Osječki novinar Drago Hedl koji važi za najboljeg poznavatelja lika i djela Branimira Glavaša protivi se - kako kaže – svojevrsnoj rehabilitaciji Glavaša koju je napravio predsjednik Hrvatske Zoran Milanović kada mu je vratio oduzeti čin generala i odlikovanja.
Hedl je, inače, član Državnog povjereništva za odlikovanja, koje je formalno predložilo Milanoviću ovu odluku, ali on kaže da o tome nije znao - ništa.
“Milanovićeva odluka blago je rečeno iznenađujuća", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) osječki novinar Drago Hedl koji je svojim novinarskim radom, ali i osobnim angažmanom izuzetno pripomogao da se rasvjetle zločini u ratnom Osijeku i krivci privedu pravdi.
Odlikovanja i čin Glavašu je oduzeo bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović nakon što je Glavaš pravomoćno osuđen za razne zločine, ta je presuda iz proceduralnih razloga ukinuta i postupak se vodi iznova.
“Zoran Milanović nije se obazirao na činjenicu da suđenje još uvijek traje, već ga je rehabilitirao i na neki način prejudicirao odluku suda, odnosno Glavaša 'oslobodio' krivnje i doveo sud u neugodnu situaciju da u svom postupanju mora na neki način - htio ne htio - voditi računa o toj neugodnoj činjenici. Milanović je hladno mogao napraviti isto što i njegova prethodnica Kolinda Grabar Kitarović - koju je zbog toga Glavaš nazvao 'kokoškom' – zadržati taj njegov zahtjev u ladici i sačekati pravomoćnu presudu. Međutim on to nije učinio”, kaže Hedl.
Hedl je uvjeren da je Milanović ovom odlukom i sebi stvorio dodatne probleme.
“A pravi cirkus bit će ukoliko sud Glavaša ponovno osudi za ratne zločine i ukoliko mu tada Milanović bude morao oduzeti odličja i generalski čin”, podsjeća naš sugovornik.
Što nije uradila Kolinda Grabar Kitarović?
Iako je bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u niz navrata zbog svojih stavova i postupaka bila oštro ktitizirana s lijeva, ona ipak nije reagirala na traženje Glavaševih odvjetnika. “Ona je sigurno imala razloga za to,” kaže Hedl.
“Ona je sigurno konzultirala nekoga tko joj je rekao, a ona to uvažila, da ne treba trčati pred rudo i oslobađati Glavaša krivnje na taj način – naravno ne sudski, nego na ovaj način što predstavlja svojevrsnu rehabilitaciju njega i na neki način pljusku žrtvama koje su u Osijeku nevine stradale, za što je sud u prvom stupnju, a kasnije i pravomoćno osudio Glavaša, a onda Ustavni sud zbog nekih proceduralnih razloga vratio predmet na ponovno suđenje,” uvjeren je Hedl.
Hedl se nalazi u pomalo apsurdnoj situaciji da je odluku da Glavašu vrati odlikovanja i čin formalno predložilo Državno povjereništvo za odlikovanja i priznanja, u kojem je Hedl član kao predstavnik Hrvatskog novinarskog društva. Hoće li zbog ove odluke izići iz tog Povjereništva i je li uopće bio konzultiran, zanimalo nas je.
“To povjereništvo u čijem sam ja sastavu nije raspravljalo o tom slučaju. Naime, postoje dva dijela tog povjereništva – jedno je za civilna, a drugo za vojna odlikovanja. Moja je pretpostavka da je dio povjerenstva za vojna odlikovanja to učinio, jer mi na sjednici tog odbora, koje nije bilo nekoliko mjeseci, nikada nismo raspravljali o vraćanju odličja Branimiru Glavašu”, kaže Hedl.
RSE: Iako u odluci o vraćanju nije potpisan vojni dio, nego Povjereništvo kojeg ste članovi i jedni i drugi?!
Hedl: Upravo tako, upravo tako, i to unosi veliku zabunu. Ja ću tražiti pojašnjenje – s obzirom da sam član tog Povjereništva - da mi objasne tko je zapravo donio tu odluku.
Milanović brani svoj postupak
Milanović je 31. svibnja iznova u izjavi novinarima ustvrdio kako je u tom slučaju ispravno postupio.
“Glavaš je to tražio. Zašto je to tražio? Zato što je već pet godina formalno isti kao ja - neosuđena osoba. Što sam ja mogao napraviti? Mene isto zanima gdje su nestali ljudi koji su bili bačeni u Dravu. Bilo je tu i nedužnih ljudi. Bilo je ljudi koji su sigurno bili umočeni do grla, ali im je trebalo suditi,” kazao je Milanović.
On je ustvrdio kako Kolinda Grabar Kitarović to nije napravila “iz straha”, a reakcije Milorada Pupovca nazvao je “perfidnim, neiskrenim i nepristojnim divljanjem” na društvenim mrežama.
Reakcija veterana
Ranije su na Milanovićevu odluku negativno reagirali politički predstavnici Srba u Hrvatskoj i Centar za suočavanje s prošlošću Documenta. Sada im se u osudi Milanovićeve odluke pridružila veteranska udruga iz rata u Hrvatskoj devedesetih “VeDRA” – Veterani Domovinskog rata i antifašisti.
“S obzirom na vrijednosti zaštite digniteta Domovinskog rata koje promičemo, zabrinuti smo i razočarani Vašom odlukom o vraćanju odlikovanja i generalskog čina Branimiru Glavašu, besprizornoj osobi osuđenoj za najgore ratne zločine, ali kojoj je prvostupanjska presuda ukinuta iz proceduralnih razloga i postupak vraćen na početak,” kažu u priopćenju veterani antifašisti.
Po njihovoj ocjeni, Glavaš je bijegom od hrvatskog pravosuđa u susjednu BiH “pokazao da ne poštuje pravni poredak, institucije i ustavne vrednote Republike Hrvatske, te kao takav ne zaslužuje hrvatska odličja.”
Oni kažu kako je “za nasljeđe Domovinskog rata važna bila ocjena bivšeg predsjendika Ive Josipovića – data prilikom oduzimanja počasti – da je Glavaš postupao protivno moralnim zasadama Republike Hrvatske, pa se postavlja pitanje - jesu li se u odnosu na Josipovićev mandat promijenile moralne zasade u Republici Hrvatskoj?
Vraćanje odličja Branimiru Glavašu izaziva šokantan i drastično negativan odjek te ogorčenje kod mnogih časnih branitelja, naših članova i simpatizera koji nam se obraćaju. Taj je čin doživljen kao javna rehabilitacija Branimira Glavaša, što ruši dignitet Domovinskog rata i u suprotnosti je s vrijednosnim sustavom koji zastupa Statut Udruge VeDRA,” poručuju veterani antifašisti.
Za šta je optuživan Glavaš?
Glavaš je u ratu u Hrvatskoj početkom devedesetih u Osijeku, koji je tada bio na prvoj crti bojišnice, bio gospodar života i smrti. Sa desetogodišnjim zakašnjenjem početkom 2000-tih optužen je ratne zločine, izveden pred sud i osuđen.
„Selotejp“ i „Akumulator“ medijski su nazivi dva slučaja ratnih zločina u ratnom Osijeku ujesen i zimu 1991. na 1992. godinu, zbog kojih je Glavaš osuđen.
On je po zapovjednoj odgovornosti osuđen za protupravno uhićenje, mučenje i ubojstvo sedam većinom srpskih civila čija su tijela ruku selotejpom vezanih na leđima nađena u Dravi – to je slučaj „Selotejp“. Takođe, i za to što je propustio spriječiti mučenje i ubojstvo jednog srpskog civila i mučenje drugog, a mučilo se među ostalim i tjeranjem da se pije kiselinu iz akumulatora– taj je slučaj medijski nazvan „Garaža“.
Naziv otuda, što su se mučenja obavljala u garažama u dvorištu tadašnjeg Opčinskog sekretarijata za narodnu obranu, kojem je Glavaš bio na čelu i imao urede na prvom katu te zgrade.
Ustavni sud je početkom 2015. godine ukinuo pravomoćnu presudu Vrhovnog suda iz 2010. godine kojom je Glavaš osuđen na osam godina zatvora i predmet vratio na novo suđenje. U obrazloženju te odluke navedeno je da je Vrhovni sud pogriješio kada je na zločine počinjene nakon 8. listopada 1991. i međunarodnog priznanja Hrvatske primjenjivao odredbe Ženevske konvencije o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba.
Međutim, i nakon toga na snazi je ostala prvostupanjska presuda Županijskog suda u Zagrebu na 10 godina, ali je Vrhovni sud Hrvatske 2016. godine poništio tu presudu zbog bitnih povreda kaznenog postupka i slučaj vratio na novo suđenje.
Do odluke Ustavnog suda 2015. godine, koja je ukinula presudu Vrhovnog suda, Glavaš je preko pet godina proveo u zatvoru u Mostaru u BiH, kamo je pobjegao prije izricanja presude. Kako uz hrvatsko ima i bh. državljanstvo, to je bio način da izbjegne izručenje Hrvatskoj i služenje kazne u hrvatskom zatvoru.
