Dio vladajućih stranaka odbacuje mogućnost da bi predstojeća rekonstrukcija izvršne vlasti, odnosno transformacija iz takozvane ekspertske u političku vladu, mogla uticati na promjenu spoljnopolitičkog kursa Crne Gore.
Odgovarajući na pitanje, da li može doći do promjene spoljnopolitičkih prioriteta kada se u rekonstruisanoj Vladi nađu funkcioneri Demokratskog fronta (DF) čiji se program predviđa ukidanje sankcija Rusiji i poništavanje priznanja nezavisnosti Kosova, presjednik Skupštine i Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić je saopštio da do toga neće doći.
“Tu nema bilo kakve dileme. Sporazum koji su potpisali tri lidera i nosioca izborne liste 8. septembra prošle godine, to je za nas sveto pismo, zakon i to je osnova za sve buduće procese. Lideri Demokratskog fronta su nedavno izjavili da niko neće dirati u taj Sporazum niti ga dovoditi u pitanje”, kazao je Bečić.
On je dodao da je DF izrazio spremnost da stave moratorijum na sva pitanja koja duboko dijele crnogorsko društvo kako bi rekonstruisana Vlada imala neophodnu stabilnost.
I visoki funkcioner Građanskog pokreta Ura, najmanje članice vladajućeg političkog saveza, Mileta Radovanić je za Radio Slobodna Evropa saopštio da će ta partija braniti evropsku agendu:
“Dok je URA dio parlamentarne većine to se neće desiti. Naš prioritet je prozapadni evropski kurs. Upravo na Sporazumu iz septembra prošle godine moramo da baziramo svaku vrstu dogovora”.
I kabinetu premijera Krivokapića je Radio Slobodna Evropa postavio pitanje - da li Crna Gora može da skrene sa prozapadnog političkog kursa, nakon rekonstrukcije Vlade i ulaska funkcionera Demokratskog fronta u izvršnu vlast? Odgovor iz kabineta nije stigao.
Iz Demokratskog fronta nije bilo moguće doći do sagovornika koji bi odgovorio na pitanje da li ovaj politički savez ostaje pri proklamovanim političkim ciljevima – ukidanju sankcija Rusiji i poništenju nezavisnosti Kosova. DF ove ciljeve ima u političkoj agendi od priznanja nezavisnosti Kosova 2008. i uvođenja sankcija Rusiji zbog aneksije Krima 2014. godine.
Sporazum iz 2020. čuva prozapadni kurs
Sporazumom iz septembra 2020. godine između lidera tri pobjedničke koalicije, Zdravka Krivokapića, Alekse Bečića i Dritana Abazovića, definisano je da Vlada Crne Gore jača saradnju sa NATO, da neće pokretati postupak za povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova i sprovoditi sve reforme potrebne za punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji.
Funkcioneri najjačeg vladajućeg političkog saveza, Demokratskog fronta, su najavljivali promjene na spoljnopolitičkom planu kada budu ušli u Vladu.
O tome je u maju ove godine govorio Milan Knežević, jedan od lidera Demokratskog fronta i ujedno predsjednik Skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu na tribini u Herceg Novom pod nazivom “Perspektive razvoja ekonomskih odnosa Crne Gore i Rusije”.
“Kad Demokratski front bude u Vladi i kad budemo imali većinu u toj Vladi, jedna od prvih spoljnopolitičkih odluka naše Vlade biće ukidanje sankcija Rusiji i naravno, poništenje odluke o priznanju takozvane države Kosovo… ”, rekao je Knežević 8. maja.
Knežević je pojasnio da, iako su u parlamentu izglasali Vladu Zdravka Krivokapića, DF u njoj nema “svoje potpredsjednike, nema svoje ministre i na žalost nema svog premijera".
"I zato nismo mogli da utičemo na odluku o produženju sankcija Rusiji niti smo mogli da doprinesemo ukidaju postojećih sankcija Rusiji”, rekao je Knežević.
Šta kaže opozicija?
Najavu rekonstrukcije Vlade Zdravka Krivokapića kritikovale su opozicione stranke u državnom parlamentu Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokratska partija (SDP).
“Predložena rekonstrukcija Vlade, s antievropskim DF-om u glavnoj ulozi, predstavljala bi korak od sedam milja… unazad”, saooštio je potpredsjedni DPS-a Ivan Vuković.
A Bojan Zeković iz SDP-a je podsjetio da su vlasti prije godinu dana tvrdile da bi ulazak DF-a u vlast štetio zapadnom putu:
“Sada očekujemo objašnjenje kako su upravo anti–NATO i anti–EU aktivisti najbolji da vode proces integracija u te organizacije”, rekao je Zeković.
Premijer prihvatio rekonstrukciju uz uslove
Političkim dogovorom DF-a i Demokrata predviđena je rekonstrukcija Vlade Crne Gore koja je izglasana 4. decembra prošle godine kao nepoltička, ekspertska glasovima te dvije koalicije I URA.
Dogovor je da političke partije mogu kandidovati svoje predstavnike za ministarske pozicije.
Rekonstrukciju Vlade je prihvatio premijer Zdravko Krivokapić koji je u saopštenju insistirao da Sporazum iz septembra prošle godine između trojice nosilaca izbornih lista bude polazna osnova za jačanje političke stabilnosti.
Krivokapić je ukazao da politički subjekti koji konstituišu vlast i Vlada Crne Gore “stavljaju moratorijum na sva pitanja koja nemaju široki društveni konsenzus i duboko dijele crnogorsko društvo”.
Premijer Krivokapić je objavio da će rekonstruisana Vlada imati tri potpredsjednika, da će on kao premijer odlučivati ko će biti potpredsjednici i koji će postojeći ministri opstati u resorima koje sada pokrivaju, te da će kandidate za nove ministre predložiti nakon konsultacija sa parlamentarnom većinom.
Premijer Krivokapić se nije izjašnjavao o broju ministarstava.
Dogovor DF-a i Demokrata je da broj ministarstava sa sadašnih 12 bude povećan na 18. Za sada je nepoznato kako će vladajuće partije podijeliti resore I ko će od postojećih ministara ostati u Vladi.
Posljednja izjava poslanika Demokratskog fronta Slavena Radunovića govori da u tom političkom savezu očekuju da im pripadne devet resora, Demokratama pet a Građanskom pokretu URA četiri, a na osnovu ranijih postizbornih dogovora sa Krivokapićem koji nijesu realizovani jer se odustalo od političkog koncept Vlade u korist ekspertskog.
URA za sad protiv političke Vlade
Komentarišući praktični dogovor između najvećih vladajućih političkih saveza i premijera Krivokapića o polaznim osnovama za rekonstrukciju Vlade, funkcioner Građanskog pokreta Ura Mileta Radovanić kaže da ova inicijativa nema podršku svih poslanika parlamentarne većine
“Ukoliko premijer Krivokapić ima neki dogovor sa DF i Demokratama, Ura sa tim nije upoznata. Zato još ne možemo da se odredimo prema tome. Loše je što se o ovako ozbiljnim temama priča putem medija i saopštenja. Treba da razgovaramo u kom pravcu ići dalje”, kaže Radovanić
URA , kako kaže, insistira na Sporazumu od septembra prošle godine kojim je definisano formiranje i funkcionisanje aktuelne Vlade Crne Gore:
“Sada imamo ekspertsku Vladu i rekonstrukcija se može bazirati na tom ekspertskom nivou. A ukoliko se pojavi scenario stvaranja političke ili ekspertsko-političke Vlade, onda je to novi politički momenat. Onda treba ući u pregovore iz početka. Tada je sve u igri i dolazimo i do toga da je moguće pričati o formiranju nove Vlade Crne Gore”.
Demokratski front i Demokrate koje podržavaju političku rekonstruciju Vlade imaju 37 poslanika od 41 koliko je potrebno za izglasavanje Krivokapićevog predloga u parlamentu, dok URA koja sa njima čini vladajuću većinu ima 4 poslanika.
Premijer Krivokapić, podržan od DF-a i Demokrata predviđa da u rekonstruisanoj Vladi participiraju i stanke nacionalnih manjina Albanaca i Bošnjaka.
Manjinske stranke su, na drugoj strani, sa sastanka sa liderima opozicionih partija predvođenih Đukanovićevim DPS-om saopštile, da bi izlaz iz političke krize bio formiranje prelazne Vlade koja bi pripremila održavanje vanrednih parlamentarnih izbora.