U Švedskoj 10. augusta počinje suđenje iranskom zvaničniku, optuženom za umiješanost u pogubljenje hiljada političkih neistomišljenika 1988., što je sudski proces koji bi mogao podstaći tenzije u Islamskoj Republici.
Švedski tužioci terete Hamida Nurija (60) da je "namjerno oduzeo život velikom broju zatvorenika koji su bili naklonjeni iranskoj opozicionoj grupi Mudžahedin-e Kalk (MEK) ili koji su pripadali njima" između 30. jula i 16. avgusta 1988. godine, dok je bio pomoćnik zamjenika upravnik zatvora Gohardašt u Karadžu, blizu Teherana.
Organizacije za ljudska prava dugo su vodile kampanju za pravdu za, prema procjeni, 5.000 zatvorenika ubijenih širom Irana po, navodno, naredbi vrhovnog vođe Ajatolaha Homeinija u znak odmazde za napade koje je izveo MEK na kraju Iransko-iračkog rata 1980. - 1988. godine.
Zvaničnici švedskog suda vjeruju da je ovaj sudski proces prvi slučaj ove vrste protiv nekoga optuženog za ubistva.
Na optužbe je švedskim vlastima skrenula pažnju grupa od 30 podnosilaca žalbi, kao i aktivista za pravdu i bivši politički zatvorenik Iraž Mesdaghi.
Nakon što je o Nuriju sastavio dosje s dokazima od "nekoliko hiljada stranica", Mesdaghi je krenuo namamiti bivšeg zatvorskog službenika u nordijsku zemlju obećanjem o luksuznom krstarenju. Nuri je uhapšen kada je zakoračio na švedsko tlo.
Švedski princip univerzalne nadležnosti znači da njeni sudovi mogu suditi osobi po teškim optužbama, poput ubistva ili ratnih zločina, bez obzira na to gdje su se navodna krivična djela dogodila.
"Ovo je prvi put da je jedan od progonitelja odgovarao u drugoj zemlji", rekao je Mesdaghi za AFP.
Nuri "negira bilo kakvu optužbu za umiješanost u navodna pogubljenja 1988. godine", rekao je njegov advokat Thomas Soderqvist za AFP.
Slučaj je posebno osjetljiv u Iranu, u kojem aktivisti optužuju aktuelne vladine ličnosti da imaju ulogu u smrtnim slučajevima, prije svega novog predsjednika Ebrahima Raisija.
Nekadašnjeg šefa iranskog pravosuđa Amnesty International je optužio 2018. da je bio član "komisije za smrt" koja stoji iza tajnih pogubljenja.
Na pitanje 2018. i 2020., Raisi je porekao umiješanost, ali je "odao počast" što je ajatolah Homeini naredio da se izvrši čistka.
Homeini je umro 1989. godine.
Početkom maja više od 150 ličnosti, uključujući dobitnike Nobelove nagrade, bivše šefove država i bivše zvaničnike UN-a, pozvalo je na međunarodnu istragu o pogubljenjima 1988. godine.
Hamid Nuri se takođe tereti da je u istom periodu učestvovao u pogubljenju drugih zatvorenika na osnovu njihove ideologije ili uvjerenja, koji se smatraju protivnicima "teokratske iranske države", prema navodima tužilaštva.
Sud će saslušati desetine svjedoka na trodnevnom zasjedanju, koje počinje 10. augusta, a presuda se očekuje u aprilu 2022. godine.
