Državljani Rusije vlasnici su ili suvlasnici oko 19 hiljada nekretnina i skoro četiri miliona kvadrata zemljišta u Crnoj Gori, podaci su Uprave za nekretnine.
Ovo su prvi zvanični podaci od 2006, kada su Rusi, nakon sticanja nezavisnosti Crne Gore, počeli masovno da kupuju nekretnine. Podatke je listu Pobjeda dostavila Uprava za nekretnine.
Više od 98 odsto nekretnina nalazi se u primorskim opštinama, duž 300 kilometara duge crnogorske obale, na kojoj je više od stotinu plaža. Najviše ih ima u Budvi i Baru.
Rusi u Crnoj Gori koje smo kontaktirali nerado govore o finansijskim problemima koje im uzrokuju sankcije uvedene zbog invazije Rusije na Ukrajinu. 24. februara ove godine.
- Abazović u razgovoru sa Eskobarom najavio nove sankcije Rusiji
- Crna Gora zatvorila vazdušni prostor za ruske avione
Olga iz Moskve, stalno nastanjena u Baru, kaže za RSE da za sada ne osjeća posljedice sankcija, ali da se odražavaju na njen posao.
"Izgubila sam dva već dogovorene prodajne ugovore sa ruskim klijentima, jer je obustavljen bankarski protok između Rusije i drugih zemalja, pa klijenti ne mogu da plate sa svojih ruskih računa", kaže Olga, posrednik za nekretnine.
Nije poznato kolika je ukupna vrijednost ruskih nekretnina u Crnoj Gori, niti da li je povezana s oligarsima bliskim ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, kojima se u skladu sa sankcijama zapada zbog invazije na Ukrajinu, zamrzava imovina.
Iako je deklarativno podržala sankcije uvedene Rusiji, Vlada Zdravka Krivokapića, kojoj je 4. februara izglasano nepovjerenje, još nije formalizovala odluku o sankcijama, iako Crna Gora spoljnu politiku usklađuje sa Evropskom unijom već deset godina.
Strahuju li Rusi za nekretnine u Crnoj Gori
Više vlasnika agencija za nekretnine koje smo kontaktirali nijesu mogli da nam potvrde da dio ruskih državljana, u strahu od novog kruga sankcija, pokušava da nekretnine koje imaju u Crnoj Gori "prepiše" na crnogorske državljane.
Saša Vukićević iz agencije za nekretnine Montenegro Prospects kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da za sada ima samo sporadičnih slučajeva Rusa koji razmišljaju o "brzoj prodaji" svoje nekretnine. To je, kaže, posljedica lažnih vijesti koje čitaju po društvenim mrežama o zamrzavanju imovine Rusima u Crnoj Gori.
Kao primjer navodi jednu rusku društvenu mrežu na kojoj je prošle sedmice objavljena netačna informacija da je donesena odluka o zamrzavanju imovina Rusa u Crnoj Gori. Dodaje da se u tom kovitlacu dezinformacija teško snaći i da se podstaknuti takvim lažnim vijestima pojedini obraćaju agentima za nekretnine.
"Najveći strah vlasnika nekretnina iz Rusije koji nam se obraćaju je da li će im imovina biti zamrznuta, da li će moći da njome raspolažu, a čak ima ekstremnih slučajeva i da osoba kaže 'meni će biti oduzeta imovina u Crnoj Gori'. Valjalo bi da zvanični organi izdaju neko saopštenja kojim će kazati ljudima da je njihova privatna imovina sigurna i da je neće niko oduzeti", smatra Vukićević.
Na tržištu nekretnina u Crnoj Gori, gdje su godinama Rusi među najbrojnijim kupcima, stanje je trenutno neizvjesno zbog rata u Ukrajini i sankcija Rusiji, objašnjava Vukićević.
Problemi sa karticama ruskih banaka
Skoro četvrtina naših klijenata Rusa, kaže Vukićević, koji su planirali da prodaju nekretnine sada odustaju, dijelom jer smatraju da ih je korisnije imati kao opciju boravka za sopstvenu porodicu, ali i zato što su sankcijama prekinuti globalni bankarski tokovi sa Rusijom.
Kao jednu od najoštrijih mjera sankcija koje su Evropska unija, Sjedinjene Američke Države i Kanada uvele Rusiji zbog ratne agresije na Ukrajinu je i blokiranje pristupa SWIFT sistemu za određene ruske banke.
U agenciji Montenegro Propsect objašnjavaju da zbog onemogućenih bankarskih transfera, državljani Rusije koji hoće da prodaju svoju nekretninu moraju da se zapitaju gdje bi taj novac primili i kako bi sa njim raspolagali.
"Imali smo problema sa klijentima koji su već platili depozit ili nekoliko rata za svoje nekretnine koje kupuju u Crnoj Gori, i sada su se zatekli u situaciji da ne mogu da završe i zaključe kupoprodaju", navodi Vukićević primjer problema zbog obustave novčanih transfera od Rusije ka Crnoj Gori.
Privatne bankovne račune mogu da otvore nerezidenti koji imaju nekretninu u Crnoj Gori, zaposlenje, ili blizak rodbinski odnos sa osobom crnogorskog državljanstva. Uz to banke nemaju potpuno usaglašenu proceduru, pa pojedine uz to traže i dodatne papire.
Ljudi koji su došli u poslednjih mjesec u Crnu Goru iz Rusije imaju problema da otvore račun u banci, jer moraju da imaju neku nekretninu u Crnoj Gori, da otvore kompaniju i riješe svoj boravišni status, kaže za RSE Marat Gueljman, umjetnik i disident koji već sedam godina živi u Budvi.
Bogati Rusi u Crnoj Gori
Na pitanje da li zna za primjere da pojedini Rusi, u strahu za svoju imovinu od sankcija, istu prepisuju na druge, Gueljman odgovara odrično.
"Ne znam za takve slučajeve. Znamo da su neki ljudi pod sankcijama koji imaju imovinu u Crnoj Gori, ali ih ja ne poznajem lično", zaključuje Gueljman.
Bogati Rusi uglavnom imaju nekretnine na luksuznim stambenim kompleksima poput tivatskog Porto Montenegra, budvanske Zavale, hercegnovskih Portonovi i Luštica bay.
Ruski oligarh Oleg Deripaska od 2005. vlasnik je zemljišta na rtu Platamuni, u opštini Kotor, na kojem je njegova kompanija Overseas assets management izgradila luksuzni kompleks od dvije velike i desetak manjih vila, u koji je uložio oko 50 miliona eura.
Direktor ANB-a Dejan Vukšić kazao je nedavno da je Deripaska zemlju na Platamunima kupio za devet eura po kvadratu iako se tržišna cijena bila hiljadu eura za kvadrat.
I moskovski tužilac koga je lično dekretom imenovao Putin, Denis Popov ima imovinu u Crnoj Gori.
Prema podacima koje je RSE dobio od crnogorske Uprave za nekretnine, na firmu supruge Denisa Popova, Monte Biser vodi se zgrada od 296 kvadrata sa apartmanima i 700 kvadrata zemljišta u Boko-kotorskom zalivu. Kompanija ima i tri luksuzna objekta i 8.000 kvadrata zemljišta nadomak skijališta Jezerine kod Kolašina, sjeverno od Podgorice.
Ni Deripaska ni Popov nijesu obuhvaćeni dosadašnjim sankcijama.
Po kojim sve osnovama Rusi dolaze do državljanstva u Crnoj Gori
Rusi su bili glavni korisnici i ekonomskog državljanstva, koje donosi brojne benefite uključujući mogućnost posjedovanja nekretnina i računa, a koje se dodjeljuje pojedincima koji u Crnu Goru ulože između 250.000 i 450.000 eura.
Od kraja 2020. do sredine februara ove godine odlazeća Vlada Zdravka Krivokapića je dodijelila ukupno 315 počasnih državljanstava.
Od tog broja 291 je dodijeljeno po osnovu ekonomskog interesa od čega Rusima 190, naveli su iz Centra za građansko obrazovanje za RSE.
Vlada je ovo učinila uprkos apelima Evropske komisije da se ovaj program ukine.
Nije poznato da li među njima ima osoba koje su na crnoj listi EU i SAD.
Odnosi Crne Gore i Rusije
Crna Gora je nakon proglašenja nezavisnosti 2006. godine imala dobre odnose sa Rusijom sve do 2014. kada se, slijedeći spoljnopolitički kurs EU, pridružila sankcijama koje je Brisel uveo Moskvi, zbog aneksije Krima.
Odnosi su se dodatno pogoršali nakon što je 2017. godine Crna Gora postala članica NATO zbog čega je Rusija oštro kritikovala tadašnju crnogorsku vlast Demokratske partije socijalista, a posebno predsjednika Mila Đukanovića.
U Crnoj Gori živi oko dvije i po hiljade Ukrajinaca dok je broj Rusa višestruko veći.
