"Izborne reforme u Bosni i Hercegovini odavno kasne i hitno su potrebne", poručio je u svom govoru Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
"Izborne reforme trebale bi omogućiti svakom konstitutivnom narodu da biraju svoje predstavnike na svim odgovarajućim političkim razinama. Hrvati Bosne i Hercegovine nisu bili u mogućnosti iskoristiti ovo pravo", nastavio je Milanović.
Inače, HDZ Bosne i Hercegovine, skupa sa hrvatskim vlastima, insistira na tome da se izmjenama Izbornog zakona osigura da se ne ponovi situacija u kojoj bi hrvatski član Predsjedništva BiH ponovo mogao biti izabran glasovima birača iz neke druge etničke skupine.
Izmjena Izbornog zakona u BiH je i jedan od 14 prioritetnih uslova u Mišljenju Evropske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu. Neke od izmjena znače promjenu Ustava BiH, za čije izmjene je potrebna dvotrećinska većina u Parlamentu.
Milanović je još naveo da se "nažalost, narativi u BiH često kreću između dva uporno neostvariva i nepravedna cilja – centraliziranog upravljanja i separatizma. Svaki je destruktivan na svoj način i protivan duhu ustavnog okvira, koji proizlazi iz Daytonsko-pariškog sporazuma."
Kazao je da, kako bi krenula naprijed, "BiH je potreban odgovarajući institucionalni okvir za ‘podjelu vlasti’, zasnovan na načelima federalizma, decentralizacije i legitimne reprezentacije."
Milanović je stava da je BiH, na neki način, temelj za mir i sigurnost u široj regiji.
"Njezin teritorijalni integritet, funkcionalnost institucija i suživot među narodima oduvijek su bili važni za Hrvatsku...Željeli bismo vidjeti Bosnu i Hercegovinu kao zemlju mira, stabilnosti i blagostanja koja čvrsto napreduje na putu prema članstvu u EU; zemlju u kojoj su u potpunosti zajamčeni ravnopravnost njezina tri konstitutivna naroda i prava svih njezinih građana."
O Afganistanu
Govorio je i o situaciji u Afganistanu, gdje su, nakon povlačenja trupa Sjedinjenih Država i NATO saveza talibanski militanti preuzeli vlast. Ocijenio je to kao 'veliki pomak unazad', dodavši da je "nakon 20 godina našeg angažmana i ulaganja, teško ne biti obeshrabren."
"Svakako ćemo izvući pouke iz našeg afganistanskog iskustva. No, ključno pitanje danas je kako se nositi s talibanima? Održavanje pragmatičnog pristupa neće biti lako, dok s pravom pozivamo vlasti da poštuju najosnovnija prava svojega naroda", naveo je Milanović na dan kada je talibanska vlast saopćila da "rade na ponovnom otvaranju srednjih škola za djevojčice".
Naime, prošle sedmice je nastava u srednjim školama u Afganistanu nastavljena, ali samo za dječake i učitelje, ali ne i djevojčice.
"Sigurnost će ostati krhka jer se ne može isključiti rizik regionalnog prelijevanja. Također smo zabrinuti da bi Afganistan mogao ponovno postati plodno tlo za terorizam", dodao je predsjednik Hrvatske.
