ako to bude 10, 20, 30 miliona, mislim da bi to bilo spektakularno, treba da znamo da toliko košta jedan Klinički centar. Dakle, to bi zaista pomoglo našoj ekonomiji i mi to treba da odradimo", kazao je 4. jula Abazović.
Predlog Ministarstva finasija sada čeka zeleno svijetlo Vlade da bi u daljoj proceduri stigao do parlamenta gdje bi se o njemu izjasnili poslanici. Rokovi do kada bi Vlada trebalo da usvoji taj predlog i uputi ga parlamentu još nijesu poznati.
Ministar Damjanović kaže da bi država, ako zakon bude usvojen, mogla da računa na prihod između 15 i 20 miliona eura.
O tome će uskoro početi razgovori sa evropskim partnerima, navodi Damjanović :
"Vidjećemo kakva će biti sudbina tog zakona i kakva će biti komunikacija sa našim međunarodnim partnerima, jer ne želimo da uradimo ništa protivno bilo kojoj konvenciji ili bilo kojem pravilu i proceduri a vezanim za postupanje sa oduzetim cigaretama", kaže ministar za RSE.
Koliko Crna Gora gubi zbog šverca cigareta?
Iz Akcije za socijalnu pravdu ocjenjuju, međutim da bi usvajanje zakona moglo dovesti do problema u pregovorima sa Evropskom unijom, ali i tužbi kompanija čije je cigarete država u više akcija zaplijenila.
Da li bi Vlada prodajom cigareta prekršila međunarodne protokole ?
Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić je na sjednici Vlade 22. jula podsjetio da je Crna Gora potpisnica protokola Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o upravljaju sa oduzetim duvanskim proizvodima koji predviđa uništavanje zaplijenjenog duvana i opreme za njegovu proizvodnju.
"Mislim da nam je ovdje prostor sužen. Znam da se radi o iznosu koji bi valjao za mnoge dobre stvari u Crnoj Gori, ali mislim da manevarskog prostora nemamo", kazao je on.
Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori Karen Medoks je 4. jula ove godine poručila da cigarete treba uništiti u skladu sa međunarodnim protokolima i propisima:
"Međunarodna praksa predviđa uništavanje zaplijenjene robe u skladu s međunarodnim protokolima, a to je da se roba uništi zbog pitanja njenog kvaliteta, zdravstvenih standarda i prava intelektualne svojine".
Medoks je krajem marta izjavila da se samo preko Luke Bar svake godine prokrijumčari više od dvije milijarde cigareta koje dospijevaju na tržišta Evrope, te da šverc cigareta košta ekonomije Zapadnog Balkana više od 300 miliona eura izgubljenih prihoda godišnje.
Država rizikuje i pregovore i tužbe
Postavlja se pitanje da li bi namjera Vlade da proda zaplijenjene cigarete mogla da dovede u pitanje pregovarački proces o članstvu u Evropskoj uniji (EU).
Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu kaže za RSE da bi usvajanjem lex specialisa o zaplijenjenim cigaretama Crna Gora zakomplikovala pregovore sa EU.
Ona ističe da u svijetu nije zabilježen slučaj da neka država prodaje zaplijenjene cigarete:
"Kada vam ključni evropski amabasadori poručuju da uništite zaplijenjenu robu, vi se oglušite o to i pritom nudite mamac domaćoj javnosti pričom da bi se od tog novca moglo sagraditi ovo ili ono, onda vi dugoročno srljate u ozbiljne probleme zarad eventualne kratkoročne koristi".
Mrdović ocjenjuje da su brojne nepoznanice sa planom države da proda zaplijenjene cigarete:
"Mi ne znamo šta piše u tom predlogu zakona kao ni da li su te cigarete legalne ili ne, što nas dovodi u mogući rizik da jednog dana subjekti koji su gazdovali tim cigaretama tuže državu i traže višemilionsku nadoknadu štete."
Ipak neki detalji se znaju.
Prema predlogu Vlade, država bi prvo bivšim vlasnicima cigareta ponudila da ih preuzmu po cijeni 0,30 eura po paklici. Ukoliko oni ne podnesu zahtjev za preuzimanje cigareta, država će sprovesti javnu prodaju tih proizvoda u skladu sa propisima koji regulišu prodaju oduzete robe.
Luka Bar glavno čvorište za šverc cigareta
Da je luka Bar kao jedina komercijalna luka na crnogorskoj obali, još od devedesetih godina prošlog vijeka glavno središte za šverc cigareta, konstatuje i izvještaju Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, iz jula ove godine.
Kako navode, tokom devedesetih, je uz amin tadašnje vlasti, šverc cigareta činio oko 60 posto bruto domaćeg proizvoda Crne Gore.
Globalna inicijativa je nezavisna nevladina organizacija sa sjedištem u Ženevi, koja istražuje organizovane kriminalne grupe i kreira strategije za borbu protiv organizovanog kriminala.
U njihovom izvještaju "Lučke pukotine: Istraživanje pomorskih balkanskih ruta" navodi se da Luka Bar ostaje regionalno i tranzitno čvorište za šverc cigareta, kako dolaznih tako i odlaznih.
Procjenjuju da je samo u 2017. godini, jedna milijarda ilegalnih cigareta prošvercovana na tržišta van Crne Gore.
Bez kazni za švercere
Iz Globalne inicijative navode da je uprkos nekim akcijama koje odaju utisak da je šverc cigareta veliki posao u Crnoj Gori, bilo vrlo malo procesuiranja.
"Jedna teorija je da je to zato što određene kriminalne mreže uživaju političku zaštitu, ili čak da postoji dosluh između kriminalnih grupa i državnih aktera, kao što je to bio slučaj u prošlosti", navodi se u izvještaju.
Navode i dva suprotstavljena klana iz biznisa sa cigaretama. Mojkovački i klan "Grand" često se pominju kao bliski ključnim akterima u politici i službama bezbjednosti, piše u izvještaju.
"Ovi klanovi, navodno, koriste novac od šverca cigareta za obavljanje legalnih poslovnih aktivnosti. Ko god vodi posao, to radi diskretno i želi da tako i ostane. Ljudi koji istražuju ili progovore o švercu cigareta često su izloženi zastrašivanju i napadima", navodi se.
Kancelarija EU za borbu protiv prevara je 2021. godine poslala je 17 zahtjeva crnogorskim vlastima u kojima se raspitivala o sumnjivim kompanijama u Baru koje su povezane sa švercom cigareta.
Evropska komisija je 2018. i ponovo 2021. izrazila zabrinutost zbog toga što je luka Bar "platforma za krijumčarenje falsifikovanih cigareta u Evropsku uniju (EU) zajedno sa legalno proizvedenim".