Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmytro Kuleba rekao je da se razgovor u NATO-u ne vodi o listi oružja koje će Ukrajina dobiti, već o vremenskom okviru kada će ono biti isporučeno zemlji koju je napala Rusija krajem februara.
Kuleba je, govoreći nakon sastanka sa ministrima vanjskih poslova članica NATO saveza, dodao da ne sumnja da će Ukrajina imati oružje neophodno za borbu.
Naglasio je i da sankcije nanose štetu Rusiji, ali nisu dovoljne da zaustave rat.
Prije sastanka Kuleba je izjavio da će pozvati članice NATO-a da Kijevu daju svo teško naoružanje koje im je potrebno za borbu protiv ruske invazije.
„Pozivam sve saveznike da ostave po strani svoja oklijevanja, nevoljkost, da osiguraju Ukrajini sve što joj je potrebno“, rekao je on.
Ukrajina traži od Zapada da povećaju izdvajanja težeg naoružanja, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, artiljeriju, oklopna vozila i avione, dok Moskva ponovo fokusira svoj napad na istok zemlje.
Kuleba je rekao da ekonomski moćna Njemačka "može učiniti više" dok je kritikovao saveznike koji i dalje nerado šalju takozvano "ofanzivno" oružje.
"Ova razlika između defanzive i ofanzive nema nikakvog smisla kada je u pitanju situacija u mojoj zemlji", rekao je Kuleba.
"One zemlje koje govore da ćemo Ukrajini dati odbrambeno oružje, ali da nisu u poziciji da nam osiguraju ofanzivno oružje - licemjerne su, to je jednostavno nepravedan, neopravdan pristup."
NATO je odbio da pošalje trupe da intervenišu u borbama u Ukrajini koja nije članica Alijanse, ali je slao ključno oružje, uključujući protivtenkovske i protivvazdušne projektile.
"Mislim da je dogovor koji Ukrajina nudi pošten. Vi nam dajete oružje, mi žrtvujemo svoje živote, a rat je ograničen na Ukrajinu", rekao je Kuleba.
'Odbrambeni rat'
Šef NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je siguran da će se saveznici "pozabaviti potrebom za više sistema protivvazdušne odbrane, protivtenkovskog oružja, lakšeg, ali i težeg naoružanja i mnogo različitih vrsta podrške Ukrajini".
"Ukrajina vodi odbrambeni rat. Tako da ova razlika između ofanzivnog i odbrambenog oružja zapravo nema nikakvo pravo značenje", rekao je Stoltenberg.
Šef NATO-a je ranije rekao da saveznici treba da iskoriste ovaj prozor od nekoliko sedmica da isporuče oružje sada dok Moskva premješta svoje snage i ponovno ih naoružava za još jednu veliku ofanzivu na istoku Ukrajine.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je novinarima da Berlin "pomno razmatra sa našim partnerima kako možemo podržati Ukrajinu u budućnosti, intenzivnije i koordinisanije jer oni imaju pravo na samoodbranu".
Čini se da su NATO saveznici čuli poziv da se pojača slanje oružja Ukrajini.
Prema izvještajima čeških medija, Prag je poslao tenkove i oklopna vozila sovjetske proizvodnje T72 u Ukrajinu, čime su postali prva zemlja koja je to učinila.
Češki zvaničnici odbili su da zvanično potvrde informaciju.
Uz isporuku oružja Ukrajini, Zapad je uveo niz sankcija Moskvi s ciljem slabljenja ruske ekonomije.
Kuleba je pozdravio novi val sankcija koje su objavile SAD, Velika Britanija i Evropska unija nakon ubistava u gradu Buča, ali je insistirao da Evropa posebno mora ići dalje.
„Nastavićemo da insistiramo na punom embargu na naftu i gas za Rusiju“, rekao je Kuleba.
EU trenutno finalizira peti krug sankcija, uključujući predloženu zabranu uvoza ruskog uglja.
Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell rekao je da misli da će ministri vanjskih poslova EU razgovarati o zabrani ruske nafte na sastanku u ponedjeljak.
"Pre ili kasnije, nadam se da će se to dogoditi", rekao je.
Ministri vanjskih poslova iz grupe G7 najrazvijenijih zemalja također su se trebali sastati u četvrtak u sjedištu NATO-a kako bi koordinirali sankcije Zapada.
