Lobista Mark MacGann oglasio se kao zviždač koji je britanskom listu The Guardian procurio hiljade kompromitujućih dokumenata o Uberu, američkoj tehnološkoj kompaniji za prevoz.
MacGann je vodio Uberove napore za lobiranje u Evropi, Africi i na Bliskom istoku između 2014. i 2016. godine.
Kako je rekao za The Guardian odlučio je progovoriti jer vjeruje da je Uber prekršio zakon u desetinama zemalja i obmanuo ljude o poslovnom modelu kompanije.
"Ja sam bio taj koji je razgovarao sa vladama, ja sam bio taj koji je gurao ovo s medijima, ja sam govorio ljudima da trebaju promijeniti pravila jer će vozači imati koristi i ljudi će dobiti toliko ekonomskih prilika", rekao je on intervjuu za The Guardian.
"Kada se pokazalo da to nije slučaj, zapravo smo prodali ljudima laž, kako možete imati čistu savjest ako ne istupite i ne priznate svoj doprinos načinu na koji se ljudi danas tretiraju?"
Rekao je i da je lakoća s kojom je Uber prodro u najviše ešalone moći u zemljama poput Velike Britanije, Francuske i Rusije bila "opijajuća", ali i "duboko nepravedna" i "antidemokratska".
Kako piše BBC, Uber je prikupio milijarde u investicijama, koristeći sredstva da privuče vozače i putnike i da izazove pravila. Ali Uberu je bila potrebna politička podrška da poremeti taksi industriju.
Novinari kojima su dostavljene osjetljive informacije optužili su kompaniju da je "kršila zakon" i da je koristila agresivnu taktiku kako bi se pozicionirala suočena sa protivljenjem političara i taksi kompanija, piše AFP.
Iz Ubera kažu MacGann sada "nije u poziciji da govori vjerodostojno" o kompaniji.
Firma je dodala da je "vrijedno pažnje" da je MacGann postao zviždač tek nakon što je dobio 585.000 eura nakon tužbe zbog bonusa za koji je rekao da mu Uber duguje.
Guardian je sa Međunarodnim konzorcijumom istraživačkih novinara (ICIJ) podijelio oko 124.000 dokumenata, koji datiraju od 2013. do 2017. godine uključujući emailove i poruke tadašnjih rukovodilaca Ubera, kao i prezentacije, bilješke i fakture.
Dokumenti, piše BBC, otkrivaju kako su neprijavljeni sastanci, lobiranje na visokom nivou i zakulisni dogovori pomogli Uberu da natjera vodeće političare da podrže njihove radikalne planove.
Dokumenti koji su procurili pokrivaju godine kada je Uber pokušavao da se probije u Evropu i pokazuju koliko je Uber bio spreman da potroši da bi se približio moći. U 2016. godini budžet kompanije za lobiranje i odnose s javnošću iznosio je 90 miliona dolara.
U nedjelju je nekoliko novinskih organizacija iz 29 zemalja uključujući Washington Post, Le Monde i BBC, objavilo svoje prve članke iz istraživanja nazvanog Uber dokumenti.
Le Monde se, piše AFP, posebno fokusirao na veze između Ubera i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je optužen da je pregovarao o "tajnom dogovoru" o regulaciji dok je bio ministar ekonomije između 2014. i 2016. godine.
Macron je navodno održavao neprijavljene sastanke sa rukovodiocima Ubera i pomogao mu da konsoliduje svoju poziciju u Francuskoj u vrijeme kada je rušio tradicionalno tržište taksija.
Uber je negirao sve optužbe na svoj račun, uključujući ometanje pravde, rekavši da je kompanija drugačija od odlaska bivšeg šefa Travisa Kalanicka, koji je optužen za stvaranje toksične kulture na radnom mjestu.
Kalanick je dao ostavku 2017. nakon niza skandala u kompaniji oko seksualnog uznemiravanja, mačo kulture i odlaska viših rukovodilaca.
Uber je već pet godina pod novim rukovodstvom i kažu da je njegov novi izvršni direktor transformirao kompaniju.
Firma je upletena u skandale koji uključuju uznemiravanje, industrijsko špijuniranje i pravne bitke od svog osnivanja 2010. godine.
Kompanija se i danas nalazi upletena u pravne bitke, piše BBC. Uber su izazvali vozači u nekoliko zemalja oko toga da li treba da budu klasifikovani kao radnici ili kao samozaposleni. Tamo gdje su sudovi presudili da Uber treba da tretira svoje vozače kao zaposlenike, kompanija je pokrenula niz žalbi.
U februaru 2021. godine, okončavši petogodišnju pravnu bitku, Vrhovni sud Velike Britanije presudio je da Uber svoje vozače mora tretirati kao radnike, a ne kao samozaposlene, što znači da imaju pravo na minimalnu platu, naknadu za godišnji odmor i penziju.
