Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) podiglo je u četvratk 25. novembra optužnicu protiv ministra sigurnosti BiH Selme Cikotića.
Tu informaciju potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH.
Kako je saopštio, detalji optužnice biće objavljeni u petak 26. novembra.
Za sada je poznato da Cikotića optužnicom terete da je zloupotrijebio položaj i ovlasti dok je obnašao dužnost ministra odbrane BiH.
Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su u martu 2019. godine po naredbama Suda Bosne i Hercegovine i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, izvršili pretres računara koji se nalazio u prostorijama Ministarstva odbrane BiH.
Kako je tada saopšteno, pretres je izvršen s ciljem utvrđivanja sadržaja datoteka koje bi mogle poslužiti kao trag ili dokaz u vezi sa krivičnim djelom iz člana 220. stav (3) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine „Zloupotreba položaja ili ovlaštenja“.
Cikotić je od 2006. do 2010. godine bio je ministar odbrane BiH, a u julu 2020. godine je izabran za ministra sigurnosti BiH, nakon što je dotadašnji ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić podnio ostavku.
Njegovom izboru tada su se suprostavili poslanici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH zbog kako su naveli krivičnog postupaka protiv Selme Cikotića za ratni zločin na području Bugojna, koji je obustavljen 2018. godine, ali još nije do kraja riješen.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u novembru prošle godine donijelo odluku kojom će ponovo biti razmotren status Selme Cikotića u optužnici za ratne zločine protiv hrvatskog civilnog stanovništva na području Bugojna.
Tužilaštvo navodi kako je uvažilo žalbu advokata Brune Božića koji zastupa 13 Hrvata iz Bugojna te jednog iz Livna protiv odluke tužitelja o obustavi istrage prema Selmi Cikotiću zbog krivičnog dijela ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
U Bugojnu, gradu u centralnoj Bosni i Hercegovini, gde je Cikotić bio ratni komandant Operativne grupe Zapad u tadašnjoj Armiji Republike BiH, je tokom rata u toj zemlji izvršen progon 15.000 ljudi hrvatske nacionalnosti, a 311 je ubijeno. Sistematski je opljačkana i uništena imovina hrvatskih građana i katoličkih vjerskih objekata.
Insitut za nestale osobe BiH je 2015. saopštio da traga za 58 osoba koje su nestale tokom rata u Bugojnu, od kojih je 32 hrvatske nacionalnosti, osam bošnjaške te 18 žrtava srpske nacionalnosti. Njihovu potragu usporavaju lažna svjedočenja o masovnim grobnicama.
