Do povećanja plata preko 'Maršalovog plana za Crnu Goru'

Ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje koje bi naredne godine, uz ostale mjere poreske reforme koje je najavio ministar finansija trebalo da dovede do značajnog povećanja prosječne plate je isuviše rizičan potez, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) ekonomski analitičar Zarija Pejović.

Ministar finansija u Vladi Crne Gore Milojko Spajić je 28. septembra u okviru programa koji je nazvao „Maršalov plan - Evropa sada“ najavio da će od 1.januara 2022. godine biti ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje. Rekao je i da će biti uveden neoporezivi dio zarade od 700 eura bruto, kao i progresivno oporezivanje zarada iznad 1.000 eura, što bi, kako je procijenio, uticalo da prosječna plata do kraja naredne godine poraste na 700 eura.

„Ukidanje doprinosa za zdravstvo je rizičan potez jer se Fond zdravstva i do sada otežano finansirao pa su zbog toga godinama milioni eura uzimani iz drugih budžetskih jedinica", kaže Zarija Pejović.

On dodaje da ne vidi odakle bi primjenom novog modela država mogla da obezbijedi nedostajući novac za funkcionisanje Fonda zdravstva.

Godišnji budžet Fonda zdravstva iznosi preko 200 miliona eura a od referenduma 2006. do 2019. godine je za njegovo finansiranje nedostajalo između 30 i 70 miliona, godišnje, Ističe Pejović.

Prezentujući plan poreske reforme, ministar Spajić je najavio da će država finansirati Fond kroz uvođenje progresivne poreske stope na zaradu i na dobit, porez na podizanje novca u gotovini, kao i već najavljeno povećanje akciza na cigarete, alkohol i sklatkiše...

Ekonomski analitičar Pejović upozorava da je svaki zahvat u oblasti fiskalne politike potencijalno opasan, dodajući da rješenje ne vidi ni u uvođenju dodatnih poreza.

„Skeptičan sam da će se uvođenjem novih poreza obezbijediti novac za finansiranje Fonda. Vi ako ukinete doprinose za zdravstvo a povećate akcize (na cigarete, konditorske proizvode, alkohol) nećete uvećati prihode nego ćete ih umanjiti. Rizikujete da na ovaj način ne obezbijedite dovoljno novca za Fond pa da morate da se zadužujete ili uvodite nove poreze koji će opet staviti ruku u džep privredi i građanima“, kaže Pejović.

Povećanje plata za preko 30 odsto

Ministar finansija je predvidio i povećanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura a prosječne sa sadašnjih 530 na 700 eura. Prema projekciji Spajića, na iznos postojeće minimalne zarade od 250 eura, dažbine sada iznose 160 eura, dok bi na budući iznos minimalca od 450 eura troškovi bili 115 eura.

Iz Ministarstva su naveli da će se poslodavcima isplatiti da ubuduće osiguravaju radnike na puni iznos zarade, jer bi imali iste ili čak i manje troškove.

Naveli su primjer u kojem je radnik osiguran na minimalnu platu od 250 eura, na koje se plaćaju dažbine od 160 eura, a da mu poslodavac na ruke isplaćuje još 150, čime je ukupni trošak 560 eura. Ako bi sada radnika osigurao na novi iznos minimalca od 450 eura, bez isplata na ruke, imao bi dažbine od 115 eura, odnosno ukupni trošak bio bi 565 eura.

U sindikatu zadovoljni

U Uniji slobodnih sindikata Crne Gore pozdravljaju plan ministra finansija ocjenjujući da ima prostora za povećanje zarada zaposlenima u Crnoj Gori:

„Može ovo neko da naziva populizmom, ubiranjem političkih poena ali mi želimo da vjerujemo da je ovo što je ministar najavio realno. Sigurni smo da postoje sasvim realni uslovi za uvećanje zarada. Naš zahtjev da od januara minimalna zarada poraste na 315 eura je apsolutno na liniji onoga što ministar projektuje da do kraja godine bude 450 eura“, kaže generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđan Keković.

Keković smatra da bi Vlada na prihodnoj strani budžeta kroz efikasniju naplatu poreza mogla da obezbijedi značajan novac kao i kroz domaćinsko i racionalno trošenje budžeta.

„Mi imamo ogromno sivo tržište, nama 40 hiljada ljudi radi na crno, znate da postoje pojedinci i firme koji godinama ne plaćaju porez i tu se krije ogroman novac koji pripada državi. Vrlo brzo ćemo vidjeti da li je država ozbiljna u tome da riješi ove stvari i poveća zarade zaposlenima ili je sve, kako neki tvrde samo goli populizam“, navodi Keković.

Na pitanje RSE kako je moguće da se ministri finansija iz prethodne vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) nijesu sjetili sličnog rješenja koje zagovora aktuelni ministar Spajić, ekonomski analitičar Zarija Pejović ovako odgovara:

„Ne mogu da kažem da li su razmatrali nešto slično ili ne , ili su odustali od takve mogućnosti upravo zbog rizika o kojima sam govorio. Moguće da su shvatili da je ovo isuviše rizičan i nemoguć projekat. Takvu impresiju imam i ja“.

Dio DF-a i opozicija skeptični

Političari su uglavnom “na nož” dočekali plan ministra Spajića.

Šef poslaničkog kluba vladajućeg Pokreta za promjene koji je na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima nastupio u okviru liste koju je predvodio prosrpski Demokratski front Branko Radulović je ocijenio da Maršalov plan za Crnu Goru - Evropa sad“ obiluje brojnim „kontradiktornostima, neutemeljenostima i populizmom“, poručujući da takva ekonomska politika neće imati podršku DF-a.

Demokratski front je najjača članica vladajuće većine u parlamentu. Df je zajedno sa vladajućim Demokratama i Građanskim pokretom URA 4. decembra prošle godine glasao za izbor Vlade premijera Zdravka Krivokapića, iako u kontinuitetu kritikuju njen rad.

Iz opozicije su Spajićev „Maršalov plan za Crnu Goru „nazvali spiskom lijepih želja i nerealnim", upozoravajući ministra da se pozabavi realnim problemima poput nezaposlenosti.

Raško Konjević iz Socijaldemokratske partije je poručio Spajiću da ekonomiju ne treba koristiti kao “jeftini PR”.

Spajića je podržao premijer Krivokapić koji se oslonio na ministrovu izjavu da je jedan od glavnih ciljeva plana da zadrži mlade u Crnoj Gori.

Iz Socijalističke narodne partije su podržali plan i upozorili da je potrebno konsultovati i poslodavce iz privatnog sektora i čuti kako će pomenuta poreska reforma uticati na njihovo poslovanje.

Iz Unije poslodavaca su saopštili da će se oglasiti nakon detaljnije analize predloženog plana vladine poreske reforme.

Prema podacima Zavoda za statistiku (MONSTAT) prosječna zarada u Crnoj Gori bez poreza i doprinosa (neto) u julu ove godine iznosila je 530 eura, dok će od 1. oktobra minimalna zarada sa 222 eura biti povećana na 250.

Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za avgust je iznosila 660 eura.