Bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko najavio je da će u februaru biti održane zajedničke vojne vježbe s Rusijom, u blizini granica s Ukrajinom i istočnim državama članicama NATO-a.
Lukašenko je na sastanku s bjeloruskim vojnim dužnosnicima u ponedjeljak, 17. januara, naveo da tačan datum vježbi još nije određen. Također, nije precizirao koliko će vojnika biti uključeno.
Lukašenko je naveo da bi vojne vježbe s Rusijom trebale biti fokusirane na scenarij prema kojem je vojska njegove zemlje prisiljena "oduprijeti se snagama koje dolaze sa Zapada".
Ne iznoseći dokaze, on je vježbe opravdao tvrdnjom da je došlo do gomilanja vojnika duž bjeloruske granice s Ukrajinom, Poljskom i baltičkim državama.
Poljska i baltičke države Estonija, Latvija i Litva su članice i Evropske unije (EU) i NATO-a.
Sekretar Vijeća sigurnosti Bjelorusije Aleksandar Volfavič potvrdio je za agenciju BelTA da su ruske vojne snage i oprema počele pristizati u zemlju.
Najava vojnih vježbi dolazi u trenutku porasta napetosti između Zapada i Moskve, u vezi sa sigurnošću Ukrajine, saveznika Zapada koja graniči s Bjelorusijom i Rusijom.
Kijev se bori protiv separatista koje podržava Kremlj, u sukobu u kojem je od aprila 2014. poginulo više od 13.200 ljudi.
Rusija je razmjestila desetke hiljada vojnika duž granice s Ukrajinom. Kijev i njegovi zapadni saveznici strahuju da bi to mogle biti pripreme za potencijalnu invaziju, što je Moskva demantirala.
U međuvremenu, ruski predsjednik Vladimir Putin nastavio je podržavati saveznika Lukašenka u njegovom sukobu sa Zapadom.
Rusija i Belorusija imaju sporazum koji predviđa bliske političke, ekonomske i vojne veze, a Moskva je čvrsto podržavala Lukašenka usljed pritiska Zapada.
Pritisak se pojačao nakon brutalnog gušenja demonstracija u Belorusiji podstaknutih Lukašenkovim reizborom za šesti mandat na izborima u augustu 2020. godine, za koje opozicija i zapadne zemlje kažu da su namješteni.
Sjedinjene Američke Države (SAD) i njihovi saveznici u NATO-u pregovarali su prošle sedmice s Rusijom, s ciljem ublažavanja napetosti oko Ukrajine. No, nije postignut značajan napredak.
Putin je postavio niz zahtjeva, uključujući NATO-ovo neprihvaćanje novih članica poput Ukrajine i Gruzije i ograničenog raspoređivanja u istočnoevropskim članicama NATO-a.
Zapadni dužnosnici kažu da je ruska retorika i gomilanje vojnika u blizini Ukrajine pokušaj pritiska na SAD i evropske saveznike da se povinuju popisu želja iz Kremlja.
Moskva pak tvrdi kako je vojno raspoređivanje odgovor na rastuću prisutnost NATO-a u njenoj sferi utjecaja, te poriče da planira invaziju na Ukrajinu.
