"Ovo je zakon koji će doprinijeti borbi protiv kriminala i korupcije... Nazvao bih ga žargonski - zakon protiv mafije”, kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović prezentujući model po kome će Crna Gora oduzimati nezakonito stečenu imovinu.
U praksi, ako postoji sumnja da je neko nezakonito stekao imovinu, biće pokretana dva postupka - parnični (građanski “in rem”, što je pravni termin koji se odnosi na postupak u kojem je predmet isključivo imovina, a ne osoba kao u krivičnim predmetima) i krivični, a ishod prvog ne zavisi od ishoda drugog.
Ako vozite skupocjeno vozilo ili imate luksuznu kuću , a država nema dokaza da ste kriminalac, u građanskom postupku će vam sve to oduzeti ako ne možete da dokažete odakle vam novac da to kupiteDritan Abazović, potprijedsednik Vlade Crne Gore
“Građanski postupak napada imovinu. Čak i da to lice bude oslobođeno u 'krivici', a ne može da objasni odakle mu imovina, ta imovina će postati vlasništvo Crne Gore. Ako vozite skupocjeno vozilo ili imate luksuznu kuću , a država nema dokaza da ste kriminalac, u građanskom postupku će vam sve to oduzeti ako ne možete da dokažete odakle vam novac da to kupite”, pojasnio je Abazović tokom prezentacije budućeg Zakona o porijeklu imovine.
Prema vladinom modelu, teret dokazivanja u sudskom postupku je na osobi čija je imovina pod sumnjom da je stečena nezakonito.
Istraga može biti pokrenuta ako vrijednost imovine prelazi 50.000 eura.
Iz Vlade su saopštili da poslanički imunitet nije prepreka za vođenje građanskog postupka za oduzimanje nelegalno stečene imovine.
Pod lupom imovina u Crnoj Gori i inostranstvu
Predstavnici Vlade su za Radio Slobodna Evropa (RSE) kazali da model građanskog oduzimanja nezakonite imovine predviđa da istragom može da bude obuhvaćena i imovina koja je sticana godinama i decenijama unazad. Na taj način, dodaju, izbjegnut je i rizik od retroaktivnosti u krivičnim postupcima, koja je zabranjena Ustavom.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Boris Marić kaže za Radio Slobodna Evropa da modelom neće biti obuhvaćena samo imovina koja je prijavljena u Crnoj Gori nego i ona koja je eventualno skrivena u inostranstvu:
“Građanski postupak će biti dominantan za oduzimanje imovine. Omogućiće se pristup bankovnim računima u državi i inostranstvu. To je moćan mehanizam”, kaže Marić.
Do podataka o eventualno skrivenoj imovini u inostranstvu dolaziće , kako pojašnjava putem međunarodne saradnje:
"Članica smo međunarodnih tijela s kojima razmjenjujemo informacije u tom dijelu. Policija može da prikuplja podatke sa elementima inostranosti, tužilac, takođe mogu da se angažuju domaći i strani forenzičari. Tu nema nekog problema, samo mora da se radi. Mehanizmi za oktrivanje prikrivene imovine su ogromni”, rekao je Marić.
Janko Odović iz Ministarstva finansija kaže za RSE da će se do podataka o skrivenoj imovini u inostranstvu dolaziti i kroz saradnju sa poreskim institucijama u svim zemljama svijeta.
"Poreski postupak omogućava razmjenu poreskih podataka s praktično svim državama svijeta. Postupak utvrđivanja porijekla imovine biće brz, efikasan i transparentan", rekao je Odović.
Šoć: Model omogućava da se Crnoj Gori vrati oduzeto
Kako je za RSE kazao Savjetnik vicepremijera za pravna pitanja Ivo Šoć, model koji Vlada predlaže predviđa i mehanizam prema kojem je moguć povrat imovine koja je iznijeta iz Crne Gore:
![NVO MANS navodi da su Milo Đukanović (lijevo) i njegov sin Blažo (desno) [na fotografiji je i Milova supruga Lidija, Podgorica, 12. april 2018.] godine 2012. sklopili tajne ugovore o upravljanju njihovom imovinom skrivajući se iza komplikovane mreže stranih kompanija.](https://gdb.rferl.org/2b94b150-df45-4ae2-b661-24f45b0a9e45_cx11_cy11_cw78_w100_r1.jpg)
“Posebno je zanimljivi primjer Švajcarske koja je afričkim zemljama vraćala milione koje su bivši diktatori iznosili iz tih država i skrivali na račune u Švajcarskoj. Imate sistem da ako se postupak vodi protiv nekog lica u toj drugoj državi i utvrdi se da je ta imovina ponijeta iz Crne Gore , ti organi se obraćaju Crnoj Gori za povrat njene imovine. To rade ove bogate države kao što je Švajcarska.”
Kako su pojasnili predstavnici crnogorske Vlade model “in rem” građanskog oduzimanja nezakonite imovine prva je uvela Irska a potom u svoje zakonodavstvo uvrstile Velika Britanija kao i pojedine članice Evropske unije (EU).
Ivo Šoć je naveo da je bio izazov stvoriti Zakon koji će svoje mjesto naći u postojećem pravnom sistemu i biti u skladu sa međunarodnim zakonima:
„Ovo nije inkvizitorski zakon, ovo je model koji garantuje stvaranje sistema kojim će se efikasno utvrđivati imovina koja je nezakonito stečena i kroz sudski postupak oduzimati, ukoliko se ne dokaže da je zakonito stečena. Bio je izazov izbjeći zamke populizma i pisanje zakona koji bi lijepo zvučao, ali ne bi bio primjenjiv u praksi“, obrazložio je Šoć.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Boris Marić rekao je da su u izradi modela dobili međunarodnu podršku:
"Savjet Evrope daje nam podršku u ovom projektu. Eksperti iz Britanije, Njemačke i Italije takođe će dati. Crnogorski model će biti moćan model protiv korupcije", istakao je Marić.
Kako su pojasnili ova nova zakonska rješenja biće inkorporirana u postojeći Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću koji, kako su ocijenili nije dao očekivane rezultate.
EK: Dosadašnji rezultati ograničeni
Korupcija je i dalje rasprostranjena u mnogim oblastima i izaziva zabrinutost, naglašava se u Izvještaju Evropske unije o napretku Crne Gore, iz oktobra 2021.
Komisija konstatuje da su kapaciteti za oduzimanje imovine stečene kriminalom ograničeni, iako se postepeno poboljšavaju.
“Broj konačnih odluka na tom planu i dalje je ograničen. Oko 5,8 miliona eura vraćeno je u državni budžet 2020. godine zbog konfiskacija. Donijeto je 12 odluka o privremenom oduzimanju imovine, uključujući značajne nekretnine, vozila, obveznice i novac", istaknuto je u izvještaju.
Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero je 24. oktobra za televiziju Nova M izjavila da je neophodno obezbijediti mjerljive rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala kroz sistemsku primjenu finansijskih istraga, kao i unapređenje rezultata u trajnom oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću.
Slične poruke stigle su i iz Evropskog parlamenta (EP) 26. oktobra.
Organizovani kriminal jedna je od glavnih prepreka razvoju regiona Zapadog Balkana, navodi se u Izvještaju Spoljnopolitičkog odbora EP i naglašava potreba za ”iskorjenjivanje političkih i administrativnih veza sa organizovanim kriminalom”.
