Predlog dijela Demokratskog fronta (DF) da se izabere nova Vlada Crne Gore naišao je na veliku podršku kolega iz parlamentarne većine, a ukoliko do toga ne dođe, do kraja godine bi trebalo organizovati vanredne izbore, saopštili su 24. juna predstavnici tog političkog saveza, nakon sastanka lidera stranaka parlamentarne većine.
Sastanak je održan u cilju postizanja dogovora za prevazilaženje političke krize koja je kulminirala nakon što su lideri Demokratskog fronta, najvećeg političkog saveza vladajuće većine, nezadovoljni zbog smjene ministra pravde Vladimira Leposavića i Rezolucije o Srebrenici na sjednici 17. juna, napustili parlament, poručivši da premijer Zdravko Krivokapić nema njihovu podršku.
Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA čine parlamentarnu većinu od 41 poslanika (od ukupno 81) koja je 4. decembra izabrala Vladu Zdravka Krivokapića.
Premijer Krivokapić nije bio na sastanku, ali je prethodno u Skupštini poručio da će Vlada nastaviti da radi svoj posao, kao i da će „konstituenti vlasti raditi na pronalasku dogovora oko prevazilaženja postojeće situacije“. Rekao je i da će za njega biti prihvatljivo svako rješenje za koje se odluči parlamentarna većina.
Poziv premijeru na ostavku
Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić je rekao da niko od kolega nije za to da se zadrži postojeće stanje i ponovio predlog da se umjesto ekspertske izabere Vlada iza koje bi stajale stranke, uz predstavnike nacionalnih manjina.
Pozvao je premijera Krivokapića i „da se ne odupire volji parlamentarne većine već pomogne u formiranju prelazne vlade“.
Demokratski front (DF) se, kako je saopštio Milan Knežević, zalaže da se, ukoliko ne bude dogovora o novoj vladi, vanredni izbori organizuju najkasnije do kraja decembra i pozvao premijera Krivokapića da podnese ostavku.
Marko Milačić iz Prave Crne Gore, jedne od partija vladajuće većine, rekao je da će oni koji pominju izbore biti najveći neprijatelji te stranke.
„Ne treba da uvodimo zemlju u avanturizme, to je izigravanje volje građana“, istakao je Milačić.
Nebojša Medojević iz DF-a je poručio da Vlada za 200 dana rada nije ispunila zadatak, zbog čega su neophodne promjene, ali i da žele dogovor u okviru vladajuće većine novu Vladu sa novim premijerom.
„Sa rezultatima ove Vlade može biti zadovoljan samo predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović. Međunarodna zajednica očekuje otklon od totalitarnog režima Đukanovića. Ali ova Vlada nije uradila ništa“, poručio je Medojević.
Poslanik vladajuće većine iz Demosa Miodrag Lekić je rekao da se na sastanku nije došlo do usaglašenih stavova.
„Neki politički subjekti su za to da ostane postojeći status, a neki su za promjene, ali smo se dogovorili da eventualne promjene budu na bazi dogovora“, poručio je Lekić.
Poslanik parlamentarne većine Vladimir Joković kazao je da je na sastanku prevladavalo mišljenje da je aktuelno stanje neodrživo, ali da je moguće postići dogovor.
Nakon sastanka se nisu oglasili predstavnici Demokrata i URA-e, koji su do sada podržavali premijera Krivokapića.
Šta je dovelo do razdora?
Unutar vladajuće većine Crne Gore već duže traje sukob između, s jedne strane, najbrojnijeg konstituenta Demokratskog fronta i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg podržava ostatak vladajuće većine, odnosno Demokrate i Građanski pokret URA.
Do poslednjeg pogoršanja je došlo kada je Skupština Crne Gore 17. juna usvojila Rezoluciju o Srebrenici, čemu se oštro usprotivio dio pro-srpskog Demokratskog fronta, koji smatra da je usvajanjem ovog dokumenta srpski narod proglašen genocidnim. Iako je premijer Krivokapić dan kasnije, 18. juna usvajanje Rezolucije ocijenio nepotrebnim lideri DF-a su tražili njegovu ostavku.
Zbog činjenice da su za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici kao i smjenu ministra pravde Vladimira Leposavića, zbog negiranja genocida, glasali poslanici kompletne opozicije na čelu sa Demokratskom partijom socijalista i partije vladajuće većine okupljene oko Demokrata i Građanskog pokreta URA, Demokratski front je optužio premijera Krivokapića i koalicione kolege za izdaju.
Odnos DF-a prema Krivokapićevoj vladi
Gotovo od konstituisanja Vlade Zdravka Krivokapića u decembru prošle godine, Demokratski front osporava njen rad, kritikuje kadrovska rješenja, optužuje Vladu da nastavlja sa praksama prethodno smijenjene vlasti Demokratske partije socijalista kao i da Vladom “diriguju strane ambasade”.
I uoči konstituisanja Vlade, DF je oštro kritikovao namjeru premijera da Vlada bude ekspertska, a ne politička.
Nezadovoljan što neće biti u Vladi, DF je tada optužio premijera da je izdao volju birača koji su 30. avgusta smijenili tri decenije dugu vladavinu Demokratske partije socijalista.
Povod za konflikt uslijedio je i kada je premijer Zdravko Krivokapić odbio da u Beogradu 27. maja potpiše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, na čemu je insistirao upravo Demokratski front, kao i politički i crkveni vrh Srbije. Krivokapić je tada poručio da će Ugovor, čiji je sadržaj javnosti nepoznat, potpisati u Crnoj Gori, uz prethodnu saglasnost Vlade, što je izazvalo kritike DF-a.
Krivokapić je u politiku ušao uoči izbora avgusta prošle godine na predlog mitropolita Amfilohija, kao nosilac liste snage okupljenih oko DF-a.
