Pregovori o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (BiH) nastavljeni su u četvrtak, 10. februara u Sarajevu, a uoči sastanka mogle su se čuti i najave pojedinih bosanskohercegovačkih političara o mogućem odgađanju općih izbora, planiranih za oktobar.
Nova runda razgovora uslijedila je nakon pregovora održanih u Neumu, na jugu BiH, krajem januara. Taj sastanak na kojem su posrednici bili predstavnici SAD-a i Evropske unije Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, završen je bez konkretnog dogovora.
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović kazao je novinarima, pred početak sastanka, da se nije promijenio njegov stav od pregovora održanih u Neumu.
Čović je naveo da "nema smisla otvarati ponovo neke stvari, kao što je ukidanje etničkih prefiksa", napominjući da se HDZ zalaže za izbor članova Predsjedništva BiH, ne kroz dvije izborne jedinice, nego dvije liste.
On je naveo smatra da u postojećim okolnostima nema uvjeta za održavanje Općih izbora u oktobru ove godine.
Ocijenio je da su svi rokovi za dogovor prošli te da će, ukoliko se ne približe stavovi, biti razmatrana i odluka o bojkotu izbora, prenosi Fena.
Lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović smatra da ovi pregovori nisu posljednja šansa za postizanje dogovora o izmjenama Izbornog zakona, no, također, ne isključuje mogućnost pomjeranja izbora.
"Radit će se danas i radi će se ponovo. Mislim da će nam se priključiti i stranci, ali ako i to ne uspije moguće je da izbori budu pomjereni. Tragat ćemo za rješenjem, dok ne bude pronađeno", kazao je Izetbegović.
Na održavanje Općih izbora osvrnuo se i Elmedin Konaković, predsjednik stranke Narod i pravda i jedan od organizatora pregovora u Sarajevu.
Uoči sastanka, Konaković je novinarima kazao da je i od "pojedinih međunarodnih autoriteta čuo razmišljanja o mogućem pomjeranju izbora", do postizanja konačnog dogovora o izmjenama izbornog zakonodavstva.
"Kod njih se osjeti da im je to važno i da je ovo možda i zadnja šansa. Nisam zagovornik takve situacije, jer smatram da će vrlo brzo ovdje biti jasno hoće li ili neće biti razgovora", kazao je Konaković.
Maksimalistički ciljevi
Pred početak sastanka, predsjednik stranke Savez za bolju budućnost BiH Fahrudin Radončić kazao je, uz ostalo, da trenutno postoje dva-tri maksimalistička cilja.
"Hrvatski korpus ima maksimalističke zahtjeve u smislu da imaju stopostotne šanse da dobiju člana Predsjedništva BiH, da ne kažem iz HDZ-a. Imate i naše zahtjeve, neke, vezano za to da se reduciraju domovi naroda. Imate vjerovatno iskrene želje i prijatelja iz SDA da se ne promijeni Izborni zakon, pa da onda izbori budu kao i do sada", kazao je Radončić.
Na pregovorima u Sarajevu sudjelovali su predstavnici stranaka koji su bile i na razgovorima u Neumu, odnosno SDA, HDZ-a BiH, Naroda i pravde, te Saveza za bolju budućnost BiH.
Predstavnici opozicijske Socijaldemokratske partije (SDP) BiH i Naše stranke te Demokratske fronte (DF), koja je dio parlamentarne većine na nivou BiH, nisu sudjelovali na sastanku u Neumu.
Dosadašnji pregovori bez rezultata
Dosadašnji pregovori o izmjeni izbornog zakonodavstva završeni su bezuspješno, a najspornija pitanja su izbor članova Predsedništva BiH i izbor u domove naroda o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.
Angelina Eichhorst, direktorica za Zapadni Balkan pri Europskoj službi za vanjske poslove i Mathew Palmer, specijalni izaslanik SAD za izborne reforme su, nakon neumskih razgovora, bh.političarima stavili do znanja da se u narednom periodu sami moraju dogovoriti o izbornom zakonu.
Suština izmjena Izbornog zakona je u provođenju četiri presude Evropskog suda za ljuska prava.
Jednu od njih ovaj sud je donio 22. decembra 2009. godine, po apelaciji Derve Sejdića i Jakoba Fincija, koji se kao pripadnici "Ostalih" ne mogu kandidirati na izborima za članove tročlanog Predsjedništva BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Jevreji, Romi i drugi "nekonstitutivni narodi" u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i završetka rata 1995. čekaju mogućnost kandidovanja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)" i "Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)".
Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Presude Evropskog suda za ljudska prava može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga. Nijedna od ovih presuda nije implementirana.
Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj, kad se očekuje raspisivanje općih izbora u BiH.
Opći izbori trebali bi biti održani u oktobru, a na njima se biraju članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske te skupština deset kantona u Federaciji BiH.
