Ruski i talibanski predstavnici ustvrdili su da borci fundamentalističke grupe kontrolišu sve veću teritoriju u Afganistanu, uključujući velike dijelove granice, istovremeno insistirajući da ova osvajanja talibana ne ugrožavaju međunarodnu sigurnost, prenosi redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Naizgled koordinisane izjave tokom posjete talibanske delegacije Moskvi bili su novi signal ruskog interesa da se dublje uključi u regionalna sigurnosna pitanja vezana za Afganistan. Uključenje Rusije dolazi u trenutku kada se međunarodne snage koje predvode Sjedinjene Američke Drževe povlače se iz dvodecenijskog rata u Afganistanu.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova je 9. jula saopštilo da talibani kontrolišu dvije trećine afganistansko-tadžikistanske granice, što je procenat koji je teško potvrditi. Takođe se dodaje da će Moskva i vojni savez ODKB-a pod vođstvom Rusije "odlučno djelovati kako bi spriječili agresiju i provokacije".
Moskva je pozvala sve strane u tekućim borbama da "pokažu suzdržanost".
Na desetine afganistanskih okruga navodno je palo pod kontrolu talibanskih militanata otkako su međunarodne snage pod vođstvom SAD-a službeno započele povlačenje iz Afganistana 1. maja, a snage lojalne krhkoj vladi Kabula ostale su otvorene za napade.
Afganistanski sigurnosni službenici rekli su da se njihove trupe spremaju za protivnapad, a predsjednik SAD Joe Biden uvjeravao je administraciju predsjednika Ašrafa Ganija da će američke snage stajati uz Kabul uprkos izlasku vojnih snaga.
Biden je 8. jula rekao da će se američka vojna misija u Afganistanu zaključiti 31. avgusta, dodajući da je "brzina sigurnost".
Raste zabrinutost zbog mogućeg građanskog rata usred niza vojnih uspjeha talibana.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova 9. jula citiralo je tvrdnju talibana da militantna grupa ne želi da preuzme potpunu vlast u Afganistanu.
Ali to bi mogao biti izazovan argument jer militanti nastavljaju nedavnu ofanzivu i nameće svoj strogi oblik kontrole nad ratom iscrpljenim Afganistancima u područjima koja su već bila pod njihovom kontrolom što budi sjećanja na brutalnu vlast talibana tokom 1990-ih.
Moskva je razljutila Kabul i nagovijestila ponovno pokretanje diplomatskih ciljeva u Afganistanu i regiji početkom ove godine jednostranim pozivom talibanima na pregovore uz sugestije da je podjela vlasti neizbježna.
Dok je talibanska delegacija bila u Moskvi ove sedmice, Rusi su bili uključeni u paralelne razgovore koje je Iran organizovao 8. jula, a uključivali su afganistansku vladu i predstavnike talibana.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO/WHO) objavila je 9. jula da je u prvom kvartalu ove godine zabilježen porast broja civilnih žrtava u Afganistanu za 29 posto u odnosu na 2020. godinu.
Navodi se da je samo tokom protekle sedmice ubijeno najmanje 56 afganistanskih civila.
SZO je takođe rekla da je zabrinuta zbog napada na zdravstvene ustanove i kao I zbog toga što Afganistanci nemaju pristup osnovnim lijekovima.
SZO je rekla da šalje 3,5 miliona doza vakcina protiv COVID-19 u Afganistan, koji ima oko 38 miliona stanovnika.
Citiran je predstavnik talibana Šahabudin Delavar, koji je 9. jula tvrdio da grupa sada kontroliše dvije trećine afganistanske teritorije.
Delavar je takođe navodno tvrdio da granice pod talibanskom kontrolom rade uobičajeno i pozvao je međunarodne humanitarne organizacije da nastave sa svojim radom u Afganistanu.
Kineski državni mediji u međuvremenu su 9. jula izvijestili da je Peking nedavno poslao let za preuzimanje 210 kineskih državljana iz Afganistana zbog sigurnosnih razloga.
Kineske kompanije posebno su radile na rudarskim i infrastrukturnim projektima u Afganistanu.
Prilikom posjete Moskvi 9. jula, indijski ministar vanjskih poslova Subrahmanjam Jaišankar rekao je novinarima nakon sastanka s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom da je Delhi zabrinut zbog događaja u Afganistanu i pozvao na deeskalaciju nasilja.
Događaji u Afganistanu direktno utiču na regionalnu sigurnost, dodao je Jaišankar.
