Dostupni linkovi

Skupština RS nije podržala Dodikov veto o testiranju učenika u BiH


Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, tokom jedne od sjednica Skupštine entiteta Repulike Srpske.
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, tokom jedne od sjednica Skupštine entiteta Repulike Srpske.

Narodna skupština Republike Srpske (RS) nije potvrdila povredu vitalnog interesa RS ni po jednom vetu koji je Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) pokrenuo na sjednici Predsjedništva BiH 31. marta.

Nije bilo dvotrećinske većine na zasijedanju u ponedjeljak, 11. aprila, koja bi u Skupštini RS potvrdila Dodikove izjave o povredi entitetskog vitalnog interesa u Predsjedništvu BiH.

Da bi odluka o pokretanju vitalnog entitetskog interesa dobila podršku, potrebno je da za nju glasa 56 od 83 poslanika Narodne skupštine RS.

Time su postale važeće tri odluke Predsjedništva BiH o sporazumima o testiranju učenika iz BiH o nivou kompjuterske i informacione pismenosti na međunarodnom nivoa.

U slučaju testiranja učenika za tu odluku su glasala dva člana Predsjedništva, Šefik Džaferović i Željko Komšić.

Dodik, kao treći član, na sjednici Predsjedništva od 31. marta, bio je protiv tvrdeći da su odluke štetne po vitalni interes RS.

Skupština RS nije potvrdila ni Dodikov veto na odluke Predsjedništva u vezi sa memorandumima o saradnji Centralne izborne komisije (CIK) BiH sa Misijom Evropske organizacije za bezbjednost i saradnju (OEBS), te Izbornom komisijom Mađarske, čime su i one postale važeće.

Dodik je, tokom obraćanja u Skupštini u ponedjeljak, naveo da se odlukama Predsjedništva BiH narušavaju nadležnosti RS.

"Da nam se na nivou BIH ne dešavaju stvari vidljive u posljednje vrijeme, gdje, zbog naraslog oportunizma i nacionalizma Bošnjaka iz Sarajeva, pokušavaju se razgraditi sve institucije BiH do mjere apsurda, rušeći ustavni poredak i omogućavajući da se donose odluke koje nisu u skladu sa Ustavom i poslovnicima", rekao je Dodik.

Dodik je, objašnjavajući zbog čega je važno podržati njegov veto, naveo da će se "u narednih godinu, dvije dana odlučiti da li će RS ojačati svoju autonomiju, da li će RS biti na zadovoljstvo svih nas ili je uopšte neće biti".

Koje su odluke Predsjedništva BiH bile sporne za Dodika?

Testiranje, o kojem su se entitetski poslanici izjašnjavali, dio je projekta u kome učestvuje 30 zemalja, a testiranja će biti održana u prvoj polovini iduće, 2023. godine.

Riječ je o Sporazumu o učešću BiH u međunarodnom istraživanju kompjuterske i informacione pismenosti ICILS 2023, Sporazumu o učešću BiH u međunarodnom istraživanju o učenju i podučavanju TALIS 2024 i Sporazumu o učešću BiH u međunarodnom istraživanju trendova u znanju matematike i prirodnih nauka TIMSS 2023.

Dodik je tokom obraćanja poslanicima, istakao da se usvojenim odlukama narušavaju entitetske nadležnosti u oblasti obrazovanja.

"U podacima prethodnih istraživanja nema kategorije RS, samo za BiH se iznose podaci. Mi ne znamo koliko je djece iz RS testirano, da li je u Banjaluci ili gdje rađeno? Ako pustite da sada ta istraživanja idu ovako, onda ćemo doći do toga da se daju mjere, pa ćete odjednom dobiti zakon o obrazovanju na nivou BiH i mi tu vidimo vitalni interes", rekao je Dodik.

Dodik se pozvao i na mišljenje Ministarstva prosvjete RS koje navodi da nije protiv testiranja, ali da je potrebno „da se rezultati testiranja različitih istraživanja daju za RS pojedinačno“.

Bosna i Hercegovina je već dva puta učestvovala u ovom testiranju, 2007. i 2019. godine. Posljednji put, bh. učenici su u ovim oblastima pokazali znanje ispod prosjeka.

Što se tiče odluka kojim Predsjedništvo BiH odobrava saradnju CIK-a BiH sa OEBS-om i Mađarskom, Dodik je rekao da su memorandumi sporni, jer su, za njega, članovi Izborne komisije izabrani uz kršenje odredbi Izbornog zakona BiH.

Za Dodika je neprihvatljivo i to što bi na sjednicama CIK-a BiH bilo dozvoljeno i prisustvo posmatrača OEBS-a s pravom obraćanja, te obaveza obavještavanja OEBS-a o aktivnostima CIK-a.

Šta je vitalni interes?

Članom V Ustava BiH definisano je da se odluke u Predsjedništvu BiH donose u pravilu konsenzusom. Odluke mogu biti usvojene i glasovima dva člana, ukoliko svi pokušaji da se postigne konsenzus ne uspiju.

Član Predsjedništva BiH koji se ne slaže sa odlukom može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju.

"Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije, bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije BiH, ukoliko je tu izjavu dao bošnjački član, ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka", navodi se u Ustavu BiH.

Opozicione stranke protiv Dodikovog veta

Opozicione stranke nisu, kako su i najavile, podržale Dodikovu izjavu o kršenju vitalnog interesa RS, tvrdeći da je posebna sjednica, kako navode, samo još jedna manipulacija i igranje sa građanima RS.

Miladin Stanić, šef Kluba poslanika SDS-a istakao je ne vidi da je tim odlukama ugrožen interes RS.

" BiH je u deset odsto najgorih na posljednjem testu koji je sproveden među 70 zemalja o kvaliteti školstva. Da li vi sa ovim želite da sakrijete u kakvom je stanju školstvo u RS", upitao je Stanić tokom obraćanja poslanicima.

U Partiji demokratskog progresa (PDP), ističu kako ne vide ništa sporno i u memorandumima o saradnji CIK-a BiH sa Mađarskom i OEBS-om.

"Kako može biti vitalni interes RS da CIK BiH ne sarađuje sa Izbornom komisijom Mađarske? Pa u posljednje vrijeme je sa Mađarskom napravljena odlična komunikacija, najavljuje se i njihova podrška RS od 30 miliona evra. Zašto je problem i da CIK sarađuje sa OEBS-om kad sarađujemo već 25 godina", upitao je poslanik PDP-a Igor Crnadak.

Dodik je do sada nekoliko puta pokrenuo pitanje vitalnog entitetskog interesa, o čemu su raspravljali i poslanici u Skupštini RS.

Posljednja rasprava održana je u 27. oktobra prošle godine, kada poslanici u Skupštini RS takođe nisu podržali Dodikov veto na odluke Predsjedništva BiH.

Nakon što su poslanici opozicionih Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP) napustili zasijedanje, nije bilo dvotrećinske većine koja bi u Skupštini RS potvrdili Dodikov veto u Predsjedništvu BiH.

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG