Dostupni linkovi

Zašto antisemitizam uspijeva da pronađe 'rupe' na društvenim mrežama?


Izvještaj je otkrio da platforme društvenih mreža naročito slabo reaguju na teorije zavjere koje se tiču antisemitizma, ali i na dezinformacije o Jevrejima u pandemiji. Foto: Protesti protiv antisemitizma u Moldaviji, maj 2021.
Izvještaj je otkrio da platforme društvenih mreža naročito slabo reaguju na teorije zavjere koje se tiču antisemitizma, ali i na dezinformacije o Jevrejima u pandemiji. Foto: Protesti protiv antisemitizma u Moldaviji, maj 2021.

Postoji ozbiljan sistemski promašaj u borbi protiv antisemitizma na pet najvećih platformi društvenih medija – Facebook, Twitter, Instagram, YouTube i TikTok - koji pruža “slobodan prostor rasistima i antisemitima”, kaže se u novom izvještaju britansko-američke neprofitne organizacije, Centra za borbu protiv mržnje u digitalnom prostoru (CCDH). Zašto?

Izvještaj koji se bavi time kako tehnološki giganti nisu uspjeli da djeluju na prijave korisnika o antisemitizmu, označio je na stotine antisemitskih objava u periodu od šest sedmica početkom ove godine na pet najvećih platformi za društvene mreže. Facebook, Twitter, Instagram, YouTube i TikTok nisu reagovali na 84 posto objava koje su širile mržnju prema Jevrejima a bile su prijavljene putem zvaničnih sistema za pritužbe ovih platformi. Objave sa nacističkim, neonacističkim i sadržajima bijelačkih supremasista imali su 7,3 miliona impresija.

Iako je svaka od 714 objava jasno narušavala politiku platforme u vezi s antisemitizmom i generalno govorom mržnje, manje od jedne šestine bilo je uklonjeno ili su profili povezani sa takvim objavama izbrisani nakon što je na njih skrenuta pažnja moderatorima.

Od poricanja holokausta do teorija zavjere o ulozi Jevreja u širenju pandemije

Izvještaj je otkrio da platforme društvenih mreža naročito slabo reaguju na teorije zavjere koje se tiču antisemitizma uključujući one o “Jevrejskim lutkarima” – porodici Rothschild i biznismenu i filantropu Georgeu Sorosu – ali i na dezinformacije o Jevrejima u pandemiji.

Sadržaji u kojima se poriče holokaust i širi antisemitizam, teorije zavjere o jevrejskoj kontroli vlada i banaka, kao i tvrdnje da su Jevreji orkestrirali pandemiju COVID-19 i terorističke napade Al Kaide 11. septembra 2001. u Sjedinjenim Državama, ostaju na platformama.

Negiranje holokausta takođe je često ostavljeno bez provjere sa 80 posto objava koje poriču ili umanjuju masovna ubistva šest miliona Jevreja tokom Drugog svjetskog rata.

S druge strane, objava koja je promovisala članak u kojem se tvrdi da je holokaust prevara popraćen falsifikovanom fotografijom kapije logora Auschwitz s memom bijelačkih supremasista nije uklonjen nakon što su to istraživači prijavili moderatorima Facebooka. Naspram toga, objava članka koja je postala viralna, označena je kao lažna informacija, za koju CCHD kaže da je doprinijela da dođe do stotina hiljada korisnika. Statistike alata za analitiku Facebooka pokazuju da je članak dobio gotovo četvrt miliona lajkova, dijeljnja i komentara na cijeloj platformi.

Pokazalo se da se Facebook najslabije odnosi prema ovakvim sadržajima, jer djeluje samo na 10,9 posto objava uprkos tome što je prošle godine postrožio smjernice u vezi antisemitizma. Naime, u novembru 2020. kompanija je obnovila politiku vezanu za govor mržnje kako bi zabranila sadržaj koji poriče ili iskrivljava činjenice o holokaustu.

Prijave ostaju bez rezultata

Istraživanje zaključuje da platforme ne uspijevaju da uklone širenje sadržaja mržnje i antisemitizma čak i pošto takvi sadržaju budu prijavljeni i označeni. Istraživači CCHD-a napominju da njihova metodologija ne ulazi u rasprave o algoritmima i tvrdnjama kompanija o automatizovanom uklanjanju objava koje promovišu mržnju. Umjesto toga, mjerili su učinkovitost suprotstavljanja platformi antisemitizmu procjenjujući šta rade s prijavama korisnika.

Čak i nakon što su korisnici barem jednom prijavili, nacističke simbole, pozivanje na teoriju zavjere bijelačkih supremasista ‘Velika zamjena’, postovi koji promovišu nasilje nad jevrejskom zajednicom ostali su javno vidljivi.

Izvještaj navodi da Twitter nastavlja s odobravanjem hashtagova kao što su #holohoax ili #killthejews, dok TikTok dopušta hashtagove koji organizuju i promovišu teorije zavjere poput #synagogueofsatan, #rothschildfamily i #soros.

Antisemitske objave su imale 25,1 miliona pregleda na platformi za dijeljenje videozapisa TikTok iako je kompanija rekla da “ne dopušta sadržaje govora mržnje”, otkriveno je da je ova platforma zatvorila samo pet posto profila prijavljenih zbog slanja antisemitskih i rasističkih poruka prema Jevrejima.

Na TikTok-u, aplikaciji popularnoj među tinejdžerima, antisemitizam često poprima oblik rasističkog zlostavljanja kroz direktne komentare poslate jevrejskim korisnicima na objave njihovih videozapisa.

U izvještaju, naslovljenom ‘Neuspjeh zaštite’, utvrđeno je da platforma nije djelovala u tri od četiri slučaja antisemitskih komentara poslanih jevrejskim korisnicima.

Kad je TikTok ipak reagovao, češće je uklanjao pojedinačne komentare umjesto da je blokirao korisnike koji su ih slali, profili koji su direktno slali antisemitske poruke blokirani su u samo pet posto slučajeva.

Četrdeset i jedan videozapis koji su istraživači identifikovali kao sadržaj s mržnjom, s prosječnih 3,5 miliona pregleda, ostaje na YouTube-u i do šest godina.

YouTube je sankcionisao 21 posto prjavljenih objava, dok Instagram i TikTok oko 18 posto.

Kako djelovati protiv mržnje na društvenim mrežama?

Na to šta se može poduzeti u borbi sa sadržajima mržnje u izvještaju se preporučuje da platforme moraju agresivno da popravljaju svoje sisteme moderacije koji su se pokazali kao neučinkoviti i nedovoljni.

Takođe se napominje da vlade moraju da nađu načine da platforme budu odgovorne za propuste u sankcionisanju govora mržnje.

Preporučuje se pet koraka: (1) uklanjanje grupa posvećenih antisemitizmu; (2) zabrana antisemitskih hashtagova; (3) zatvaranje profila koji šalju rasističke poruke protiv Jevreja; (4) obučavanje i podržavanje moderatora kako bi se efikasnije djelovalo na širenje mržnje; (5) zakonodavci i regulatori trebali bi osigurati da platforme odgovaraju na isti način kao i bilo koja druga osoba ili korporacija za štetu koju nanose.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG