Grupa 20 (G20) najvećih ekonomija svijeta razmišljaju o pozivu na "hitnu akciju" za ograničavanje globalnog zagrijavanja, iako je dogovor o nekim detaljima njihovog poziva i dalje nejasan.
Napor je nastojanje nacija - koje su zajedno odgovorne za više od 75 posto svih emisija stakleničkih plinova - da predstave jedinstveni front prije nego što se pridruže drugim delegacijama na svjetskoj klimatskoj konferenciji COP26 u Glasgowu ovog vikenda.
Dok se čini da nacrt dokumenta, u koji je agencija dpa imala uvid, pokazuje dogovor o održavanju porasta temperature na 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijske temperature – cilj koji je u skladu s prijedlozima dogovorenim u Pariškom sporazumu o klimi iz 2015. – čini se da su ostali detalji još otvoreni za raspravu.
Na primjer, jedna stavka u nacrtu poziva na neto nulte emisije, ali se taj red završava sa "do 2050." u zagradama, što signalizira da je ova tačka još otvorena za korekcije.
Postizanje neto nulte emisije značilo bi da bi sav proizvedeni ugljik dioksid morao biti izbalansiran nekom metodom koja ga anulira iz atmosfere. Kina, najveći emiter ugljik dioksida, postavila je cilj nulte emisije do 2060. godine, a Indija nikada nije pokazala interes za posvećenost bilo kom cilju.
Uoči konferencije u Glasgowu, Peking i Canberra su formalno podnijeli svoje planove za smanjenje emisija, prema informacijama Sekretarijata UN-a za klimu u Bonu.
Međutim, detalji su već bili poznati. Aktivisti za zaštitu životne sredine koji su razmatrali nacrt prijedloga G20 rekli su da su razočarani, nazvavši ga previše neodređenim.
Jan Kowalzig, stručnjak za klimu iz Oxfama, rekao je da lideri G20 moraju iskoristiti dokument kako bi podigli alarm i upozorili na opasnosti s kojima se svijet suočava.
Poziv na strožiju akciju ponovio je američki izaslanik za klimu John Kerry. On je COP26 nazvao "šansom za pobjedu za sljedeći vijek, za život na ovoj planeti" u komentaru Londonskoj školi ekonomije (LSE).
Ali, on je upozorio da ostaje jaz između djela koje su zemlje obećale u narednoj deceniji i nivoa smanjenja emisija potrebnih da bi se izbjeglo opasno zagrijavanje. Kerry je rekao da sve zemlje moraju raditi zajedno, sa zemljama G20, najvećim svjetskim ekonomijama, posebno odgovornim za djelovanje.
Kritikovao je zemlje poput Kine koje tvrde da zaslužuju "ugljični prostor" jer su se druge nacije razvile u prošlosti kada Kina nije, pa im stoga treba dozvoliti da više zagađuju.
Ali još ima vremena za pregovore prije nego što COP26 počne u nedjelju. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pozvala je na napore za očuvanje životne sredine, uokvirujući to kao egzistencijalno pitanje.
U međuvremenu, njemačka kancelarka Angela Merkel pojavila se sa svojim ministrom finansija - i pretpostavljenim nasljednikom - Olafom Sholtzem kako bi signalizirala da Njemačka ostaje posvećena pronalaženju rješenja uprkos predstojećoj promjeni vlade.
Drugi također planiraju lično prisustvovati sastanku G20, pri čemu će Rusiju predstavljati ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, navodi se u saopštenju ministarstva, dok će se predsjednik Vladimir Putin pridružiti samitu putem interneta.
Američki predsjednik Joe Biden je otputovao u Evropu u četvrtak, kako bi prisustvovao samitu G20 prije nego što se pridruži svjetskoj klimatskoj konferenciji COP26 u ponedjeljak.
Grupa priznaje da su uticaji klimatskih promjena mnogo manji ako se globalno zagrijavanje poveća za 1,5 stepena nego ako se poveća za 2 stepena, "i da se hitne mjere moraju poduzeti kako bi 1,5 stepena bilo na dohvat ruke", navodi se u nacrtu.
Nacrt također potvrđuje opredijeljenost za smanjenje emisija u energetskom sektoru s ciljem postizanja "uvelike dekarbonizovanih energetskih sistema" u 2030-im.
Zemlje G20 također imaju za cilj da učine "najbolje" da izbjegnu izgradnju novih kapaciteta za proizvodnju električne energije pomoću uglja, ali navode da će se uzeti u obzir "nacionalne okolnosti”.
