Svaki četvrti hrvatski srednjoškolac sudjelovao je na neki način u neželjenom seksualnom ponašanju online unazad godinu dana, rezultati su istraživanja provedenog među 2.016 učenika prvih i trećih razreda srednjih škola u Hrvatskoj.
U taj oblik seksualnog uznemiravanja na internetu ni na koji način nije bilo uključeno svega 5,5 posto ispitanika.
Riječ je o rezulatima istraživanja "DeShame", prvog sustavnog međunarodnog istraživanja o rizičnim ponašanjima srednjoškolaca te izloženosti štetnim sadržajima i seksualnom uznemiravanju u online okruženju.
"Njih 93 posto su svjedočili nekom obliku seksualnog uznemiravanja na internetu, što znači da je praktično svako dijete izloženo nekom obliku seksualnog uznemiravanja kao svjedok", kazao je jedan od voditelja istraživanja Miroslav Rajter, sa Odsjeka za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija.
"Njih 27,2 posto, dakle svako četvrto dijete", kako je naveo Rajter, "svjedočilo je, doživjelo i počinilo neki oblik seksualnog uznemiravanja".
Pod time se podrazumijeva nesporazumno dijeljenje intimnih slika i videa, iskorištavanje, prisilu i prijetnje, seksualizirano vršnjačko nasilje i neželjena seksualizacija.
"Mi govorimo o raširenosti fenomena koji je tu među nama i kojem je potreban hitan, opsežan i detaljan pristup da bismo to prevenirali", istaknuo je Rajter na predstavljanju rezultata ovog istraživanja, na svjetski Dan sigurnijeg interneta.
Iz bojazni ne prijavljuju
Istraživanje je utvrdilo kako se najčešće suočavaju sa širenjem tračeva i laži o vlastitom seksualnom ponašanju.
"Ukupno oko 22 posto ispitanih je doživjelo takvo ponašanje, dakle u jednom razredu od 20 učenika bar petero ih je doživjelo takvo ponašanje. Zatim neprestano slanje golih, polugolih ili neprimjerenih fotografija i dobivanje seksualiziranih komentara na vlastite fotografije", pobrojao je Rajter.
Ipak, više od 40 posto učenika ne bi prijavilo takvo ponašanje školi jer se boje reakcije školskih vlasti, 38 posto se brine da bi prijava samo pogoršala stvari, a preko 30 posto ih smatra da će nastavnici u slučaju prijave misliti da pretjeruju ili dramatiziraju.
Povrh toga, gotovo 30 posto srednjoškolaca navodi da ne bi prijavili seksualno uznemiravanje na internetu, jer se brinu da bi za to okrivili - njih same.
Deset posto ispitanika šalje online vlastite seksualne sadržaje drugima, a četiri posto ih šalje i osobama koje ne poznaju.
Sextorsion-novi oblik kaznenog djela
A kada to ne rade svojevoljno, već pod prisilom ili prinudom, onda je posrijedi sextorsion, kao u Hrvatskoj novi oblik kaznenog djela, pokazalo je ovo istraživanje.
Oko 2,5 posto cjelokupnog uzorka izjavljuje da je sudjelovalo u kaznenom djelu seksualne iznude ili prinude – sextorsion. To je kazneno djelo na koje upozoravaju već nekoliko godina Europol i Interpol.
"Mi do sada nismo imali podatke o tome je li to kod naših srednješkolaca prisutno i u kojoj mjeri. Sada znamo da jest i da je to postotak koji je – iako je vrlo nizak – zabrinjavajući", izvijestila je voditeljica istraživanja Lucija Vejmelka sa studija socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Velik utjecaj "influencera"
Hrvatska je četvrta država uključena u ovo istraživanje nakon Velike Britanije, Danske i Mađarske. Istraživanje su od rujna do prosinca prošle godine na uzorku od 2.016 učenika srednjih škola proveli Centar za nestalu i zlostavljanu djecu te Centar za sigurniji internet s partnerima.
U Centru za nestalu i zlostavljanu djecu napominju kako velik utjecaj na ponašanje djece i mladih imaju influenceri.
Kako je mahom riječ o mladim ljudima, neophodno je, vele, educirati ih o načinu komunikacije i utjecaju koje imaju na svoje pratitelje. S tim ciljem, Centar za sigurniji internet sa svojim partnerima pokreće projekt "Influencer akademija".
U okviru tog projekta će kroz stručne edukacije influenceri stjecati znanja o dječjim pravima i odgovornom korištenju medija, s posebnim naglaskom na utjecaj koji ostavljaju kod djece, a razmišlja se i o obrazovanju – za roditelje.
Facebook Forum