Klimatske promjene i COVID-19 su na vrhu dnevnog reda lidera najvećih svjetskih ekonomija koji su se sastali u Italiji. Ovo je prvi put da se lideri G20 sastaju licem u lice od početka pandemije.
Međutim, predsjednik Kine Xi Jinping i Rusije Vladimir Putin nisu u Rimu na samitu, već su se umjesto toga pojavili putem video veze i pozvali na ubrzanje međusobnog odobravanja vakcina protiv COVID-19.
Ruski predsjednik u svom je obraćanju rekao da Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) mora biti brža u odobravanju vakcina.
Ta agencija Ujedinjenih naroda još nije odobrila rusku vakcinu Sputnjik V koja se usprkos tome koristi u više od 70 zemalja.
Putin je pozvao na razvijanje mehanizama kako bi se vakcine mogle ažurirati u skladu s novim sojevima korona virusa, te je kritizirao "protekcionistički" stav nekih država prema vakcinama.
EMA još nije odobrila ruske i kineske vakcine
Evropska agencija za lijekove (EMA) ranije ovaj mjesec objavila je da neće odobriti Sputnjik V ove godine jer za to nema dovoljno podataka. EMA još nije odobrila ni kineska cjepiva.
Xi, koji na samitu G20 također učestvuje virtualno te nije napustio Kinu od početka pandemije korona virusa, pozvao je na jednak tretman i međusobno priznanje COVID-19 vakcina na temelju odobrenja WHO-a, koja priznaje kineske vakcine Sinovac Biotech i Sinopharm.
Xi je u obraćanju rekao i da je Kina svijetu dala preko 1,6 milijardi doza te da razgovara sa 16 država o saradnji u proizvodnji vakcina.
Sastanak se održava i usred sve strašnijih upozorenja za budućnost ako se ne preduzmu hitne mjere za smanjenje štetnih misija.
Grupa – koju čini 19 zemalja i Evropska unija – procjenjuje se da čini 80% svjetskih emisija stakleničkih plinova.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres prilikom dolaska na skup upozorio je lidere da pokažu više ambicija kako bi se unaprijedili već ranije zacrtani ciljevi vezani za klimatske promjene.
"Još uvijek imamo vremena stvari postaviti na pravi put i mislim da je ovaj sastanak prilika da to učinimo", rekao je Guterres.
Klimatski demonstranti pozvali sa ulice u Rimu lidere G20 da preduzmu konkretne korake
Više desetina demonstranata blokirao je u subotu 30. oktobra ulicu u blizini okupljanja lidera Grupe 20 industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta i zemalja u razvoju (G20).
Policija ih je pomjerila sa ulice, a okupljeni su tražili od svjetskih lidera da preduzmu konkretne mjere u borbi sa klimatskim promjenama.
Na jednom od transparenata koji su klimatski demonstranti nosili pisalo je "Od Rima do Glazgova, vaša rješenja su problem".
Lideri će u nedelju 31. oktobra po završetku sastanka u Rimu otići u Glazgov na sastanak o klimi.
Johnson: Buduće generacije mogle bi imati puno neugodniji život nego mi
Govoreći uoči dvodnevnog samita, britanski premijer Boris Johnson sugerirao je da bi nedjelovanje rezultiralo vraćanjem "naše civilizacije" unatrag, prepuštajući "buduće generacije životu koji je daleko manje prijatan od našeg" piše BBC.
Međutim, on je priznao da ni sastanak G20, niti predstojeći samit COP26 u Glasgowu, koji počinje u ponedjeljak 1. novembra, neće zaustaviti globalno zagrijavanje, rekavši da "najviše čemu se možemo nadati je da usporimo povećanje".
Prema novinskoj agenciji Reuters, u nacrtu komunikea navodi se obećanje G20 da će raditi na ograničavanju porasta temperatura na 1,5C (2,7F), uz napomenu da će to "zahtijevati smislene i efikasne akcije svih zemalja".
U nacrtu se također navodi potreba da "razvijene zemlje mobiliziraju 100 milijardi dolara (73 milijarde funti) godišnje iz javnih i privatnih izvora do 2025. kako bi odgovorile na potrebe zemalja u razvoju" kako bi se mogle uhvatiti u koštac s klimatskim promjenama - obećanje koje bogatije zemlje nisu ispunile od 2009. godine, kada je prvobitno založeno.
Šta je još na dnevnom redu?
COVID-19: Jednakost u vezi s vakcinama je na čelu i u središtu misli mnogih lidera. Italijanski premijer Mario Dragi rekao je da je "moralno neprihvatljiva" činjenica da je samo 3%, od više od šest milijardi doza vakcine protiv COVID-19 koja je primijenjena širom svijeta otišlo u najsiromašnije zemlje.
Pozvao je kolege lidere da "učine sve što možemo" da vakcinišu 70% svjetske populacije do sredine sljedeće godine.
POREZ: Od grupe se takođe očekuje da podrži globalnu minimalnu stopu poreza na dobit preduzeća od najmanje 15%, koju podržava 140 zemalja širom svijeta.
U nacrtu saopštenja poziva se da on bude na snazi negdje 2023. Podrazumijeva se da postoji "široka" saglasnost zemalja koje su prisutne o planu.
IRAN: Američki predsjednik Joe Biden trebao bi održati sastanke s premijerom Velike Britanije Borisom Johnsonom, kao i s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u odlasku, kako bi razgovarali o oživljavanju iranskog nuklearnog sporazuma. Pregovori s Teheranom bi trebali ponovo započeti sljedećeg mjeseca.
