Nakon što je mandatar Dritan Abazović saopštio da je postignut dogovor o formiranju nove Vlade zatražena je sjednica Skupštine za 28. april na kojoj Vlada Crne Gore treba da bude izabrana. Zahtjev je podnijelo 46 poslanika.
Međutim, odmah se pojavio problem – ko će zakazati održavanje sjednice parlamenta s obzirom da je predsjedavajući Skupštine Strahinja Bulajić iz prosrpskog Demokratskog fronta podnio ostavku na tu funkciju.
Potpredsjednica parlamenta Branka Bošnjak takođe i Demokratskog fronta, kojoj je zahtjev upućen, tvrdi da ona nije adresa za sazivanje sjednice.
"Sjednicu Skupštine može zakazati jedino predsjedavajući (Bulajić) koji obavlja tu funkciju dok mu se ne konstatuje ostavka na prvoj sjednici parlamenta. Bilo ko drugi, ko bi to učinio ulazi u zonu krivične odgovornosti zbog zloupotrebe položaja", navela je Bošnjak u odgovoru poslanicima.
Skupština je bila u blokadi od početka februara, kada je smijenjen dotadašnji predsjednik Aleksa Bečić, a privremeno ga zamijenio Strahinja Bulajić koji je odbijao da zakaže sjednice protiveći se formiranju nove Vlade.
Upitna stabilnost buduće Vlade
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je dobio mandat za sastav nove Vlade nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi Zdravka Krivokapića početkom februara.
Vladu će činiti funkiconeri njegove URA-e, prosrpske Socijalističke narodne partije (SNP), Socijaldemokratske partije (SDP) i manjinskih stranaka Albanaca i Bošnjaka. Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića će podržati Abazovićevu Vladu, ali bez učešća u njoj. Kako je najavio Abazović, DPS će dobiti mjesta u institucijama po dubini.
Van nove skupštinske većine koja će činiti ili podržavati novu Vladu su prosrpski Demokratski front i Demokrate koji su sa URA i SNP vladali od izbora avgusta 2020. godine do obaranja Krivokapićeve Vlade.
Politički analitičar Zlatko Vujović je ocijenio za Radio Slobodna Evropa da buduća Abazovićeva Vlada neće biti stabilna iako će unutar nje postojati proevropska većina:
"Sve je to na neki način ohrabrujuće u odnosu na dosadašnju Vladu i vlast. Imajući u vidu kroz šta smo prolazili prethodnih mjeseci posebno tokom trajanja odlazeće Vlade, naredna Vlada će biti nešto stabilnija. Heterogenost nove Vlade i programa njenih konstituenata je prilično dramatična".
Vujović ocjenjuje da je međunarodna zajednica imala dominantnu ulogu u formiranju nove Vlade, ali da time njen posao nije završen.
"S obzirom na krizu koja postoji na Zapadnom Balkanu, a koja nije samo politička nego i bezbjednosna, međunarodni faktor će nastaviti da ima prilično snažan uticaj na poteze i politike koje će ova očekivana Vlada preduzimati u narednom periodu", kaže Vujović.
Ubrzanje EU integracija
Da će njegova Vlada biti proevropska kazao je i mandatar Abazović naglasivši da će počivati na vladavini prava i ekonomskom razvoju. Abazović je naveo mogućnost da bi nova Vlada mogla iskoristiti globalnu krizu prouzrokovanu agresijom Rusije na Ukrajinu, kako bi Crna Gora dobila završna mjerila za učlanjenje u Evropsku uniju.
"Ja sam veliki optimista. Mislim da sa malo mudrosti možemo da iskoristimo postojeću situaciju i zatražimo brži pristup Evropskoj Uniji", poručio je.
On je kao prioritete naveo i borbu protiv korupcije i kriminala, prečišćavanje biračkog spiska, donošenje Zakona o porijeklu imovine, usklađivanje pravosuđa sa Evropskom komisijom i nastavak reformi službi bezbjednosti. Najavio je i promjene na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Nova Vlada i Temeljni ugovor sa SPC
Da će jedan od izazova nove Vlade biti i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), vidljivo je na osnovu različitih tumačenja budućih konstituenata Vlade o potrebnoj većini za njegovo usvajanje. Dok prosrpska SNP tvrdi da će se odlučivati prostom većinom, Abazović je rekao da će se za najvažnija pitanja tražiti kvalifikovana većina.
"Tu kvalifikovanu većinu ćemo tek utvrditi poslovnikom. Ipak očekujem da odluke donosimo punim konsenzusom. Ne bih dramatizovao ni jedno pitanje pa ni Temeljni ugovor. Sve ćemo rješavati na Vladi na demokratski način", rekao je Abazović.
SNP insistira, ne samo na potpisivanju Temeljnog ugovora sa SPC, već i da se Crna Gora priključi Otvorenom Balkanu, a čemu se protivi Socijaldemokratska partija, kao i DPS Mila Đukanovića koja će podržavati tu Vladu.
Zlatko Vujović kaže da će Vlada imati problem i zbog heterogenosti s obzirom da je u njoj osim proevropskih partija i SNP koja će zastupati prosrpske i proruske interese.
"SNP će uraditi sve da radikalizuje stavove i da oko sebe okupi što veći broj prosrpskih birača, koristeći to što će imati veliki broj mjesta u Vladi. Vjerujem da će oni ući u sukobljavanje oko određenog broja pitanja i pokušati da nametnu nacionalnu agendu", kaže.
Kako su saopštili iz SNP-a, oni će u budućoj vladi imati šest ministara i mjesto predsjednika Skupštine.
Vujović podsjeća da su najavljeni mehanizmi blokade koji bi trebalo da spriječe preglasavanje i usvajanje rješenja koja su suprotna nacionalnim interesima Crne Gore. On smatra da će uticaj srpskog predsjednika Aleksandra Vučića "biti ogroman na novu Vladu".
Demokratski front i Demokrate - nova opozicija
Prosrpski Demokratski front (DF) se nije oglašavao nakon obznanjivanja da je postignut dogovor o novoj Vladi i predaji zahtjeva za sazivanje Skupštine na kojoj ona treba da bude izabrana.
Mjesecima ranije, DF je najavljivao da će pružiti "institucionalni i vaninstitucionalni" otpor stvaranju nove Vlade Dritana Abazovića, smatrajući to kršenjem volje građana sa posljednjih izbora.
Jedino je funkcioner Demokratskog fronta Strahinja Bulajić, prilikom podnošenja ostavke sa mjesta predsjedavajućeg Skupštine, okarakterisao "ustavnim pučem" formiranje nove parlamentarne većine koja će izabrati novu Vladu.
Na drugoj strani lider Demokrata Aleksa Bečić je u saopštenju ocijenio da je nova Vlada formirana "zbog povratka DPS-a, a ne zbog deblokade pravosuđa i evropskog puta".
"Umjesto evropskog puta dobili smo puteve funkcija, fotelja i podjela. Najveći broj fotelja u novijoj istoriji crnogorskih vlada. Više ministara nego poslanika i partija koje treba da čine Vladu", rekao je Bečić.
Abazovićeva Vlada će imati 18 resora, 20 ministara i četiri potpredsjednika.
I dosadašnja opoziciona stranka Socijaldemokrate, koja je dugogodišnji partner DPS-a, nije podržala formiranje Abazovićeve Vlade pošto nije dobila mogućnost da u njoj participira.
Prekompozicija crnogorske političke scene posljedica je sukoba u prethodnoj parlamentarnoj većini, što je dovelo do pada Vlade Zdravka Krivokapića. Većina koju su činile tri koalicije predvođene prosrpskim Demokratskim frontom, Demokratama i Građanskim pokretom URA, pobjedom na parlamentarnim izborima avgusta 2020. poslali su Đukanovićevu DPS u opoziciju.
Facebook Forum