Talibani su održali prve uživo razgovore sa zvaničnicima Evropske unije u Kataru dok su u isto vrijeme iz bloka najavili prošireni paket pomoći Afganistanu i susjednim zemljama u vrijednosti oko milijardu eura.
Pomoć dolazi kao pokušaj da se obuzda humanitarna kriza u ratom razorenoj zemlji usred sve većeg međunarodnog pritiska na islamističku grupu da poštuje ljudska prava.
Talibani traže međunarodno priznanje kao i pomoć kako bi izbjegli humanitarnu katastrofu nakon što su se vratili na vlast u avgustu poslije povlačenja američke vojske nakon 20 godina dugog rata. Ekonomija Afganistana je u lošem stanju, dok je većina pomoći prestala da stiže.
U isto vrijeme lideri G20 održali su virtuelni sastanak, a među učesnicima je postignut jednoglasan dogovor o potrebi ublažavanja krize u Afganistanu, gdje banke ostaju bez novca, državni službenici nisu plaćeni, a cijene hrane su naglo porasle što dovodi milione ljudi u opasnosti od gladi.
Veći dio pomoći biće usmjeren kroz Ujedinjene nacije, ali države će i direktno da pomažu, uprkos tome što je većina zemalja odbila službeno da prizna talibansku vladu.
“Veoma je teško shvatiti kako možete pomoći ljudima u Afganistanu bez uključivanja talibana, ali to ne znači da će biti priznati”, rekao je Mario Draghi, premijer Italije zemlje koja predsjedava G20.
U sklopu tog samita EU je obećala dodatnih 700 miliona eura hitne pomoći Afganistanu i susjednim zemljama kako bi spriječili ono što je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen nazvala “velikim humanitarnim i društveno-ekonomskim kolapsom”. Obećanja za dodatnim novčanim donacijama povećala su donaciju na milijardu eura.
Izvršna vlast EU ranije je izdvojila 300 miliona eura za osnovne potrebe i hranu za Afganistance.
Birsel se nada da bi donacija za stabilizaciju Afganistana i pomoć zemljama oko njega mogla spriječiti ponavljanje evropske migracijske krize 2015. godine kada je u Uniju stiglo više od milion ljudi koji bježe od rata i siromaštva na Bliskom istoku.
U svom saopštenju von der Leyen je naglasila potrebu da se radi “brzo” te da su sredstva “direktna podrška” Afganistancima i da će biti usmjerena međunarodnim organizacijama koje rade na terenu, a ne kabinetu kojeg vode talibani koje Brisel ne priznaje.
Ona je također rekla kako talibani moraju ispuniti pet “mjerila” Unije kako bi dobili dugoročnu pomoć. Mjerila uključuju poštivanje vladavine prava i ljudska prava, naročito prava žena, spriječavanje izvoza terorizma, inkluzivnu vladu i reprezentativnu prelaznu vladu.
U međuvremenu dok se održavao G20, talibanska delegacija susrela se sa predstavnicima EU-a u Dohi zbog kako je navela glasnogovornica EU Nabila Massrali “neformalnom razmjenom na tehičkom nivou”.
Massrali je rekla kako će dvije strane razgovarati o pitanjima kao što su pristup humanitarnoj pomoći i ženskim pravima, ali je insistirala da sastanak ne znači “priznavanje” vlade koju vode talibani.
Vršitelj dužnosti ministra vanjskih poslova talibanske vlade Amir Khan Muttaqi najavio je sastanak dan.
Talibani “imaju pozitivne sastanke sa predstavnicima drugih zemalja” i da “uravnotežen odnos može spasiti Afganistan od nestabilnosti” rekao je Muttaqi.
Njemačko izaslanstvo također se susrelo sa talibanima prvi put u Dohi 11. oktobbra, no njemačka kancelarka Angela Merkel kaže da priznanje talibana kao zvanične vlade Afganistana nije na dnevnom redu Berlina.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao je ranije svijet da “ubrizga novac u Afganistan koji je osiromašen i pod sušom” ali je također kritikovao “prekršena” obećanja talibana da će ženama omogućiti da rade, a djevojkama pristup raznim nivoima obrazovanja.
