Predstavnici iz Republike Srpske (RS) mogu da prisustvuju sjednicama u institucijama Bosne i Hercegovine (BiH), ali na način da u svom odlučivanju uvažavaju stavove i odluke institucija iz RS.
To je jedan od 12 zaključaka koji su usvojeni na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS u utorak, 1. februara, na kojoj se raspravljalo o političkoj situaciji u BiH.
Navodi se da je takvo prisustvovanje sjednicama u Parlamentarnoj skupštini BiH, Savjetu ministara BiH i Predsjedništvu BiH u skladu sa zaključcima sa sjednice NS RS iz jula 2021. godine.
Usvojen je i zaključak kojim se traži da predstavnici RS izabrani u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine (BiH) predlože zakon o zabrani zloupotrebe pojma genocid.
Među zaključcima je i onaj kojim se konstatuje da nisu prestali razlozi zbog kojih je Skupština RS donijela u julu prošle godine odluke o bojkotu institucija BiH.
Skupština od Vlade RS traži i da u parlamentarnu proceduru uputi Zakon o finansiranju nevladinih organizacija.
U jednom od zaključaka navodi se i da NS RS traži od Parlamentarne skupštine BiH da, prije svake sjednice, entitetskom parlamentu dostavi sve materijale na razmatranje. Takođe se od Savjeta ministara BiH zahtijeva da dostave materijale prije sjednica i Vladi RS.
Isto se i od Predsjedništva BiH traži dostavljanje materijala prije svake sjednice i predsjedniku RS.
Usvojen je i zaključak o što skorijem usvajanju Zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu.
"Narodna skupština će osnovati i radno tijelo za borbu korupcije na čijem čelu će biti predstavnik iz opozicije", stoji u usvojenim zaključcima.
Usvojen je i zaključak kojim se predlaže da predsjednica RS Željka Cvijanović ponovo uputi predstavnicima institucija i drugih konstitutivnih naroda iz drugog entiteta, Federacije BiH za dijalog o mogućim rješenjima za prevazilaženje trenutne krize u BiH.
U posljednjem zaključku se navodi da Skupština RS ostaje pri stavu da BiH može egzistirati samo na bazi Ustava BiH i dogovora dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
Zaključci, kako je navedeno, stupaju narednog dana od dana usvajanja.
Dodik kao uslov za povratak u institucije BiH istakao usvajanje zakona o zaštiti od klevete entiteta i države BiH
Ranije na sjednici je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, predložio Skupštini RS da donese zaključak, prema kojem bi uslov za povratak predstavnika iz RS u institucije BiH bio usvajanje zakona u Parlamentu BiH kojim će se zaštititi od klevete oba entiteta i država Bosna i Hercegovina, te njeni konstitutivni narodi.
„Da se ne može zvati genocidnim narodima, genocidašima. Taj zakon treba predložiti u Parlamentarnoj skupštini BiH da vidimo na koji način će se oni odnositi prema tome“, rekao je Dodik.
Član Predsjedništva BiH je rekao kako će Republika Srpska donijeti zakone o visokom sudskom i tužilačkom savjetu i uknjižiti svu imovinu na Republiku Srpsku na sjednici 8. februara.
„Idemo tim putem. Stvar je strategije kako ćemo ići dalje. Vratićemo imovinu našim građanima“, poručio je Dodik.
Prema njegovim riječima, „ukoliko ne dođe do dogovora u Bosni i Hercegovini, Bosna i Hercegovina ne može preživjeti“.
Dodik je rekao kako nije spreman da zbog statusa Republike Srpske politički predstavnici u tom bh. entitetu ugroze mir.
„Nemojte zaboraviti da se borimo političkim sredstvima, ne vodimo proces secesije, ali ukoliko ne dođe do dogovora u BIH, BiH ne može preživjeti, nego će se raspasti. To nije najbolje mjesto gdje mi želimo da živimo. BIH sa tri konstitutivan naroda i dva entiteta je naša politička opcija i nemamo drugu vidljivu politiku osim te“, rekao je on.
Dodao je da Republika Srpska ima dobru saradnju sa Srbijom, Rusijom i Srpskom pravoslavnom crkvom., te i da je Hrvatska okrenuta ka RS.
Čović u Banjaluci pozvao na 'očuvanje RS' i prekid blokade BiH
Dragan Čović, lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH pozvao je na posebnoj sjednici NS RS predstavnike tog entiteta da se vrate u institucije Bosne i Hercegovine (BiH).
"Ja sam siguran da mi nemamo drugog puta nego sjesti i razgovarati u institucijama Bosne i Hercegovine. I Republiku Srpsku ćete najbolje zaštititi, braneći je, ne samo ovdje, već u institucijama BiH)", poručio je Čović
Čović je istakao kako bi imperativ trebao biti očuvanje Ustava BiH, te da je pitanje njegovih izmjena krajnje rizično za sve odnose u Bosni i Hercegovini.
"Na pregovorima u Neumu o Izbornom zakonu prepoznali smo igru o uvođenju koncepta građanske države, a teme koje su tamo raspravljane doći će na razmišljanje i u RS", istakao je Čović.
Čović je dodao da treba očuvati mir u BiH po svaku cijenu, te da je bolje satima razgovarati, nego da se prebrojavaju žrtve.
"I čuvajte Republiku Srpsku. Toliko ste emocija iznijeli ovdje da vam svi na tome samo mogu zavidjeti. No ono što vas moram zamoliti, uz čestitke na onom što radite ovdje, ostavite dovoljno otvorena vrata i za druga dva konstitutivna naroda u skladu sa Ustavom RS i Ustavom BiH", naveo je Čović.
Dodao je da je to preznačajna poruka zbog malog broja Hrvata koji je ostao u RS, te da je to i jedan od razloga što je došao da se obrati poslanicima u Skupštini RS.
Čoviću se na izlaganju zahvalila Željka Cvijanović, predsjednica entiteta. Napomenula je i da bi voljela da se Parlamentu RS obratio i lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović sa kojim, kako ističe, RS ima brojna neslaganja o kojima se trebalo razgovarati.
"Zahvalna sam Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ-a BiH što je poručio da treba da čuvamo RS jer znam da bi oni štošta dali kada bi mogli da imaju mehanizme koje ima RS", istakla je Cvijanović.
Dodala je i da RS nije odustala od do sada usvojenih zaključaka u entitetskom parlamentu, rekavši da postoji većina koja odlučuje o tome „kada i šta radi“.
Zašto je upućen poziv Čoviću i Izetbegoviću?
Lider HDZ -a BiH Dragan Čović se odazvao pozivu predsjednika entitetskog parlamenta Nedeljka Čubrilovića da se obrati poslanicima u RS.
Poziv na prisustvovanje zasijedanju je upućen i Bakiru Izetbegoviću, lideru Stranke demokratske acije (SDA), vodeće partije Bošnjaka, što je on odbio.
Njihovo učešće bi, kako je u pismu 24, januara napisao Nedeljko Čubrilović, predsjednik Skupštine RS "dalo značajan doprinos razvijanju dijaloga i iznalaženju najprihvatljivijih rješenja za Bosnu i Hercegovinu." učešće bi, kako je u poz
Izetbegović je u odgovoru Čubriloviću naveo da odbija doći, rekavši kako je "iznalaženje najprihvatljivijih rješenja za državu Bosnu i Hercegovinu (BiH) stvar je državnih institucija, a ne entitetskih i može biti razmatrano samo u Parlamentarnoj skupštini BiH i ostalim nadležnim državnim institucijama“.
Opozicija ne vidi smisao posebne sjednice
Mirko Šarović, lider Srpske demokratske stranke (SDS) optužio je Milorada Dodika, lidera vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da je najodgovorniji iz Republike Srpske za stanje u Bosni i Hercegovini, te je istakao i da je RS najkorumpiranija u Evropi.
"Ovako kako to sada radite, vi ćete nas odvesti u sunovrat, cijeli ovaj narod i Republiku Srpsku", poručio je Šarović Dodiku.
Šarović je ponovio i stav opozicionih stranaka da eventualnu odluku o vraćanju predstavnika RS u institucije BiH treba da donese Narodna skupština.
"Naša očekivanja su bila da ovdje danas čujemo da li mi i dalje idemo u implementaciju zaključaka o vraćanju nadležnosti, ili se možda od toga odustalo, ili da ćemo nešto čuti oko mogućeg rješenja za Inzkovu odluku ili o Izbornom zakonu", poručio je u obraćanju poslanicima lider SDS-a Mirko Šarović.
Predsjednik Partije demokratskog progreda (PDP) Branislav Borenović poručio je vladajućim strankama u RS da svoj plan realizuju u dogovoru sa koalicionim partnerima (SDA i HDZ) u vlasti na nivou BiH.
"Ne znam šta vi to hoćete da dijelite sa nama. Hoćete da mi sa vama vodimo RS u sunovrat?! Nećemo", rekao je Borenović.
Opozicione stranke su kritikovale pozivanje lidera HDZ-a i SDA, smatrajući da oni nemaju kredibilitet za obraćanje u Skupštini RS.
Jelena Trivić, poslanica PDP-a optužila je vladajuće stranke da se na sjednici govori o podršci trećem entitetu u BiH i hrvatskom pitanju.
"Pitala sam da li smo u Parlamentu Republike Srpske ili u Saboru Hrvatske. Mi smo se borili za RS i nama ne može da se desi ono što se dešava Hrvatima u BiH. Ako se kunemo da je RS garant opstanka Srba na ovim prostorima, zašto obezvređujemo RS gurajući je da rješava problem Bošnjaka i Hrvata", upitala je Trivić.
Trivić je istakla kako se 'kao oči u glavi' treba čuvati to što je Republika Srpska međunarodno priznata, sa elementima državnosti koji garantuju da nijedna odluka na nivou države ne može biti donesena bez srpskih predstavnika.
Šta je prethodilo?
Predstavnici RS od jula 2021. godine bojkotuju rad institucija BiH nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida.
Upravo nametanje te odluke, predsjednik NS RS Nedeljko Čubrilović u uvodnom izlaganju poslanicima u utorak je naveo kao ključnu tačku nakon koje je nastalo pogoršanje situacije u BiH.
"Situacija je postala napeta i nepredvidiva s tendencijom daljeg pogoršnja. Da je to tako, pokazuju i pregovori u Neumu, na kojima nisu učestvovali predstavnici iz RS", rekao je Čubrilović.
On je istakao da je spas da se u BiH razgovara o otklanjanju uzroka problema, te naveo da do sada nije bilo suštinskih razgovora.
"Ako hoćemo da prevaziđemo stanje u kom se trenutno nalazimo, moramo razgovarati. U ime tog imperativa, moramo se sastajati i razgovarati o otvorenim pitanjima i drugim problemima u ovoj političkoj zajednici", poručio je Čubrilović, dodavši i da je Narodna skupština RS mjesto veoma važno za dijalog i da se čuju stavovi.
Ispred Skupštine RS protesti demobilisanih boraca
Pred početak posebne sjednice Skupštine RS okupili su se i demobilisani borci bivše Vojske RS, koji su negodovali i zbog poziva upućenih Čoviću i Izetbegoviću da se obrate poslanicima.
Demobilisani borci zahtijevaju održavanje posebne sjednice o njihovim pravima.
Skupština RS za krizu krivi visokog predstavnika u BiH
Dnevni red posebne sjednice je usaglašen na skupštinskom kolegiju, 28. januara, iako je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) i lider vodeće stranke u bh. entitetu RS Milorad Dodik 21, januara na konferenciji za novinare najavio da će se na sjednici naći zakoni vezani za preuzimanje državnih ovlaštenja BiH na RS.
Blokada državnih institucija BiH nastala je zbog bojkota predstavnika iz RS nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko sredinom 2021. godine dopunio Krivični zakon BiH i zabranio negiranje genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine.
Ta odluka bila je povod da NSRS u decembru 2021. godine izglasa zaključke o "prenosu nadležnosti sa BiH na nivo RS".
Skupština je zadužila Vladu RS da u roku od šest mjeseci uputi parlamentu na razmatranje zakon o porezu na dodatnu vrijednost, zakon o akcizama, zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS, kao i zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti.
Dva dana prije održavanja sjednice, 30. januara, završeni su trodnevni pregovori o Izbornom zakonu između predstavnika hrvatskih i bošnjačkih stranaka iz BiH, ali bez konačnog sporazuma.
U pregovorima održanim u Neumu su posredovali međunarodni zvaničnici iz Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Angelina Ajkhorst (Eichhorst) i Metju Palmer (Matthew).
Najspornija pitanja u pregovorima su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u domove naroda o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.
Facebook Forum