"Režim je pao", "Desila se sloboda" – bile su prve poruke profesora mašinstva Zdravka Krivokapića u noći izborne pobjede tri koalicije 30. avgusta 2020. godine. Nosilac jedne od pobjedničkih izbornih listi, premijer, vjernik, antivakser, Krivokapić – poslije godinu i dva mjeseca na čelu Vlade – ostao je bez podrške skupštinske većine.
Njegovu Vladu su podržavaoci nazvali prvom demokratskom u istoriji Crne Gore, a protivnici svetosavskom, jednonacionalnom, jednovjerskom i diskriminatorskom prema manjinama.
Krivokapićevih 14 mjeseci premijerskog staža obilježili su permanentni sukobi sa većinom u Skupštini koja ga je izabrala, sukobi sa članovima Vlade, najlošijim izvještajem Evropske komisije o napretku Crne Gore, pojačanim međunacionalnim tenzijama i snažnom uticaju Srpske pravoslavne crkve (SPC) na sve segmente društva.
Ipak, njegova Vlada smijenila je ministra koji je negirao genocid u Srebrenici, uspjela da sklopi hedžing aranžman u cilju zaštite crnogorskog javnog duga od valutnog rizika zbog kredita kod kineske EXIM banke, podignutog za gradnju dijela autoputa.
Vlada je donijela i nekoliko popularnih socijalnih programa poput dječijih dodataka i besplatnih udžbenika za svu djecu u Crnoj Gori, povećala minimalne plate sa 250 na 450 eura.
Obećanja bez realizacije i jedno ispunjeno
Međutim, dosta toga obećanog premijer Krivokapić i njegova Vlada nijesu realizovali.
Izostale su investicije, potom procesuiranje korumpiranih funkcionera bivše vlasti. Nove vlasti nastavile su sa nepotizmom i partijskim zapošljavanjem i pored obećanja da će se sa tom praksom karakterističnom za bivšu vlast prekinuti.
Unapređenje obrazovnog sistema i njegova depolitizaciju, okončani su munjevitim smjenama nekoliko stotina direktora škola koji su zamijenili kadrovi nove vlasti, dok je vraćanje autonomije Univerzitetu rezultiralo ulaskom sveštenika SPC-a, kao vladinim predstavnikom, u Upravni odbor Univerziteta.
Iako je njegova Vlada izabrana u jeku zdravstvene krize izazvane korona virusom, Krivokapić je do razrješenja uporno odbijao da se vakciniše, iz razloga koji se kose sa medicinskom naukom.
Obećao je donošenje niza sistemskih zakona poput Zakona o porijeklu imovine, najavljivao je preispitivanje koncesionih ugovora, profesionalizaciju javnih službi, pooštravanje kazni za korupciju…
No, te prijedloge Vlada nikad nije uputila Skupštini.
U posljednjem obraćanju javnosti, premijer Krivokapić je potvrdio da je njegov "jedini politički cilj" bila promjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti i ispunjenje obećanja datog Amfilohiju, koji je tri decenije bio na čelu Mitropolije SPC-a u Crnoj Gori.
Ovaj zakon jedan je od prvih koji je Vlada dostavila Skupštini nakon što je usklađen sa zahtjevima SPC-a.
- Sukobljene strane u Crnoj Gori traže podršku SPC
- Crnogorski miks nacionalnog i vjerskog ekstremizma
- U Crnoj Gori crkva i nacija pregazile ekonomiju
Po mjeri SPC-a
Zahvaljujući mitropolitu Amfilohiju, profesor Zdravko Krivokapić je postao nosilac najjače izborne liste "Za budućnost Crne Gore" čija je okosnica bio Demokratski front (DF) na izborima u avgustu 2020. godine, a zatim i premijer Vlade Crne Gore. Do tih izbora nije se bavio politikom.
Amfilohije je bio zainteresovan za promjenu vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) koja je usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesti kojim je imovina SPC-a trebalo da bude prepisana na državu.
Višemjesečne protestne litije SPC-a, kojima se pridružila opozicija, iznjedrile su vjernika, profesora, porodičnog čovjeka, kako je navođeno "bez mrlje u biografiji" kao konkurenta Đukanovićevom DPS-u koji je godinama optuživan za korupciju, zloupotrebu državnih sredstava i organizovani kriminal.
Uz pomoć Crkve, Krivokapićeva lista je pobijedila moćni Đukanovićev DPS, koji je vladao 30 godina. Krivokapićeva koalicija predvođena DF-om, sa Demokratama i Građanskim pokretom URA, formirala je parlamentarnu većinu koja je 4. decembra 2020. godine izabrala novu Vladu Crne Gore.
Sastav Vlade je određen uz posredništvo SPC-a i tadašnjeg mitropolita Amfilohija na sastanku u manastiru Ostrog. Ubrzo nakon toga, Amfilohije je preminuo od posljedica korona virusa.
Vjera iznad svega s izuzetkom Leposavića
Prije i tokom mandata, premijer Krivokapić se javnosti predstavljao kao izuzetan vjernik, lojalan Crkvi i vjerskim običajima. Fotografije i video snimci na kojima se krsti, cjeliva ruke sveštenicima, pričešćuje se ili kleči ispod moštiju svetaca obilazile su zemlju, region i svijet.
Tvrdio je u intervjuima da "vjera može pomjeriti planine", odredio je da njegova Vlada ima 12 ministarstava po uzoru na 12 apostola, a u svojim govorima koje je najčešće počinjao sa "divni narode Crne Gore" pozivao se na zapise iz vjerskih knjiga.
Ipak, čelnici SPC-a nisu bili oduševljeni kada je Krivokapić u maju 2021. godine odbio da u Beogradu potpiše Temeljni ugovor jer su neki dijelovi bili neusklađeni sa Ustavom Crne Gore.
Mjesec kasnije na Krivokapićevu inicijativu, uz pomoć glasova DPS-a, razriješen je funkcije ministar pravde Vladimir Leposavić, zbog negiranja genocida u Srebrenici.
Upravo to negiranje, od strane jednog zvaničnika, bilo je povod da crnogorska Skupština usvoji Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, što je izazvalo negativne reakcije zvaničnog Beograda.
- Srebrenica: Dokumentovani genocid
- Srebrenica: Genocid u tri čina
- Srebrenica: Svaka fotografija je neispričana priča
I DF, najjača partija liste koju je predvodio Krivokapić, odranije nezadovoljan što u Vladi nema njegovih kadrova, zatražio je ostavku premijera zbog smjene Leposavića. DF je odbio i učešće u radu Skupštine dok se Vlada ne rekonstruiše i izabere novi premijer.
Premijer Krivokapić je optuživao dio parlamentarne većine da opstruiraju rad njegove Vlade, a u Skupštini im je spočitao čak i nemoral, te političko licemjerje.
I Belveder destabilizovao Vladu
Otvoreniji sukobi unutar Vlade počeli su tokom dešavanja septembra 2021, kada su građani pokušali da na Belvederu, nadomak Cetinja, spriječe dolazak i ustoličenje Joanikija za novog mitropolita SPC-a u Cetinjskom manastiru.
Dio policijskog sektora nije dijelio Krivokapićevu upornost da se po svaku cijenu ustoličenje obavi na Cetinju iz razloga bezbjednosti, pa je Krivokapić pokušao nezakonito da preuzme komandu nad policijom.
Nakon što je ustoličenje uz pomoć helikoptera ipak obavljeno, Krivokapić je pokušao da smijeni ministra i direktora policije što je spriječio vicepremijer Dritan Abazović.
Pet mjeseci kasnije, Abazović je inicirao Krivokapićevu smjenu.
Premijer je tvrdio i da je šef diplomatije Đorđe Radulović od septembra prošle godine radio protiv njegove Vlade.
Ni zvanični Beograd nije prihvatio Krivokapića kako se očekivalo. Početak prve i jedine zvanične posjete premijera Krivokapića Srbiji ocijenjen je kao skandal, jer ga je aerodromu dočekao potpredsjednik Vlade Srbije Branislav Nedimović u farmerkama, bez kravate.
Ipak, razgovor premijera Krivokapića sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem okončan je srdačno i uz posjetu "Beogradu na vodi". Riječ je o kompleksu na obali rijeke Save, koji država Srbija gradi u Beogradu sa privatnom firmom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Nepovjerenje Vladi poslije budžeta
Iako je krajem 2021. godine Vlada sa parlamentarnom većinom postigla sporazum o usvajanju budžeta za narednu godinu i novom ekonomskom programu kojim se svim zaposlenima podižu zarade, to nije bilo dovoljno za da se povrati izgubljeno povjerenje na relaciji Vlada - parlamentarna većina.
I dok je u Skupštini rasprava o nepovjerenju njegovom kabinetu ulazila u završnicu, premijer Krivokapić je na elektronskoj sjednici Vlade izmijenio dokument koji liberalizuje uslove za sticanje crnogorskog državljanstva. Opozicija smatra da je motiv u izmjeni etničkog sastava stanovništva Crne Gore.
Svega 11 poslanika je podržalo opstanak Vlade i premijera.
Sa nekoliko ministara iz njegove sada već Vlade u ostavci, Krivokapić je najavio mogućnost da formira političku partiju koja bi učestvovala na sljedećim izborima.
Facebook Forum