Novi savez četiri stranke na čelu s Jeanom-Lucom Mélenchonom očekuje da će osvojiti značajno više zastupničkim mjesta u francuskoj nacionalnoj skupštini na parlamentarnim izborima u Francuskoj, čiji je prvi krug zakazan za nedjelju, 12. juna
Mélenchon se izjašnjava kao bivši marksist i lider je krajnje ljevičarske stranke La France Insoumise (Francuska nepokorena), koja je sklopila savez sa Socijalistima, Komunistima i Zelenim nazvan NUPES (Nova ekološka i društvena narodna unija).
Prvi mandat francuskog predsjednika Emmanuela Macrona obilježili su protesti, pandemija COVID-19 i rat u Ukrajini.
Macron, prema ocjeni sugovornika s kojima je razgovarao BBC, želi postići uspjeh u drugom mandatu koji je osvojio u aprilu ove godine, a "trajni pregovori" s parlamentom u kojoj ne bi imao jasnu većinu nisu dio njegovog plana.
Macron i njegovi saveznici trenutno imaju 345 mjesta u parlamentu - daleko više od 289 koliko im je potrebno za većinu.
No, raspon rezultata koji francuski anketari očekuju smanjio se se, s najnižim projekcijama za Macronov Ensemble! (Zajedno!) koje padaju ispod tog magičnog broja od 289, od ukupno 577 mjesta.
Mélenchonova stranka La France Insoumise trenutno ima manje od 20 zastupnika. NUPES bi, neke ankete pokazuju, mogao imati 200 mjesta u parlamentu.
Prema anketi Ifop-Fiduciala za Sud Radio, 44 posto anketiranih Francuza očekuje da će centristički blok predsjednika Macrona pobijediti na parlamentarnim izborima.
Dvadeset i pet posto očekuje je pobjedu ljevičarskog bloka NUPES, dok je 22% očekivalo pobjedu krajnje desne stranke Nacionalni savez Marine Le Pen.
Međutim, čak 54 posto ispitanika je kazalo da neće izaći na izbore, piše novinska agencija Reuters.
Najnovije istraživanje Ipsosa predviđa da bi Macronov savez osvojio 275 do 315 mjesta. To znači da nikako nije osigurana apsolutna većina, za što je potrebno 289 mjesta.
Macron, centrist, jasno je dao do znanja da samo on imenuje premijera, iako u praksi njegov izbor ovisi o ishodu izbora, koji neće biti jasan do drugog kruga 19. juna.
Dakle, ako NUPES osvoji većinu, vjerojatno bi Macron izabrao nekoga iz koalicije, ali to možda neće biti Mélenchon, piše novinska agencija Asscociated Press.
Među Macronovim planiranim zakonima je i odluka o podizanju dobi za umirovljenje sa 62 na 65 godina. Mélenchon je u želi sniziti na 60 godina.
Odvažna nastojanja 70-godišnjeg Mélenchona da bude imenovan za šefa vlade simptomatična je za politički krajolik Francuske.
Tradicionalne mainstream stranke poput socijalista i konzervativne desnice poput Republikanaca nestale su s radara birača nakon poraza na prethodnim izborima.
Pojavila su se tri bloka: Melenchonova tvrda ljevica, krajnja desnica Marine Le Pen i Macronovi centristi koji upozoravaju na "krajnosti".
Le Pen je, piše AP, svjesna da se njezina stranka koja se protivi imigracijama ne može natjecati s Melenchonovim savezom prema trenutnom sistemu glasanja.
Prema francuskom izbornom sistemu, kandidatu je potrebno više od polovice ukupnih glasova u prvom krugu izbora u njegovoj izbornoj jedinici, kao i potpora najmanje 25 posto ukupno registriranih birača u njegovoj izbornoj jedinici da bi bio izravno izabran u prvom krugu.
U protivnom, dva najbolje plasirana kandidata u izbornoj jedinici, kao i svaki drugi kandidat koji je dobio podršku najmanje 12,5 posto upisanih birača, idu u drugi krug, gdje pobjeđuje kandidat s najviše glasova.
U pozivima da izađe na izbore, Le Pen traži od svojih pristalica da pomognu njezinoj stranci da dobije što više zastupnika na izborima koje smatra "posljednjom šansom" kako bi blokirala put francuskog predsjednika prema "nesputanoj vlasti".
Za razliku od Mélenchonove želje da bude premijer, njen cilj je formiranje parlamentarne skupine, kako bi dobila više vremena za govore i druge pogodnosti.
Za to je potrebno najmanje 15 zastupnika. Njezina stranka osvojila je samo osam mjesta na izborima 2017. godine.
Pobjeda lijevog saveza - koju analitičari smatraju malo vjerojatnom, ali ne i nemogućom - bila bi katastrofa za Macrona, piše novinska agencija France Press (AFP).
To bi značilo avet nezgrapne "kohabitacije" - u kojoj premijer i predsjednik potječu iz različitih stranaka - koja je paralizirala francusku politiku u prošlosti.
Dok su Macron i njegovi saveznici u Europskoj uniji odahnuli nakon njegove čvrste, ali nespektakularne predsjedničke pobjede protiv čelnice krajnje desnice Marine Le Pen, posljednje sedmice nisu donijele osjećaj medenog mjeseca, piše AFP.
Cijene energije i hrane rastu u Francuskoj kao i drugdje u Europi, tretman engleskih navijača na finalu Lige prvaka u Parizu narušio je imidž Francuske u inozemstvu, a Macrona je Ukrajina optužila da je previše popustljiv prema Rusiji.
Njegov novi ministar za osobe s ivaliditetom Damien Abad suočio se s dvije optužbe za silovanje - koje je on žestoko negirao - dok se nova premijerka Elisabeth Borne tek treba pokazati na djelu.
"Dan nakon reizbora Emmanuela Macrona, njegovi su pristalice vidjeli parlamentarne izbore kao formalnost", piše vodeći francuski dnevnik Le Monde.
"Ali sada su ozbiljno snizili svoje ambicije... Čak se i poraz, nezamisliv prije nekoliko sedmica, sada ne smatra nemogućim u Elizejskoj palači", navodi se u tekstu, u kojem se poziva na izvore iz Macronovog ureda.
