Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je ministarstvu odbrane da pošalje vojsku u regije u istočnoj Ukrajini koje kontroliraju separatisti koje podržava Moskva, prema dekretu objavljenom rano u utorak po moskovskom vremenu.
Prije toga je potpisao dekrete o priznanju nezavisnosti "Donjecke Narodne Republike" i "Luganjske Narodne Republike".
Nije jasno kolika je veličina snaga koje je Putin poslao i kada će prijeći granicu s Ukrajinom. Kaže se da će ruska vojska ući kako bi "održala mir".
Separatisti tvrde da polažu pravo na kompletan Donjeck i Lugansk, međutim kontroliraju samo oko polovice ove dvije istočne ukrajinske regije.
Ruskom ministarstvu vanjskih poslova također je dao zadatak da pripremi "sporazum o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći" sa separatistima koji sebe nazivaju Donjeckom Narodnom Republikom i preda ga Kremlju na potpisivanje.
Prema tim sporazumima, kako je naveo Reuters, "Rusija ima pravo graditi i uspostavljati vojne baze" u tom istočnoukrajinskom području.
Rusija i otcijepljene regije također planiraju potpisati odvojene sporazume o vojnoj saradnji i zaštiti granica, prema nacrtima zakona koje će ruski parlament razmotriti u utorak.
Ove poteze su ranije obeshrabrivale Ujedinjene nacije i brzo osudili zapadni čelnici koji se plaše velikog sukoba u regiji.
Kijev i zapadni čelnici sedmicama su upozoravali da bi ruski vojni napad na Ukrajinu mogao biti neizbježan, budući da je više od 150.000 ruskih vojnika okupljeno u blizini rusko-ukrajinske granice.
"Smatram da je potrebno donijeti odluku koja je već odavno trebala biti donesena - da se odmah prizna neovisnost i suverenitet Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike", kazao je Putin u govoru u ponedjeljak navečer koji je uživo prenosila ruska državna televizija.
Potpisavši dekrete o priznanju, zatražio je od parlamenta da ratificira odluku što je prije moguće.
"Molim Saveznu skupštinu Ruske Federacije da podrži ovu odluku, a zatim da ratificira ugovore o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći s obje republike. Ova dva dokumenta bit će pripremljena i potpisana u vrlo bliskoj budućnosti.
A od onih koji su preuzeli i drže vlast u Kijevu, zahtijevamo hitan prekid neprijateljstava. Inače će sva odgovornost za mogući nastavak krvoprolića u potpunosti biti na savjesti režima koji vlada na teritoriju Ukrajine", kazao je Putin.
Zapad najavio sankcije
Ubrzo su stigle osude ruskog poteza.
"Očekivali smo ovakav potez Rusije i spremni smo odmah odgovoriti. Predsjednik Biden uskoro će izdati izvršnu uredbu koja će zabraniti nova ulaganja, trgovinu i financiranje od strane američkih osoba u, iz ili u takozvane DPR (Donjecku Narodnu Republiku) i LPR ( Luganjsku Narodnu Republiku) regije Ukrajine", saopćila je Bijela kuća.
U saopćenju se navodi da će ova izvršna uredba također dati ovlasti za nametanje sankcija bilo kojoj osobi koja odluči da djeluje u tim ukrajinskim područjima.
Dodaje se da će državni odjeli i Ministarstvo finansija uskoro imati dodatne pojedinosti. Također će uskoro objaviti "dodatne mjere vezane uz očito kršenje međunarodnih obveza Rusije".
"Da budemo jasni: ove mjere su odvojene, i bit će dodatak brzim i oštrim ekonomskim mjerama koje smo pripremali u koordinaciji sa saveznicima i partnerima u slučaju da Rusija dodatno napadne Ukrajinu.
Nastavljamo bliske konzultacije sa saveznicima i partnerima, uključujući Ukrajinu, o sljedećim koracima i o tekućoj eskalaciji od strane Rusije duž granice s Ukrajinom", navodi se u saopćenju Bijele kuće.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je razgovarao o događajima u posljednjih nekoliko sati s američkim predsjednikom Joeom Bidenom.
U tweetu objavljenom nakon televizijskog govora ruskog predsjednika Vladimira Putina, Zelenski je također rekao da je započeo sastanak ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu. Najavio je i razgovore s britanskim premijerom Borisom Johnsonom.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres smatra kako je ruski potez ''ugrožavanje ukrajinskig teritorijalnog integriteta i suvereniteta i u neskladu s Poveljom UN-a”.
Glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric je prenio kako "Ujedinjeni narodi, u skladu s relevantnim rezolucijama Opće skupštine, i dalje u potpunosti podržavaju suverenitet, neovisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, unutar njezinih međunarodno priznatih granica".
"Priznavanje dvaju separatističkih teritorija u Ukrajini je očito kršenje međunarodnog prava, teritorijalnog integriteta Ukrajine i sporazuma iz Minska", rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, misleći na mirovne sporazume koji pokrivaju istočnu Ukrajinu.
"EU i njezini partneri reagirat će jedinstvom, čvrstoćom i odlučnošću u znak solidarnosti s Ukrajinom", dodala je.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je saopćila da priznanje predsjednika Putina separatističkih "narodnih republika" u istočnoj Ukrajini namjerno poništava dugogodišnje napore u normandijskom formatu i OSCE-u.
"Reagirat ćemo na ovo kršenje međunarodnog prava i koordinirati se s partnerima", navela je Baerbock.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron osudio je odluku Rusije da prizna neovisnost ukrajinskih regija pod kontrolom pobunjenika, saopćila je Elizejska palača u ponedjeljak nakon što je Macron sazvao hitni sastanak francuskog vijeća za nacionalnu sigurnost na kojem se bavio najnovijim događajima povezanim s Ukrajinom.
U saopćenju se dodaje da je ruska odluka jednostrano kršenje međunarodnih obaveza Rusije i napad na teritorijalni integritet Ukrajine.
Macron je pozvao na hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a i donošenje ciljanih evropskih sankcija.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg također je osudio odluku Rusije.
"To dodatno potkopava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, nagriza napore za rješavanje sukoba i krši sporazume iz Minska, čiji je Rusija stranka", naveo je Stoltenberg.
Britanski premijer Boris Johnson kazao je kako je "priznanje otcijepljenih regija istočne Ukrajine od strane ruskog predsjednika Vladimira Putina kršenje je međunarodnog prava".
"Kad sam došao na ovu press konferenciju, shvatio sam da je Vladimir Putin zapravo najavio da Rusija priznaje otcijepljene republike Donjeck i Lugansk. To je očito kršenje međunarodnog prava. To je... flagrantno kršenje suvereniteta i integriteta Ukrajine", kazao je Johnson na konferenciji za novinare.
Nakon što je Putin potpisao dekret, britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss saopćila je da je tim potezom prekršena Povelja Ujedinjenih nacija i to signalizira kraj procesa iz Minska.
"Nećemo dopustiti da rusko kršenje njenih međunarodnih obveza ostane nekažnjeno", rekla je u izjavi na Twitteru.
Najavila je da će Ujedinjena Kraljevina u utorak, 22. februara, objaviti nove sankcije protiv Moskve zbog ruskog napada na suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.
Poljski premijer Mateusz Morawiecki nazvao je odluku Rusije da dvije regije pod kontrolom separatista prizna kao neovisne "činom agresije protiv Ukrajine" i rekao da bi sankcije protiv Moskve trebale biti odmah uvedene.
Visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove Josep Borrell rekao je ranije u ponedjeljak kako je Evropska unija spremna reagirati.
"Ako dođe do aneksije, bit će sankcija, a ako bude priznanja, stavit ću sankcije na stol i ministri će odlučiti", rekao je Borrell nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU.
Borrellova formulacija nagovještava da bi EU, čije članice imaju različite interese i poglede na to kako se nositi s Moskvom, u slučaju priznanja možda teže dogovoriti zajednički stav i sankcije nego što bi to bilo za punopravno pripajanje, piše Reuters.
"Pozivamo predsjednika Putina da poštuje međunarodno pravo", rekao je Borrell.
"Spremni smo reagirati snažnom ujedinjenom frontom u slučaju da odluči" ignorirati ove pozive, naglasio je.
Nakon telefonskog razgovora s Putinom u razgovorima o "sprječavanju katastrofe", ured njemačkog kancelara Olafa Scholza rekao je da je njemački čelnik osudio moguće priznanje i upozorio Putina da bi taj potez bio "jednostrano kršenje" sporazuma iz Minska usmjerenog na mirno rješenje osmogodišnjeg rata Ukrajine sa separatistima na istoku Ukrajine.
Od Lenjina do NATO-a
Putin je na početku obraćanja u ponedjeljak navečer, koje je uživo prenosila državna televizija, dao svoje opširne komentare o sovjetskoj historiji i formiranju Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike pod komunističkom vlašću u 20. stoljeću.
U svojoj raspravi, Putin je kritizirao bivšeg komunističkog vođu Vladimira Lenjina, nazivajući ga “autorom i arhitektom” Ukrajine. Kaže da je "stavio u nepovoljan položaj" Rusiju.
"Počnimo s činjenicom da je modernu Ukrajinu u cijelosti stvorila Rusija, tačnije, boljševička, komunistička Rusija. Taj je proces započeo gotovo odmah nakon revolucije 1917. Kao rezultat boljševičke politike nastala je sovjetska Ukrajina, koja se i danas s razlogom može nazvati Ukrajinom Vladimira Iljiča Lenjina", rekao je Putin.
Putin je kazao kako je Josif Staljin, uoči i nakon Drugog svjetskog rata, "već anektirao Savezu Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR) i prenio Ukrajini neke zemlje koje su prije pripadale Poljskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj".
"A 1954. godine, iz nekog razloga, (predsjednik SSSR-a Nikita) Hruščov je uzeo Krim od Rusije i dao ga Ukrajini. Zapravo, tako je nastao teritorij sovjetske Ukrajine", rekao je Putin.
Dodao je kako su sada "zahvalni potomci srušili spomenike Lenjinu u Ukrajini".
"To je ono što zovu dekomunizacija. Želite li dekomunizaciju? Pa to nam sasvim odgovara. Ali nepotrebno je, kako kažu, stati na pola puta. Spremni smo vam pokazati što prava dekomunizacija znači za Ukrajinu", kazao je ruski predsjednik
Putin je kazao da je Rusija "opljačkana" kada se Sovjetski Savez raspao 1991. godine.
To je nešto o čemu je već govorio, a svojedobno je raspad sovjetskog bloka nazvao "geopolitičkom katastrofom".
Rekao je da Ukrajina "nikada nije imala tradiciju istinske državnosti" i požalio se da je "postsovjetska Ukrajina željela sve što je mogla dobiti od Moskve, a da ništa nije učinila zauzvrat".
Putin je kritizirao i ukrajinske vlasti. Događaje iz 2014. - u kojima su prosvjednici srušili ukrajinskog proruskog predsjednika - nazvao je "pučem".
Putin tvrdi, bez pružanja dokaza, da je Ukrajina bila pod kontrolom "izvana".
Rekao je da su u Ukrajini "neonacisti u usponu, oligarhijski klanovi rasprostranjeni i da je bivša sovjetska zemlja američka kolonija s marionetskim režimom".
Jedan od ruskih ciljeva bio je spriječiti da Ukrajina dobije članstvo u Sjevernoatlantskom savezu (NATO).
Putin je kazao da su "SAD i NATO pretvorili Ukrajinu u 'ratni teatar'".
"Ako bi Ukrajina ušla u NATO, služila bi kao izravna prijetnja sigurnosti Rusije", kazao je ruski predsjednik.
Putin je u svom opširnom govoru iznio tvrdnje - bez pružanja dokaza - da Ukrajina pokušava nabaviti nuklearno oružje, da je ruski jezik marginaliziran u Ukrajini i da postoje planovi za eliminaciju tamošnje Ruske pravoslavne crkve.
Svoj govor je, nakon kojeg je potpisao dekrete, završio je riječima:
"Siguran sam da ću imati podršku ruskog naroda. Hvala vam."
Ruski predsjednik najavio je ranije u obraćanju ruskom Vijeću sigurnosti da je potrebno razmotriti apel čelnika dvije separatističke regije u istočnoj Ukrajini da ih Rusija prizna kao nezavisne.
Kontinuirano granatiranje nastavljeno je u ponedjeljak u dugogodišnjem sukobu između ukrajinskih vladinih snaga i proruskih separatista.
Lideri separatističkih regija objavili su ranije u ponedjeljak televizijske izjave u kojima mole Putina da ih prizna kao nezavisne države i potpiše sporazume o prijateljstvu koji predviđaju vojnu pomoć kako bi ih zaštitili od, kako su opisali, tekuće ukrajinske vojne ofanzive.
Donji dom ruskog parlamenta iznio je istu molbu prošle sedmice.
Ukrajinske vlasti poriču pokretanje ofanzive i optužuju Rusiju za provokaciju usred intenziviranja granatiranja duž linije kontakta koja razdvaja dvije strane.
Kremlj je u početku signalizirao nevoljkost da prizna regije kao nezavisne, tvrdeći da bi to efektivno srušilo mirovni sporazum iz 2015.
Ali Putin je u ponedjeljak utvrdio da ukrajinske vlasti nisu pokazale apetit za implementaciju sporazuma.
Inače, separatistički lideri u Lugansku i Donjecku su najavili 18. februara masovnu evakuaciju u Rusiju. Kasnije su izdali naredbu o opštoj mobilizaciji muškaraca od 18 do 45 godina i zabranili muškarcima tih godina da napuštaju teritorije.
Bez pružanja dokaza, separatistički čelnici tvrde da će ukrajinske vladine snage uskoro pokrenuti veliku ofanzivu. Kijev negira takve planove, a zvaničnici Zapada optužuju Moskvu i separatiste da prave izgovor za novu rusku invaziju na Ukrajinu.
Sukob proruskih separatista i ukrajinskih snaga izbio je 2014. godine i u njemu je do sada stradalo više od 14.000 ljudi.
