Gimnazijalac Rastko iz Banjaluke, na zapadu Bosne i Hercegovine, sudjelovat će u programu obilježavanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, koji pripremaju osnovne i srednje škole u bh. enitetu Republika Srpska.
Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave ove godine se prvi put obilježava i u školama Republike Srpske i to nizom nastavnih aktivnosti, od 7. do 15. septembra.
Preporuku za to dobili su iz Pedagoškog zavoda RS-a, iz kojeg su naveli da je cilj “oživljavanje sjećanja na istorijske ličnosti i događaje, koji su doprinijeli slobodi, nezavisnosti i jedinstvu srpskog naroda”.
Od škola je, također, zatraženo da dostave fotografije, video snimke i ostale materijale o održanim aktivnostima.
Rastko u ovom obilježavanju vidi priliku za zbližavanje i promociju nacionalnog jedinstva, te za podsjećanje na najvažnije događaje u srpskoj istoriji.
„Podržavam taj dan i mislim da ide u korist svima, a posebno učenicima, jer nam pokazuje da treba da budemo jedinstveni, da poštujemo naše sunarodnjake u svim država. Postoje mnoge istorijske teme, nešto što je zajedničko svima nama u nacionalnom pogledu. Naravno, u prvom redu to je probijanje Solunskog fronta, kad su naši preci, zajedno sa Saveznicma, uspjeli oslobodili našu državu i napravili zajedničku državu, Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rastko, koji je učenik završnog razreda srednje škole.
Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, zajednički je praznik koji 15. septembra slave Srbija i Republika Srpska. Ovaj praznik je ustanovljen u znak sjećanja na 1918., finalnu godinu Prvog svjetskog rata, kad je probijen Solunski front.
Program nije obavezan za učenike?
Direktor entitetskog Pedagoškog zavoda Predrag Damjanović u dopisu upućenom RSE objašnjava da će, u okviru redovne nastavne, učenici imati priliku da prisustvuju satu posvećenom istorijskim ličnostima i događajima, te “saznaju činjenice koje su važne za bolje razumijevanje istorije srpskog naroda”.
Damjanović tvrdi da je obilježavanje ovog i sličnih praznika dio nastavnog procesa u okviru predmeta od nacionalnog značaja. No, prisustvo, kako tvrdi nije obavezno, nego da je čas namijenjen samo zainteresiranim učenicima.
“Tog dana će jedan čas u prvoj i jedan u drugoj smjeni biti posvećen ovom danu. Pošto je 15. septembar bio uvod u oslobađanje svih naroda na prostorima bivše Jugoslavije, ne vidimo ništa sporno. Da je sve kako treba, bilo bi normalno da ga svi obilježavamo, ali se treba suočiti s istorijskom činjenicom da je srpski narod bio ključan u tom poduhvatu”, naveo je Damjanović.
Naglasio je i da bi volio da veliko interesovanje vlada i “kada se u školama u Federaciji BiH obilježavaju praznici od značaja za Hrvate i Bošnjake i kad niko ne pita srpsku djecu da li im se to sviđa ili ne”.
Kako se pripremaju u Banjaluci i Srebrenici?
Nakon što su dobili preporuku, program obilježavanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave pripremaju u Gimanziji u Banjaluci. Centralni događaj planiran je za 15. septembar.
Zajednički čas bit će svima, sa istom temom Solunskog fronta. I oni koji predaju biologiju, hemiju ili bilo koji drugi predmet imat će tu temu, ali uz koordinaciju profesora iz nacionalne grupe predmeta. To će biti obavezno za sve učenike i neće niko biti oslobođen. Vodit će se računa o temi. Proboj Solunskog fronta nismo izmislili i zna se kroz istoriju šta je to. Odgovorni smo ljudi i možemo da odradimo taj čas da nikoga ne vrijeđa i da se niko ne osjeća manje vrijedanDirektorica Gimnazije u Banjaluci Vita Malešević
Direktorica Gimnazije Vita Malešević kaže za RSE da će u obilježavanje biti uključeni učenici iz 44 odjeljenja. Korodinatori će biti profesori iz tzv. nacionalne grupe predmeta, odnosno istorije, srpskog jezika i književnosti, te geografije.
No, suprotno navodima iz Pedagoškog zavoda, ona kaže da će aktivnosti u okviru obilježavanja biti obaveza svih učenika, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost.
„Zajednički čas bit će svima, sa istom temom Solunskog fronta. I oni koji predaju biologiju, hemiju ili bilo koji drugi predmet imat će tu temu, ali uz koordinaciju profesora iz nacionalne grupe predmeta. To će biti obavezno za sve učenike i neće niko biti oslobođen. Vodit će se računa o temi. Proboj Solunskog fronta nismo izmislili i zna se kroz istoriju šta je to. Odgovorni smo ljudi i možemo da odradimo taj čas da nikoga ne vrijeđa i da se niko ne osjeća manje vrijedan“, kaže Malešević.
Za obilježavanje se pripremaju i u Srednjoškolskom centru u Srebrenici, na istoku BiH.
“Konačno smo došli u situaciju da obilježimo Dan srpskog jedinstva. Ovaj datum ujedno je i datum proboja Solunskog fronta. Ovaj datum treba da obilježavaju svi narodi na Balkanu. Zahvaljujući žrtvi srpskog naroda svi su oslobođeni i, evo, dobili su svoje države. U školi ćemo to obilježiti onako kako smo dobili upute i kako mi to kreativno realizujemo”, kaže za RSE direktor Srednjoškolskog centra u Srebrenici Momčilo Cvjetinović.
Nastavak segregacije i diskriminacije
Stanovnici Srebrenice, Muhidin i Alija, u obilježavanju Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave u školama u Republici Srpskoj vide nastavak diskriminacije Bošnjaka i Hrvata u tom entitetu.
“Znači, oni imaju na to pravo i to podržavam. Međutim, s druge strane moraju nama omogućiti da imamo slične događaje, slična predavanja i slobodu u obrazovnom sistemu Republike Srpske kad je u pitanju bosanski, odnosno bošnjački identitet, istorija i bošnjačko jedinstvo. Nemam ništa protiv toga, ali sve to isto mora biti omogućeno bošnjačkoj, hrvatskoj i svoj drugoj djeci u školama Republike Srpske”, kaže Muhidin za RSE.
Alija iz Srebrenice smatra kakao se radi o “segregaciji, diskriminaciji i ponižavanju nesrba u Republici Srpskoj”.
“Pozivam bošnjačke nastavnike da odbiju takav vid uputstva i ono se sigurno neće primjenjivati bar u Srebrenici. Volio bih da se na tom času govori i o periodu agresije i genocida. Naravno, treba govoriti i o finim stvarima koje su uradili ljudi srpske nacionalnosti, kroz vijekove na ovim prostorima, ali nije u redu da neko bude prisiljen da priča samo o finom, bajkama i kako je sve bilo bajno i krasno u proteklom periodu”, kaže on.
Za razgovor o planiranom obilježavanju Dana srpskog jedinstva u školama u RS-u nisu bili zainteresirani nastavnici bošnjačke nacionalnosti, koji rade u školama u Republici Srpskoj. Nekoliko njih je, u kratkom telefonskom razgovoru, za RSE kazalo da se radi o “škakljivoj temi”, da nemaju dopuštenje direktora, kao i da nije mudro da o tome govore.
Kriza obrazovnog sistema
Potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska Ramiz Salkić ocijenio je da je uputstvo Pedagoškog zavoda, koje je upućeno školama, u suprotnosti sa Ustavom BiH i zakonima. Salkić je, također, naveo da ovakva situacija predstavlja zloupotrebu inistitucija.
“Ovo je entitet svih građana, ovo je Bosna i Hercegovina i nije nikakav srpski svijet. Ne postoji ustavno utemeljenje da se ovdje obilježava bilo kakvo srpsko jedinstvo, jer Ustav je jasan. Radi se o zloupotrebi inistucija, na način da se šalje poruka svima koji nisu Srbi da ovo nije prostor gdje treba da žive, da planiraju budućnost i ostanu”, kaže Salkić.
Za Namira Ibrahimovića, direktora sarajevske Osnovne škole “Safvet-beg Bašagić” i nekadašnjeg voditelja obrazovne reforme u Kantonu Sarajevo (jednom od deset kantona u Federaciji BiH), obilježavanje Dana srpskog jedinstva u školama u Republici Srpskoj predstavlja samo jedan od primjera krize u kojoj se godinama nalazi obrazovni sistem BiH.
Škole u BiH, koje su tri decenije nakon rata podijeljene po etničkoj liniji, te rade po tri različita nastavna plana i programa, smatra on, predstavljaju poligon vladajućim politikama.
“Škole služe za rješavanje svih frustracija, megalomanija, mitomanija i svih ostalih navodnih priča, da ih tovare na leđa djece, maltretiraju nastavnike. I ova preporuka u Republici Srpskoj bila bi odlična kad bi se sa djecom rekonstruisalo šta se zapravo događalo na području, koje se danas zove Republika Srpska od 1990-ih na ovamo, kako je došlo do naziva Republika Srpska.
Kad bi se propitale sve one uvriježene istine koje postoje u udžbenicima, a naravno nisu zasnovane na svim relevantnim činjenicama. I kad bi se govorilo o svim konkretnim zločinama koji su počinjeni na području Republike Srpske, naravno u skladu sa uzrastom djece”, smatra Ibrahimović.
U ovom slučaju će, tvrdi, to biti samo slika jednog obrazovnog sistema kojem je najvažnije da ima buduće stanovnike koji neće propitivati to što im se nudi, nego će naučiti da prihvataju ono što im nadležene vlasti govore.
Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave prvi put je obilježen 2020. godine, nakon što je Vlada RS 10. septembra te godine usvojila zaključak o njegovom obilježavanju.
Dan kasnije, 11. septembra 2020., Vlada Republike Srbije donijela je i zaključak na temelju kojeg se ovaj praznik službeno obilježava na području Srbije.
U povodu ovog praznika, prošle godine su institucije i javni objekti u Republici Srpskoj i Srbiji bili okićeni zastavama, a emitovane su himne i održane svečane akademije.
Iz Vlade Republike Srpske saopćeno je da je ovo samo jedna u nizu zajedničkih aktivnosti koje provode taj bh. enitet i Republika Srbija, povodom zajedničkog praznika.
Bosna i Hercegovina nema jedinstven zakon o praznicima na državnom nivou, iako je u posljednjih 25 godina bilo pokušaja njegovog donošenja.
Na snazi su dva entitetska zakona, te zakon u Brčko distriktu BiH kao posebnoj teritorijalnoj jedinici koji se međusobno razlikuju.
Samo Nova godina i Međunarodni praznik rada se, po zakonima, praznuju u cijeloj zemlji.
*Saradnja na tekstu: Sadik Salimović
