Direktni negativni efekti ruske invazije na Ukrajinu po crnogorsku ekonomiju biće pad ruskih investicija i smanjenje turista sa ukrajinskog i ruskog tržišta.
"Teško je u ovom momentu kvantifikovati negativan uticaj po crnogorsku ekonomiju ali će on u svakom slučaju biti prisutan sa više aspekata", kaže za Radio Slobodna Evropa ekonomski analitičar Vasilije Kostić.
Kostić, koji je predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, ističe da će ruska vojna invazija na Ukrajinu imati značajne posljedice, prije svega, po evropsku ekonomiju.
"Budući da je Crna Gora visoko uvozno zavisna zemlja usmjerena na evropsku ekonomiju, onda će se sigurno to preliti i na Crnu Goru. Vjerujem da će taj indirektan efekat biti znatno jači od direktnog efekta", kaže Kostić.
Vlada će, kako je najavljeno, vrlo brzo predstaviti plan kako Crna Gora treba da reaguje na posljedice koje izaziva ruska invazija na Ukrajinu.
"Očekujemo jedan veliki inflatorni pritisak i moraćemo detaljno da planiramo aktivnosti u odnosu na takav razvoj događaja", najavio je 28. februara ministar finansija Milojko Spajić.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je 24. februara pokrenuo vojni napad na Ukrajinu, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski istog dana proglasio je ratno stanje u zemlji. U međuvremenu, Evropska Unija i Sjedinjene Američke Države kontinuirano uvode nove sankcije Rusiji.
Rekordne cijene goriva
"Negativni efekti koji se mogu očekivati u Crnoj Gori zbog ruske invazije na Ukrajinu su značajno veće cijene naftnih derivata. Danas je ponovo došlo do povećanja cijena. I analitičari sa naftnih tržišta kažu da su povećane cijene na međunarodnim berzama", kaže za RSE Goran Kapor, novinar ekonomske redakcije podgoričkih Vijesti.
Zbog rekordnog skoka nafte na svjetskim berzama, od ponoći 1. marta gorivo će u Crnoj Gori biti skuplje od dva do četiri centa po litru. Ministarstvo kapitalnih investicija saopštilo je da će cijene eurosupera 95 i 98 narednih petnaest dana biti 1,58 EUR, odnosno 1,62 EUR.
Inače, cijene goriva na crnogorskim pumpama su od polovine februara na rekordnom nivou u poslednjih deset godina.
Skok cijena brašna i ulja
"Realno je očekivati i novi rast cijena brašna, žitarica i ulja na crnogorskom tržištu, imajući u vidu činjenicu da je Ukrajina 'žitnica Evrope' i velika izvoznica uljarica, a i rast cijena već se dogodilo tokom prethodne godine", kaže Kostić.
Cijena jestivog ulja u prethodnoj godini je porasla za 37,6 odsto i imala je prema podacima Monstata najveći uticaj na godišnju stopu inflacije u Crnoj Gori.
Crna Gora od 2003. godine nema robne rezerve a zbog aktuelnih dešavanja u svijetu Vlada je 24. februara obezbijedila dodatne zalihe hrane za tri mjeseca, a goriva za dva.
Iako brašno, žitarice, jestivo ulje i stočnu hranu domaći trgovci uglavnom uvoze iz Srbije ovi se proizvodi trguju na berzama, pa cijene zavise od kretanja na međunarodnom tržištu.
I Kapor takođe, očekuje novi rast cijena proizvoda koji se prave od žita i ulja koje značajno izvozi Ukrajina, jer će, navodi "na međunarodnom nivou doći do rasta cijena ovih proizvoda."
Kostić kaže da ni prošle godine ponuda ovih proizvoda na međunarodnom tržištu nije u dovoljnoj mjeri pratila tražnju, što je rezultiralo rastom cijena:
"A sada dodatno situacija koja je komplikovana će definitivno uticati na kapacitete i produkciju ukrajinske poljoprivrede i ekonomije što će vršiti snažan pritisak na rast cijena tih proizvoda."
Crna Gore je prošle godine iz Rusije uvezla robu vrijednu oko 10 miliona eura. Najviše cigarete za 3,3 miliona eura, naftna ulja i gas za 1,8 miliona. A izvezla je robe u vrijednosti 2,3 miliona.
Iz Ukrajine je uvezla proizvode vrijedne šest miliona, i to najviše meso i suvo voće, a izvezla oko 1,2 miliona eura.
Manje turista iz Ukrajine i Rusije
Jedan od direktnih negativnih efekata na crnogorsku ekonomiju biće pad broja turista iz Rusije i Ukrajine, smatra Kostić:
"Prošle godine su značajnije bili prisutni turisti iz Ukrajine nego iz Rusije, ali u svakom slučaju, očekujem smanjenje i ruskih i ukrajinskih turista ove sezone. To će biti direktna negativna posljedica na našu ekonomiju. Mislim da je ostalo malo vremena do turističke sezone da dođe do preorijentacije Crne Gore na neka druga emitivna tržišta".
Nešto preko dvadeset odsto ukupnog turističkog prometa u Crnoj Gori prošle godine ostvarili su gosti iz Ukrajine i Rusije. Prema zvaničnim podacima 136 hiljada gostiju bilo je iz Ukrajine, što je 8,8 odsto od ukupnog broja dok je 108 hiljada bilo iz Rusije ili sedam odsto.
Kapor ocjenjuje da bi se smanjenje broja gostiju iz ove dvije zemlje itetkako osjetilo po potrošnji i moguće uticalo na pad ukupne ekonomije. Kapor napominje da je sistem javnih finansija u Crnoj Gori dodatno osjetljiv zbog programa Evropa sad, kojim se država odrekla značajnih prihoda po osnovu zarada radnika.
"Ako bi Crna Gora imala smanjenje prihoda od turizma koji je najznačajniji dio crnogorske ekonomije, onda bi javne finansije bile u ozbiljnom problemu. A onda bi se to prelilo na privatnu ekonomiju i živote građana"
Turizam inače, čini 25 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Pad direktnih stranih investicija
Ključna direktna negativna posljedica po crnogorsku ekonomiju biće smanjenje ruskih investicija, smatraju Kostić i Kapor.
Rusija je u prošloj godini bila najveći strani investitor u Crnoj Gori, sa 164 miliona eura. To je gotovo petina ukupnih stranih direktnih investicija, koje su iznosile 898 miliona.
Investicije iz Ukrajine iznosile su skoro 12 miliona eura.
"Nije prirodno da ruski investitori razmišljaju o investicijama dok je zemlja u takvom sukobu a osim toga Rusija će biti ozbiljno izložena evropskim sankcijama. Tako da je potpuno realno očekivati da izostanu strane investicije. Naravno, i one iz Ukrajine, koje su bile simbolične u odnosu na ruske", kaže Kostić.
On objašnjava da se neće usporiti investicije samo iz ove dvije zemlje već je realno očekivati usporavanje ostalih investiranja:
"Jer postoji ozbiljna neizvjesnost, s obzirom na ratni sukob. A zavisiti će i od obuhvata i intenziteta sankcija koje će Evropa, SAD i čitav razvijeni svijet sprovesti prema Rusiji".
Rast ruskih investicija u Crnoj Gori
Od ukupno jedanaest banaka, koje posluju na crnogorskom tržištu nijedna nije u ruskom vlasništvu. Prema raspoloživim podacima u tim bankama nema ruskih akcionara.
Centralna banka je saopštila je da eventualno isključenje Rusije iz međunarodnog sistema plaćanja SWIFT, ne bi imalo značajnog uticaja na stabilnost bankarskog sistema u Crnoj Gori.
Prema objašnjenju CBCG, SWIFT sistem predstavlja vodeću komunikacionu platformu koju koriste banke i druge institucije za brzo i sigurno izvršavanje međunarodnih plaćanja.
SWIFT mreža, koju danas koristi 11.000 banaka, finansijskih institucija i korporacija u više od 200 zemalja svijeta, pod kontrolom je centralnih banaka G-10 grupe i Evropske centralne banke.
Facebook Forum