Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres ocijenio je u ponedjeljak, 28. februara, na hitnoj sjednici Generalne skupštine UN-a o Ukrajini da je ideja o nuklearnom sukobu "jednostavno nezamisliva".
Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je u nedjelju da se nuklearne snage Rusije stave u stanje pripravnosti, što je Guterres opisao kao "zastrašujući razvoj događaja".
Guterres je rekao i da UN ima "vjerodostojne procjene" da ruski napadi ciljaju na stambene zgrade, kritičnu civilnu infrastrukturu i druge nevojne ciljeve.
Kazao je da se "suočavamo sa onim što bi lako moglo postati najgora humanitarna i izbjeglička kriza u Evropi u posljednjih nekoliko decenija".
Šef UN-a pozvao je sve strane u ukrajinskoj krizi da osiguraju siguran, brz i nesmetan pristup humanitarnoj pomoći.
Istakao je da se nada da će direktni razgovori između Rusije i Ukrajine dovesti do trenutnog zaustavljanja borbi te otvaranju puta za diplomatsko rješenje.
Kyslytsya: Ukoliko Ukrajina ne preživi, neće ni međunarodni mir
Na hitnoj sjednici, Generalna skupština UN-a raspravlja o ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Obaćajući se na sjednici, ukrajinski ambasador pri UN-u, da će međunarodni mir i demokracija biti u opasnosti ukoliko njegova zemlja bude poražena.
"Ukrajina sada plaća cijenu za vlastitu slobodu i sigurnost, ali i cijelog svijeta", kazao je ambasador Sergiy Kyslytsya.
"Ukoliko Ukrajina ne preživi, neće ni međunarodni mir, ni Ujedinjeni narodi", rekao je
Ruski ambasador okrivio Ukrajinu za krizu
Ruski ambasador pri UN-u Vasilij Nebenzija kazao je da je "Ukrajina odgovorna za korijene trenutne krize".
Nebenzija je kazao da je Ukrajina "dugi niz godina sabotirala i kršila svoje direktne obaveze prema paketu mjera iz Minska" (sporazume iz Minska).
"Nedavno se pojavila nada da će se oni u Kijevu preispitati i da će se zaista pridržavati onoga što su potpisali 2018. godine."
Rekao je da Ukrajina nije bila voljna da se uključi u dijalog i da Donbasu dodijeli poseban status.
"To nas je definitivno uvjerilo u činjenicu da više nemamo pravo da dozvolimo da stanovnici Donbasa dalje pate", rekao je on.
"Ruske akcije se iskrivljuju i osujećuju, broj lažiranja je zapanjujući, a mediji i društvene mreže šire te laži", ocijenio je Vasilij Nebenzija.
Kineski ambasador upozorio da novi Hladni rat nikome ne odgovara
Britanska ambasadorica Barbara Woodward kazala je da zemlje "moraju zajedno braniti pravila i odgovornost koju su izgradili", prenosi AFP.
"Ukoliko se sada ne zauzmemo za njih, tada je ugrožena sigurnost granica i nezavisnost svake nacije", rekla je.
Kineski ambasador pri UN-u Zhang Jun izjavio je da se "ne može ništa dobiti otvaranjem novog Hladnog rata", ali nije naveo kako će Peking glasati, piše AFP.
Predsjednik Generalne skupštine UN-a traži šansu za mir
Na početku zasjednja, predsjednik Generalne skupštine UN-a Abdulla Shahid izjavio je da ova skupština predstavlja kolektivnu savjest čovječanstva i da je njena snaga ukorijenjena u njenom moralnom autoritetu.
Shahid je pozvao sve članice UN-a da pokažu moralnu hrabrost i da iskoriste raspravu u idućih nekoliko dana na način da ne "razvijaju ratnu retoriku, već da daju šansu miru", prenosi BBC
Podsjetio je da UN osnovan kako bi poduzeo efikasne kolektivne mjere za sprječavanje i uklanjanje prijetnji miru.
Hitnu sjednicu Generalne skupštine, koja broji 193 članice, sazvalo je Vijeće sigurnosti UN-a.
Odluka o sazivanju sjednice donesena je s 11 glasova za u Vijeću sigurnosti.
Rusija je glasala protiv, dok su Kina, Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati bili suzdržani.
Ovaj potez uslijedio je nakon ruskog veta, 25. februara, na nacrt rezolucije Vijeća sigurnosti kojom bi se osudila invazija Moskve na Ukrajinu.
Kina, Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati bili su i tada suzdržani, a preostalih 11 članica glasalo je za.
O rezoluciji će se glasati na kraju hitne sjednice, a riječ je o 11. zasjedanju Generalne skupštine UN-a ovog tipa od 1956. godine.
"Očekuje se da će Generalna skupština glasati o rezoluciji već u srijedu", izjavila je ranije američka ambasadorica pri UN Linda Thomas-Greenfield.
Nijedna zemlja nema pravo veta u Generalnoj skupštini UN-a.
Odvojeno 28. februara, Vijeće sigurnosti UN trebalo bi održati hitnu sjednicu o humanitarnoj situaciji u Ukrajini, iz koje se očekuje da će od borbi pobjeći sedam miliona ljudi
Na granici Belorusije sa Ukrajinom, u Gomoljskoj oblasti u ponedjeljak su prekisu rata pregovarale delegacije Ukrajine i Rusije.
Pregovarači su se vratili u Kijev i Moskvu na konsultacije prije druge runde razgovora.
Ured ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog saopćio je da su pregovarači "detaljno razgovarali o nizu ključnih tema za koje postoje izgledi za obostrano prihvatljiva rješenja".
Vladimir Medinski, šef ruske delegacije, izjavio je da su se dvije strane "usuglasile da nastave pregovore", dodajući da će se novi sastanak biti održan na poljsko-bjeloruskoj granici.
Ukrajina traži hitan prekid vatre i povlačenje ruskih trupa, dok Rusija nije izašla sa zvaničnim zahtjevima i očekivanjima od današnjeg susreta.
Ruske snage započele su napade na Ukrajinu 24. februara, po nalogu predsjednika Vladimira Putina.
Putin je rekao da je odobrio "specijalnu vojnu operaciju" kako bi se uklonila, po njegovim navodima, ozbiljna prijetnja iz Ukrajine.
Svrha operacije je, rekao je Putin, "demilitarizacija" južnog susjeda Rusije.
Prije toga je proglasio nezavisnost dvije separatističke regije na istoku Ukrajine.
Zapad je oštro osudio ruske postupke, nazivajući ih kršenjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.
