Rad Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH), još nije deblokiran, iako je sjednica održana, zbog čega je s dnevnog reda skinuto razmatranje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) kako on ne bi bio odbijen - rekla je Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova BiH.
ANP - plan reformi u više oblasti, između ostalih, i političkih, sigurnosnih, pravnih i obrambenih - priprema svaka država koja želi postati članica Sjevernoatlantskog saveza (NATO).
Ona je dodala kako je Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH povukao sve tačke s dnevnog reda koje su predložili ministri iz reda Srba, te je unaprijed dao do znanja da će glasanjem protiv onemogućiti usvajanje važnih odluka za bh. građane i cijelu državu.
"Bojim se da je današnja sjednica [4. novembar] bila neuspio pokušaj da se u ovoj atmosferi odbije usvajanje Godišnjeg nacionalnog programa za NATO, kojeg je ranije usvojila Komisija za saradnju s NATO-om u kojoj su bili članovi iz reda sva tri konstitutivna naroda", napisala je Turković u objavi na društvenoj mreži Facebook.
Kaže da se takav scenario morao izbjeći i spasiti šansa da se donese ispravna odluka te je zatraženo da se i ANP skine s dnevnog reda sjednice 4. novembra koju je sazvao Tegeltija, kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), partije koja odbija učestvovati u radu bh. institucija od kraja jula kada su na snagu stupile izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
"Nema nikakvog opravdanog razloga zbog čega bi ministri iz reda Srba danas bili protiv usvajanja ANP-a, a najavili su da će glasati protiv. Puko sastajanje bez ozbiljne intencije i efikasnog djelovanja u interesu građana izigravanje je povjerenja koje smo dobili u parlamentu BiH", ocijenila je Turković.
Infografika: Hronologija puta BiH ka NATO-u
Turković smatra da se Vijeće ministara BiH ne smije pretvoriti u poligon za političke predstave i obmanu građana, i da je pred ministrima u ovoj instituciji ozbiljan posao.
"Pred Vijećem ministara je više od 400 tačaka dnevnog reda kojima je potrebno pristupiti apsolutno odgovorno i ozbiljno, bez ultimatuma i bilo kakvih političkih ucjena te donositi odluke u interesu građana, a ne po nečijem političkom diktatu", dodala je Turković.
Smatra da se ne smije dozvoliti da se Vijeće ministara BiH pretvori u poligon za političke predstave i obmanu građana, pred ministrima je, kaže, ozbiljan posao zbog čega ne želi pristati da budu "ničiji paravan za secesionističke avanture koje su osuđene na propast".
Predstavnici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (jedan od dva entiteta u BiH, drugi je Federacija BiH) od kraja jula bojkotuju rad državnih institucija, pa i Vijeće ministara BiH, iz protesta zbog Odluke o dopuni Krivičnog zakona BiH, koju je nametnuo bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Valentin Inzko, i kojom se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina.
Narodna skupština Republike Srpske donijela je i zaključke kojima se odbija rad u bh. institucijama dok se "pitanje nametnutog Inzkovog zakona ne razriješi".
Vijeće ministara BiH na danas održanoj 43. sjednici razmotrio je 33 tačke dnevnog reda, koje nisu usvojene u prvom krugu, jer su protiv glasali predstavnici Republike Srpske. U ovom slučaju biće primjenjen član 18. stav (3) Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, koji se odnosi na glasanje u drugom krugu.
Među 18 tačaka koje su povučene ili nisu uvrštene u dnevni red današnje sjednice su Prijedlog odluke o usvajanju Programa reformi Bosne i Hercegovine za 2021. godinu i Prijedlog odluke o izmjeni i dopunama Odluke o vizama.
Na sjednici su usvojeni zapisnici 42. redovne sjednice i 55, 56. i 57. vanredne sjednice Savjeta ministara BiH - saopšteno je iz ove institucije nakon održavanja sjednice.
