Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić odbacio je mogućnost da podnese ostavku, koju od njega traži Demokratski front (DF), najjača politička grupacija vladajuće većine kao i opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS).
On je pozvao vladajući Demokratski front i opozicionu Demokratsku partiju socijalista, koji imaju najveće poslaničke klubove u crnogorskom parlamentu, da iniciraju zahtjev da se njegovoj Vladi izglasa nepovjerenje.
„Po Ustavu je dovoljno 27 poslanika da podnese inicijativu za nepovjerenje Vladi. Imate (DPS i DF) po 30 poslanika, podnesite zahtjev da ovoj Vladi izglasate nepovjerenje. Zašto to ne uradite? Zašto od mene to očekujete da uradim?“, kazao je.
Vlada premijera Zdravka Krivokapića izabrana je 4. decembra 2020. godine glasovima prosrpskog Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta URA, koji su osvojili tijesnu većinu na izborima avgusta prošle godine. Ove stranke imaju 41 poslanika od ukupno 81 u crnogorskom parlamentu. Od samog formiranja Vlade, Demokratski front je oštro kritikovao premijera Krivokapića i njegov kabinet.
Protiv premijera oni koji su ga izabrali
Kriza između parlamentarne većine i Vlade rezultirala je bojkotom od strane Demokratskog fronta plenarnih sjednica parlamenta zbog kako su naveli nedostatka povjerenja u Krivokapićevu Vladu.
Zbog toga je Danijel Živković, poslanik DPS-a, partije koja je nakon tri decenije vlasti prešla u opoziciju, pitao premijera da li će inicirati preispitivanje povjerenja Vladi zbog evidentnog izostanka političke podrške poslanika vladajuće većine.
„Rijetko se kad dešavalo da dio vladajuće većine najavljuje proteste za septembar i to protiv Vlade koju su izabrali u Skupštini. Živimo u vrijeme apsurda. Vladajuća većina je kazala da ste vi nepoželjni, da ste izdali volju birača i ne uživate njihovo povjerenje“, rekao je Živković.
On je konstatovao da Vlada ima podršku svega 14 poslanika, Demokrata i URA, u Skupštini Crne Gore od ukupno 81:
„To znači da ste izgubili povjerenje 133.000 birača, a to znači da ste vi danas nelegitimni predsjednik Vlade Crne Gore“, zaključio je poslanik Živković.
Zdravko Krivokapić je na izborima prošle godine, kao nestranačka ličnost, bio nosilac liste Za budućnost Crne Gore u kojoj je glavna stranka bio Demokratski front, a koja je osvojila najviše glasova.
Nakon njegovog dogovora sa liderima Demokrata i građanskog pokreta URA da će buduća Vlada biti ekspertska našao se na udaru kritika, upravo Demokratskog fronta, čiji su lideri smatrali da treba da dobiju glavne resore u Vladi. Za samog Krivokapića su tada su naveli da su ga, kao nosioca liste, prihvatili na predlog Srpske pravoslavne crkve (SPC).
- Crna Gora: Demokratski front bez podrške za smjenu Krivokapića
- Crna Gora: Nakon rezolucije o Srebrenici otvoreni sukob premijera i lidera DF-a
Jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević rekao je 23. jula da će taj politički savez u setembru organizovati proteste protiv premijera ukoliko bude nastavio da ignoriše činjenicu da je 27 poslanika hoće novu Vladu i novog premijera.
Lideri stranaka parlamentarne većine od 24. juna su održali tri sastanka povodom prevazilaženja aktuelne krize ali dogovor nije postignut. Dok je Demokratski front insistirao da se formira potpuno nova Vlada, Demokrate Alekse Bečića i Građanski pokret URA su zastupali stav o rekonstrukciji postojeće Vlade.
Krivokapić je saopštio da ga ne interesuje koliki broj poslanika će ga podržati:
„Interesuje me da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije. Ova Vlada je evropska Vlada, za razliku od prethodne koja je bila kineska. Ova Vlada je zacrtala da do 2024. godine završi sve obaveze prema Evropskoj uniji. Da bi taj cilj ostvarili definisali smo mapu puta, što je predstavljeno svim ambasadorima u Crnoj Gori i oni su imali samo riječi pohvale“.
U debati sa Krivokapićem DPS 'citirao' optužbe DF
Krivokapić je poslanicima DPS-a poručio da se više neće vratiti na vlast:
„Vlast se promijenila. Da li će ovaj premijer ostati, to nije važno, ali se vi više nećete vratiti na vlast. To vam tvrdim“.
Na drugoj strani iz DPS-a je poručeno da će se, kako je rekao poslanik Živković, vratiti na vlast:
„Premijeru, DPS je budući nosilac društveno političke odgovornosti u Crnoj Gori. Naredni mjeseci će pokazati ko je u pravu. Nakon što pođete sa te funkcije, mi ćemo vam uručiti priznanje što ste nam vi svojim djelovanjem pomogli da dođemo na poziciju odgovornosti“.
Premijer je ponovio da je DPS opustošio Crnu Goru.
“Tajkuni DPS-a više su opustošili Crnu Goru nego svi tajfuni. Ti tajkuni su bili ljudi koji treba da promovišu znanje i kompetenciju, a oni su jedva završili srednju školu. Deset porodica koje su jasno prikazane u Crnoj Gori, i vi nama držite priču”, rekao je Krivokapić.
Premijerskom satu, tokom kojeg predsjednik Vlade odgovara na pitanja poslanika, nisu prisustvovali poslanici Demokratskog fronta.
Poslanici DPS ponovili su Krivokapiću kvalifikacije koje su funkcioneri DF-a iznosili protiv njega: da je prevario građane Crne Gore, da radi za lični interes, da je švercer cigareta, korisnik vladinih resursa, da je protiv srpskog naroda, da manipuliše, te da je prevario bivšeg mitropolita Amfilohija.
Odgovarajući na navedene kvalifikacije premijer Krivokapić je odbacio optužbe o izdaji:
„Ja sam predvodio koaliciju 'Za budućnost Crne Gore' i tu ideju nisam izdao. Ideja koja vodi Vladu je da Crna Gora bude bolja, drugačija i prosperitetna. Iza mene stoje rezultati“.
Demokrate i URA zainteresovani za put ka EU
Poslanici Demokrata i Građanskog pokreta URA koji podržavaju Vladu premijera Krivokapića, pitali su premijera ima li plan za sprovođenje neophodnih reformi kako bi Crna Gora postala naredna članica Evropske unije.
„Dobili smo uvjeravanja da će nam najvjerovatnije tokom predsjedavanja Slovenije omogućiti da privremena mjerila iz poglavlja 23. i 24. prevedemo u završna. To bi bio veliki iskorak koji bi omogućio ono što je glavni problem Crne Gore – da vladavina prava i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije dobiju na značaju“, rekao je Krivokapić.
Dodao je da Crna Gora ima najmanje još sedam pregovaračkih poglavlja za koja mogu dokazati da su ispunjena.
Kulminacija političke krize između Vlade i parlamentarne većine nastupila je 17. juna kada je na inicijativu premijera Zdravka Krivokapića u parlamentu, uz protivljenje Demokratskog fronta, razriješen ministar pravde Vladimir Leposavić zbog negiranja genocida u Srebrenici. Za ovu smjenu presudni su bili glasovi opozicione DPS.
Potom su Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, takođe mimo volje DF-a, usvojili njihovi partneri iz Demokrata i URA, takođe uz pomoć glasova poslanika DPS.
