Dostupni linkovi

Da li je novi talas korona virusa razlog za brigu?


Testiranje na korona virus u Beogradu.
Testiranje na korona virus u Beogradu.

Broj zaraženih korona virusom ponovo je u porastu. Najveći skok tokom druge polovine jula beleže Japan, Sjedinjene Američke Države, Nemačka, Italija, Australija, Francuska, Brazil i mnoge druge države.

Slično je i u državama Zapadnog Balkana. U Srbiji, Severenoj Makedoniji, Albaniji, na Kosovu, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori od ukupnog broja dnevno testiranih, čak 30 do 50 odsto građana dobije pozitivan COVID nalaz.

Zašto je sve više zaraženih i ima li razloga za brigu?

Preležati COVID

Milan Krstić, nastavnik iz Niša korona virus preležao je dva puta. Prvi put se razboleo na leto 2021.

"Počelo je sa jednim užasnim bolom u grudima, tako da sam se čak uplašio nije li slučajno nešto u vezi sa srcem, jer nikad u životu nisam osetio tako jak bol u grudima", kaže Milan Krstić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Odmah se javio u ambulantu, a koji dan kasnije virus mu je zahvatio oba plućna krila. I nakon što je bolest preležao, post COVID simptomi trajali su dugo potom.

"Kosa mi je posle mnogo opadala, dva meseca sam bio malaksao. Posle mesec, mesec i nešto dana kada sam radio kontrolu, i dalje sam imao prisutan virus u krvi", govori Krstić za RSE.

I njega i suprugu je, kako kaže, tada zarazila starija ćerka. Osam meseci kasnije, zarazio se ponovo, od sina.

"Čini mi se da po drugi put kad sam ležao, da sam posle toga bio još oslabio, još je izraženija bila nervoza, opadanje kose koja nikako da se zaustavi, i bolovi u zglobovima koji se tako iz čista mira jave", objašnjava sagovornik RSE.

Nove talase infekcija korona virusom širom sveta izazvale su nove podvarijante soja omikron - BA 4 i BA 5, koje su zaraznije u odnosu na prethodne.

Svetom je počela da se širi i varijanta BA.2.75 nazvana "kentaur". Prvi je put otkrivena u Indiji početkom maja, zatim je detektovana i počela da se širi i u Ujedinjenom Kraljevstvu, a zabeleženi su slučajevi u još desetak država sveta, uključujući Sjedinjene Američke Države, Nemačku i Australiju.

Srbija ovih dana beleži konstantan rast u broju novozaraženih ali i u broju smrtnih slučajeva. Krajem jula na dnevnom nivou zaraženih je više od 6.000, raste i broj hospitalizovanih.

Direktor Vojne bolnice "Karaburma" doktor Ivo Udovičić očekuje da će taj broj tek rasti.

"Mi očekujemo negde početkom avgusta vrh, i ja sam već rekao, očekujemo otprilike između 10 i 15 hiljada (zaraženih na dnevnom nivou)", rekao je doktor Udovičić 26. jula za Radio-televiziju Srbije (RTS).

Epidemiolog iz Srbije, Predrag Đurić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da su ljudi opušteniji otkako su protivpandemijske mere ukinute.

Dodaje da je na to uticalo i "konstantno ponavljanje većine medija i zvaničnika da je opasnost od pandemije prošla i da je COVID-19 postao blago oboljenje".

Prezasićenost pandemijom

Uprkos tome što je dva puta i u ne baš lakom obliku, preležao COVID, Milan Krstić kaže da danas vesti o pandemiji ne želi da prati.

"Može da dođe i na 100.000, kako god hoće. Sada su nam prioriteti da proživimo malo što je, jedan manji deo života što je preostao, opuštenije". kaže on.

Za srpskog epidemiologa Zorana Radovanovića nezainteresovanost ljudi je rezultat prezasićenosti. On je u izjavi za Dojče vele (DW) rekao kako ima utisak da se na globalnom nivou vlade ustežu za ponovnim uvođenjem mera jer ljudi žele da se vrate uobičajenom načinu života.

Kako se zaštititi?

Ipak, kako naći meru i zadržati svest da je oprez potreban?

Epidemiolog iz Srbije, Predrag Đurić kaže da je sada ključno raditi na poverenju u vakcinaciju. Paralelno s tim i dalje, bar na osnovnim, na preventivnim merama.

Do sada, nijedna država Zapadnog Balkana nema više od 50 odsto potpuno vakcinisanog stanovništva.

Najmanji procenat vakcinisanih je u Bosni i Hercegovini – 26 posto, dok ih je najviše na Kosovu i u Crnoj Gori – 45 posto. Srbija je negde u sredini sa 37.5 odsto vakcinisanog stanovništva.

Vakcine su se, objašnjava Đurić, pokazale kao bezbedno i efikasno sredstvo u sprečavanju hospitalizacije, težih oblika bolesti i smrti.

"Nesumnjivo je da je vakcinacija sprečila milione smrtnih ishoda", kaže.

Dodaje da je ona bitna i kod onih koji su preležali COVID jer "sve je više dokaza da su osobe koje su preležale virus uz vakcine stekle takozvani hibridni imunitet".

Đurić, smatra da to "verovatno može da štiti i bolje i duže od imuniteta nastalog samo prirodnom infekcijom ili samo vakcinacijom".

Predrag Đurić podseća i na značaj preventivnih mera. Smatra da bi maske morale da budu obavezne u zatvorenom prostoru, naročito u javnom prevozu. Takođe, dodaje, neophodno je i izbegavanje skupova na kojima ne postoji mogućnost održavanja propisnog rastojanja.

Četvrta doza

Danska je bila prva evropska zemlja koja je u januaru predstavila planove za četvrtu dozu vaccine za najugroženije građane.

Među zemljama koje su preporučile četvrtu dozu za određene rizične kategorije stanovništva su i Francuska, Nemačka, Grčka, Španija, Poljska, Mađarska, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, Čile. Prethodno su to učinili Izrael i Kanada.

Četvrta doza se preporučuje i u pojedinim državama Zapadnog Balkana,

Branislav Tiodorović, član Kriznog štaba Vlade Srbije za borbu protiv bolesti COVID-19 rekao je 11. jula za RSE kako se četvrta doza preporučuje onima kojima je imunitet oslabljen, hroničnim teškim bolesnicima i starijim osobama preko 60 godina.

"Ta četvrta doza će njih ipak na neki način zaštititi, ako ništa drugo da ne budu ugroženi životno, da ne stignu na respirator, pa zar to nije dovoljno", rekao je on.

Kako je rekao, četvrta buster doza ne može biti rešenje za nove varijante virusa, ali može ublažiti teške kliničke slike.

Nove vakcine prilagođene novim sojevima

Na jesen se očekuju nove verzije vakcina protiv Covida-19, koje će biti otpornije na omikron soj.

Testiranje za nove vakcine radi nekoliko proizvođača vakcina, uključujući Pfizer, Modernu i Novavax.

Đurić kaže da se očekuje da u Srbiji nove vakcine budu u primeni tokom poslednjeg trimestra 2022. godine.

"Ove vakcine bi trebalo da budu zasnovane na prvobitnim podvarijantama omikron varijante virusa. Za sad se ne može sa sigurnošću tvrditi koliko one mogu da budu efikasne protiv najnovijih podvarijanti, odnosno nekih budućih varijanti i podvarijanti, ali se očekuje da budu efikasnije od postojećih", kaže sagovornik RSE.

Naučnici: Epicentar kovida pijaca u Vuhanu

I dok se o porastu zaraženih korona virusom već više od dve godine u ciklusima govori, naučnici i dalje ne odustaju od pokušaja da tačno utvrde izvor korona virusa koji je do ovog trenutka usmrtio više od 6,3 miliona ljudi.

Pijaca u Vuhanu bila je mesto na kom su ustanovljeni rani slučajevi zaraze korona virusom, navodi se u najnovijoj studiji, objavljenoj 26. jula u naučnom portalu Science.

Naučnici su do tog zaključka došli na osnovu prostorne analize i analize životne sredine, koristeći alate za mapiranje i izveštaje na društvenim mrežama.

Oni su u studiji sugerisali da je virus verovatno bio prisutan u živim životinjama koje su bile blizu jedne drugoj, i koje su prodavane na pijaci krajem 2019. godine.

Nije, pak, utvrđeno koje su životinje bile bolesne.

Naučnici, takođe, veruju da su u životinjama kružila dva odvojena virusa, koja su potom prešla na ljude.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG