Dostupni linkovi

Ruska propaganda u političkom vakumu Crne Gore


Učesnici protesta podrške Rusiji u Nikšiću 28. februara 2022, ističu zastavu te države i Srbije. Skup je organizovan četiri dana nakon što je Rusija počela invaziju na susjednu Ukrajinu, u kojoj je do sada ubijeno na hiljade ljudi.
Učesnici protesta podrške Rusiji u Nikšiću 28. februara 2022, ističu zastavu te države i Srbije. Skup je organizovan četiri dana nakon što je Rusija počela invaziju na susjednu Ukrajinu, u kojoj je do sada ubijeno na hiljade ljudi.

Mandatar za sastav nove Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da će konkretne vladine mjere za borbu protiv dezinformisanja i širenja lažnih vijesti u vezi sa ruskom agresijom na Ukrajinu morati da sačekaju usvajanje odluke Vlade o primjeni evropskih sankcija.

Evropske sankcije se pored ruskih političara i oligarha, u jednom dijelu odnose i na zabranu emitovanja programa ruskih državnih medija, Raša tudej (Russia today) i Sputnjik (Sputnik), za koje Brisel ocjenjuje da šire rusku propagandu o ratu u Ukrajini.

"Vlada treba odlukom o sankcijama da obuhvati i pojedine medijske grupacije i subjekte. Toga do sada nije bilo i pored sporadičnih nagovještaja iz Ministarstva javne uprave", kazao je Abazović.

Odlazeća Vlada Zdravka Krivokapića i pored obaveze Crne Gore da prati spoljnu politiku Evropske unije (EU), izbjegava da potvrdi odluku o sprovođenju evropskih sankcija protiv Rusije, koje obuhvataju i zabranu emitovanja ruskih državnih medija.

Više od stotinu registrovanih lažnih vijesti

Govoreći o ratu dezinformacija u vezi sa ruskom agresijom na Ukrajinu, ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) kazala je da nije riječ o bezazlenim dezinformacijama, već malignim.

Ambasadorka kaže da Rusija ima mašinu za dezinformacije:

"One plivaju medijskim prostorom i cilj im je da proizvedu toliko konfuzije da ih je teško kontrolisati."

"One plivaju medijskim prostorom i cilj im je da proizvedu toliko konfuzije da ih je teško kontrolisati", Džudi Rajzing Rajnke, ambasadorka SAD u Crnoj Gori.
"One plivaju medijskim prostorom i cilj im je da proizvedu toliko konfuzije da ih je teško kontrolisati", Džudi Rajzing Rajnke, ambasadorka SAD u Crnoj Gori.

Kao jednu od dezinformacija koje su stigle iz Kremlja, ambasadorka ističe tvrdnju Rusije kako Amerikanci u Ukrajinina navodno imaju pogone za proizvodnju biološkog oružja:

"To nije tačno, Rusija ima biološki i hemijski program naoružanja i postoje dokazi za to. Nije tačno da to imaju i SAD."

Redakcije koje čine SeeCheck mrežu portala za provjeru činjenica, od početka invazije Rusije na Ukrajinu do 29. marta, registrovale su 127 lažnih vjesti u regionalnim medijima, na društvenim mrežama i u izjavama zvaničnika.

Kako je EU odgovorila?

Odmah nakon što je Rusija napala Ukrajinu Kremlj je pojačao medijsko plasiranje narativa i dezinformacionih kampanja sa ciljem obmane međunarodne i domaće javnosti, a na šta je Evropska unija reagovala zabranom ruskih državnih medija poput RT i Sputnika.

Sankcijama su se pridružile društvene mreže Fejsbuk (Facebook) i Tviter (Twitter), i platforma Jutjub.

Poslanik Evropskog parlamenta Tonino Picula kaže da sve izraženija problematika dezinformisanja postaje sve opasnija te da je ruski rat dezinformacijama počeo mnogo prije invazije, pričom o navodnoj ugroženosti Rusa u Istočnoj Ukrajini.

Ima li Rusija uspjeha na medijskom polju?

Picula primjećuje da se, kako rat odmiče, Rusija sve više okreće protiv medija i mreža koje je ranije koristila za svoje propagandističke ciljeve:

"Budući da je u dosadašnjem toku rata neuspješan kako u vojnim opearacijama tako i u širenju propagande, Kremlj sada zaustavlja i blokira iste društvene mreže koje je ranije koristio za tu svoju, ja bih je otvoreno nazvao Gebelsovsku promociju."

"Plutonij u čaju i novičok u donjem rublju je dokazani modus operandi ruskog režima pa je tako apsurdna tvrdnja Kremlja kako Ukrajina prijeti Rusiji kemijskim oružjem", Tonino Picula, poslanik Evropskog parlamenta.
"Plutonij u čaju i novičok u donjem rublju je dokazani modus operandi ruskog režima pa je tako apsurdna tvrdnja Kremlja kako Ukrajina prijeti Rusiji kemijskim oružjem", Tonino Picula, poslanik Evropskog parlamenta.

Kako je pojasnio u pitanju su društvene mreže Fejzbuk, Instagram, Tviter.

I Picula je kao apsurdne odbacio tvrdnje Moskve da Ukrajina i SAD imaju postrojenja za proizvodnju biološkog oružja:

"Plutonij u čaju i novičok u donjem rublju je dokazani modus operandi ruskog režima pa je tako apsurdna tvrdnja Kremlja kako Ukrajina prijeti Rusiji kemijskim oružjem."

Otrovi koje Picula pominje, korišćeni su u trovanju žestokih kritičara ruskog predsjednika Vladimira Putina, Aleksandara Litvinjenka i Alekseja Navaljnog.

Prvi je umro usled trovanja polonijumom 210 dok je Navaljni preživio trovanje nervnim agensom novičokom koji je razvijen u Sovjetskom Savezu.

Obojica su za trovanje optužila Putina a Kremlj je te optužbe odbacio.

Dezinformacije u Crnoj Gori

Iako u Crnoj Gori nema registrovanih redakcija vodećih ruskih medija, to ne umanjuje prisusvo ruske propagande. Preko određenih portala i TV stanica plasiraju se sadržaji koji obiluju dezinformacijama koje su harmonizovane sa narativom zvanične Moskve, piše u poslednjem izvještaju Digitalnog forenzičkog centra (DFC).

Kako u analizi navodi DFC u Crnoj Gori "rusku propagandističku misiju u prvom redu obavljaju portali IN4S i Borba, prepoznati po širenju narativa i dezinformacija".

Programska direktorka Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević ocijenila je da se u Crnoj Gori i regionu politički akteri javno gnušaju dezinformacija, ali da je veoma malo onih koji za njima ne posežu tajno.

Ona ističe da je u Crnoj Gori rasprostranjena mreža dezinformacija:

"U Crnoj Gori imamo svjetski poznate i lokalno aktivne ekstremiste koji neometano obavljaju svoj posao, između ostalog i onaj veoma bitan – destabilizaciju prilika kroz širenje laži", kazala je Kovačević na konferenciji "Mreža dezinformacija: Ukradena demokratija", koju je CDT organizovao u Podgorici.

Odgovorni su i mediji

Mandatar Abazović ne spori odgovornost institucija za nedjelovanje protiv širenja dezinformacija u javnosti ali dio odogovornosti adresira i na medije:

"U Crnoj Gori je lažna vijest postala dominantna. Postoje portali i mediji koji su naklonjeni određenim političkim strukturama, kreiraju mnjenje. Nedostaje profesionalizama."

No, osim vrjednosno, Crna Gora treba i institucionalno da se opredijeli da li će i u praksi ispunjavati obaveze iz procesa pridruživanja EU.

Iako je deklarativno 1. marta podržala sankcije uvedene Rusiji, Vlada Zdravka Krivokapića, kojoj je početkom februara izglasano nepovjerenje, još nije formalizovala odluku o sankcijama, iako Crna Gora spoljnu politiku usklađuje sa Evropskom unijom već deset godina.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG