Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine (BiH) i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, potvrdio je da je za srijedu, 16. marta, zakazao hitnu sjednicu Doma, na kojoj će biti raspravljano o ukidanju akciza na naftne derivate u BiH.
Zastupnički dom Parlamenta BiH usvojio je 9. marta Prijedlog zakona o izmjenama zakona o akcizama u BiH, kojim se ukidaju akcize na naftne derivate u trajanju od šest mjeseci.
Izmjenama su ukinute akcize na dizel, benzin, plin i plinska ulja, što će smanjiti maloprodajnu cijenu litra goriva za 35 feninga.
Po litri goriva koje se proda na bh. tržištu, trenutno se plaća akciza u iznosu od 0,30 maraka do 0,40 maraka, ovisno o vrsti naftnog derivata.
Na istoj sjednici, Zastupnički dom Parlamenta BiH je prihvatio i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV), koji predviđa da se po sniženoj stopi PDV-a od pet posto oporezuje promet dobara i usluga, te uvoz dobara određenih namirnica.
Čović je na konferenciji za novinare u Mostaru kazao da je zatražio od predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, državnog, te entitetskih minitara finansija, te direktora Uprave za indirektno oporezivanje da dostave osvrt na izmjene koje su usvojene u Zastuipničkom domu.
"Da vidimo šta to znači, je li time stvarno, osim što smo se obratili javnosti da nešto želimo uraditi, nešto stvarno i pomažemo? Da li pravimo više štete ili više koristi u tom svemu", naveo je.
Čović je kazao da se slično odnosi na PDV, ističući da je potrebno utvrditi šta znače podijeljene stope PDV-a, te da li one znače nešto dobro ili se "narušava sustav".
Čović je najavio i da će u utorak, 15. marta, u Bruxellesu, tokom rasprave pred Vanjskopolitičkim odborom Evropskog parlamenta, govoriti o odnosu BiH prema evropskim integracijama.
"Za naš evropski put trebalo je riješiti pitanje Izbornog zakona već ima dvije godine", rekao je Čović, podsjetivši i na 14 uslova čije ispunjavanje od BiH traži Evropska unija.
Ustvrdio je kako se krenulo sa inicijativama ubrzanog prijema BiH u EU, nakon što se počelo govoriti da će Ukrajina zbog ruske agresije imati ubrzani put ka EU.
"Vrlo brzo se dobije odgovor oko toga, što se tiče Evropske unije. Vrata nam niko neće otvoriti ako mi to ne zaslužimo", kazao je.
Najavio je i da će ubrzo doći do nastavka razgovora o izmjenama Izbornog zakona BiH, ističući kako bh. političari ne mogu sami ta pitanja riješiti.
"Mora biti uključenost onih koji su na neki način svjedoci ovog procesa još od potpisanog sporazuma iz Mostara. Uvjeren sa, da će ti sastanci biti vrlo brzo, jer vremena više nema oko toga i mislim da će biti nastavak onoga što smo dosad dogovorili", kazao je Čović.
Svi dosadašnji pregovori bh. političkih lidera o izmjeni izbornog zakonodavstva završeni su bezuspješno.
Najspornija pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u domove naroda, o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.
Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom u BiH predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.
Stranke s hrvatskim predznakom u drugom entitetu Federaciji BiH traže rješenje kojim bi se jamčilo da će jedan od izabranih članova Predsjedništva BiH biti izabran većinom glasova isključivo Hrvata.
Suština izmjena Izbornog zakona je u provođenju četiri presude Evropskog suda za ljudska prava.
Evropski sud za ljudska prava proglasio je dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu "Sejdić-Finci", te kasnije u presudama u predmetima "Pilav", "Zornić", "Šlaku" i "Pudarić".
BiH su naložene izmjene Ustava BiH zbog toga što Jevreji, Romi i drugi "nekonstitutivni narodi" u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, ne mogu kandidovati i birati za članove Predsjedništva BiH.
Također, ne mogu biti izabrani za delegate u Domu naroda BiH, u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Na te funkcije se mogu kandidirati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda - Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH i Srbin iz entiteta Republika Srpska. Ni Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj, kad se očekuje raspisivanje općih izbora u BiH.
Opći izbori u BiH trebali bi biti održani početkom oktobra. Na njima se biraju članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske, te skupština deset kantona u Federaciji BiH.
- Odbijena isplata pola miliona eura za pripremu opštih izbora u BiH
- Šefica Misije OSCE-a očekuje da BiH osigura novac za opće izbore
Za održavanje izbora potrebno je blizu deset miliona maraka (oko pet miliona eura). BiH nema osiguran taj novac, s obzirom na to da nije usvojen budžet BiH za ovu godinu.
