Simboličnom mirnom protestnom šetnjom u Prijedoru se obilježava "Dan bijelih traka", prisjećanje na 3.176 ubijenih Prijedorčana, civila nesrpske nacionalnosti.
Dan bijelih traka obilježava se, ne samo u BiH nego i u nekoliko gradova širom svijeta, gdje preživjeli Prijedorčani danas žive.
Vlasti bosanskih Srba su u Prijedoru 31. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.
Zločini u Prijedoru su počeli napadima srpskih snaga na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, zatim napada na Kozarac 24. maja i otvaranja logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. maja. Tako su i počeli zločini u Prijedoru, odvođenjem stanovništva u logore, masovnim egzekucijama i drugim zločinima.
Ubijeno je 3.176 osoba, među kojima je 102 djece.
Predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka i bivši logoraš Omarske, Manjače i Trnopolja Mirsad Duratović kazao je u razgovoru za Fenu da je fokus ove godine na 102 ubijene prijedorske djece i inicijativu roditelja da se postavi dostojno spomen-obilježje ubijenim mališanima u centru Prijedora, iako gradske vlasti već dugo odbijaju to da urade.
Nevladine organizacije, udruženja logoraša i roditelja ubijene prijedorske djece već godinama insistiraju da se u Prijedoru postavi dostojno spomen-obilježje za 102 ubijene prijedorske djece, ali gradske vlasti već dugo odbijaju to da urade.
Za zločine počinjene na prijedorskoj opštini do sada je doneseno 56 presuda i otkriveno je preko 400 masovnih grobnica, među kojima je i Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu, otkrivena 2013. godine.
“U Prijedoru se danas ne živi, već preživljava, jer smo mi ‘strano tijelo’ kojeg se neko pokušao osloboditi 1992. godine, pa nije uspio genocidnom operacijom, a danas to radi drugim, nimalo blažim metodama koje nisu toliko uočljive kao genocid”, kazao je Duratović.
Za to postoji, naglasio je, mnogo primjera diskriminacije kojim su izloženi povratnici, žrtve logora i zločina, koji ne mogu ostvariti osnovna prava.
U sarajevskom Velikom parku danas je postavljena instalacija povodom Dana bijelih traka, odnosno sjećanja na početak stradanja nesrpskog stanovništva u Prijedoru.
Ispred instalacije je postavljena parola "U Prijedoru je počinjen genocid".
Predstavljena su i sva imena ratnih zločinaca koji su presuđeni za zločine nad Prijedorčanima.
Savez logoraša u Bosni i Hercegovini ovog 31. maja obilježava “Dan bijelih traka” i 29. godišnjicu napada na Prijedor, postavljanjem bijelih plahti na uredskim prozorima, prostorija koje koristi Savez.
''Neka današnji dan služi kao podsjetnik na zlo i žrtvu koju su podnijeli građani Prijedora i cijele Bosne i Hercegovine, žrtvu koju su podnijeli logoraši/žrtve ratne torture, čiji status niti danas, 26 godina nakon prestanka rata, nije adekvatno pravno reguliran. Neka nam današnji dan bude opomena da smo svi, bez izuzetka, dužni poduzeti sve što je u našoj moći kako se slično zlo nikada, nikome i nigdje više ne bi ponovilo'', stoji u saopćenju Saveza logoraša u BiH.
