U Hrvatskoj danas živi gotovo 400 tisuća ljudi manje, nego otprije deset godina. Objavio je to Državni zavod za statistiku u prvim rezultatima popisa stanovništva u toj državi održanog prošle jeseni.
Najveći je pad na istoku države u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gotovo 20 posto, a najmanji u Zagrebu. Etnička struktura bit će objavljena za nekoliko mjeseci.
Deset posto stanovnika manje
Hrvatska više nema 4,3, već 3,9 milijuna stanovnika.
"Usporedimo li podatke sa konačnim rezultatima popisa iz 2011, vidimo da se broj stanovnika smanjio za 9,25 posto, odnosno za 396. 360 stanovnika", izvijestila je ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković.
To je veći pad broja stanovnika nego u razdoblju između popisa 1991. i 2001., koji pokriva i ratne devedesete godine, kada se broj stanovnika Hrvatske smanjio za sedam posto, odnosno za 346.805 ljudi.
Najveći je pad broja stanovnika u Vukovarsko-srijemskoj županiji – 19,54 posto, odnosno preko 35 tisuća stanovnika, u potresom pogođenoj Sisačko-moslavačkoj županiji 18,49 posto, odnosno gotovo 32 tisuće stanovnika i u Brodsko-posavskoj županiji 17,53 posto, odnsno gotovo 28 tisuća stanovnika manje nego prema rezultatima popisa prije deset godina.
Najmanji je pad broja stanovnika u Zagrebu – 2,54 posto, odnosno 20.000 tisuća stanovnika, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 5,47 posto, dakle nešto preko 6.500 stanovnika i u Zadarskoj županiji gdje je pad 5,69 posto, odnosno nešto preko 9.500 stanovnika.
Pad nataliteta i migracije
Pad broja stanovnika rezultat je većeg mortaliteta nego nataliteta u Hrvatskoj i migracija, kazala je ravnateljica Brković.
"Prirodni prirast je minus 164.641 stanovnik, a podaci Državnog zavoda za statistiku o vanjskim migracijama govore da je migracijski saldo od 2011. do 2020. iznosi minus 111.922 stanovnika", pojasnila je.
Razliku od oko 120 tisuća između ovih brojki i ukupnog pada broja stanovnika treba tražiti među onima koji su privremeno ili trajno otišli iz Hrvatske, a nisu odjavili prebivalište ili boravište.
Također, pada broj domaćinstava, ali raste broj novih stanova – najviše u Šibensko-kninskoj županiji gdje je unazad deset godina izgrađeno govoto 11.000 novih stanova i Dubrovačko-neretvanskoj godini gdje je unazad deset godina izgrađeno preko 8.000 novih stanova.
Podaci o etničkom sastavu stanovništva bit će objavljeni za nekoliko mjeseci. Oni su važni zato što postotak zastupljenosti manjina u nekoj lokalnoj zajednici određuje razinu njihovih individualnih i kolektivnih prava.
Ovo je prvi popis stanovništva napravljen dijelom samopopisivanjem – oko 40 posto građana - i klasičnim popisivanjem preko popisivača. Trošak popisa bio je 170 milijna kuna, nešto više od 20 milijuna eura.
Prošli popis objavljen je 2011. godine, a ovaj je odgađan zbog pandemije više puta i trajao je od rujna do studenog prošle godine – puna dva mjeseca. Kao referentni datum uzima se 31. kolovoza 2021.
Što kažu političari?
Vlasti za sada šute, opozicija unisono kaže kako su rezultati katastrofalni, a struka upozorava da su - očekivani.
"Odlazi mi bliža rodbina, odlaze mi prijatelji", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) povodom poraznih rezultata za vukovarski kraj šefica oporbenih socijaldemokrata u gradu Biljana Gaća.
"Najnoviji primjer – cijela obitelj je otišla. Oboje su visoko obrazovani, imali su stalne poslove i vrlo dobra primanja, ali nazvali su me jedan dan i rekli: Biljana, mi odlazimo, jer naprosto u ovakvoj klimi – posebice govorim za Vukovar - više ne želimo odgajati svoju djecu. Uz političku korupciju u Vukovaru, uz vrlo nizak standard života, uz nacionalne naboje koje se po potrebi aktivira, ljudima je jednostavno toga dosta. I to je zapravo kruna rada HDZ-a i dojučerašnjeg HDZ-ovca, a sada šefa desničarskog Domovinskog pokreta i gradonačelnika Vukovara Ivana Penave", kaže naša sugovornica.
"Pad broja stanovnika imaju gradovi i županije koji su rubni, i tu se vidi da ne postoji nikakva politika! Danas nemate nikakav razlog da čovjek koji živi u Zagrebu ode živjeti u Vukovar, Brod ili na neki otok. Sve te afere koje se nama događaju rezultiraju time da Hrvatska propada i nestaje", kazao je na konferenciji za novinare zamjenik predsjednika desničarskog oporbenog Domovinskog pokreta Mario Radić.
"Ovo je jedan od najcrnjih dana u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Sva priča o gospodarskom rastu i napretku, o poboljšavanju životnog standarda pada u vodu i nemoguća je u ovakvoj demografskoj situaciji", poručio je na konferenciji za novinare saborski zastupnik kleropopulističkog "Mosta" Nino Raspudić.
Predsjednica Nove ljevice Ivana Kekin kaže da ljudi odlaze jer ne vide perspektivu, a ne vide je jer osjećaju da zemljom vlada klijentelizam i korupcija.
"Morate stvoriti socijalno sigurno društvo u kojem svatko može dostojanstveno i sigurno živjeti od svog rada, u kojem se mladi mogu odseliti iz roditeljskog doma prije nego što sa 35 godina postanu sredovječni, u kojem svako dijete ima pravo na vrtić i na obrazovanje. U takvoj zemlji ljudi žele ostati. Da bismo mi imali takvu zemlju, mi prije svega moramo ne imati HDZ. Jer sa HDZ-om to nije moguće", poručuje liderica Nove ljevice.
Hrvatska ulazi među demografski najstarije nacije
"Hrvatska ima neprekinuto i kontinuirano smanjenje prirasta i veliko iseljavanje. Prema tome, to je očekivano. Onima koji prate nije nikakvo iznenađenje", kazao je medijima demograf Anđelko Akrap.
"Pokazalo se da se i dalje intenzivno iseljava i depopulira u velikom broju županija. Ono što je još i važnije, jest stara dobna struktura stanovništva", kaže Akrap, dodajući da se i prema projekcijama znalo da i u svjetskim razmjerima Hrvatska ulazi među demografski najstarije nacije.
Podaci po gradovima
Po objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, grad Ilok, koji je najistočniji grad u Hrvatskoj, broji 5.147 stanovnika, a prema Popisu iz 2011. brojio je 6.767.
Vinkovci su 2011. imali 32.029 stanovnika, dok prema prvim podacima prošlogodišnjeg popisa broje 31.057 stanovnika. Velik pad broja stanovnika bilježi i Vukovar - prema podacima iz 2011. Vukovar je imao 27.683 stanovnika, a 2021. broji svega 23.536 stanovnika.
Prema popisu iz 2011. godine, Petrinja je brojila 24.671 stanovnika, dok prema prvim podacima Popisa 2021. broji njih 20.165. Grad Sisak 2011. godine imao je 47.768 stanovnika, a 2021. bilježi njih 40.185. Grad Glina 2011. je imao 9.283 stanovnika, dok Popis 2021. pokazuje da trenutno ima 7.207 stanovnika.
