Vlada Crne Gore je obnovila istragu o ubistvu urednika podgoričkog lista Dan Duška Jovanovića iz 2004. godine, koje je do danas ostalo nerasvijetljeno, saopštio je crnogorski premijer Zdravko Krivokapić, 27.maja, prilikom obilježavanja godišnjice ubistva.
Duško Jovanović je ubijen hicima iz automatskog oružja 27. maja 2004. u Podgorici, nakon što je izašao iz redakcije. Crnogorsko tužilaštvo i policija do danas nijesu utvrdili ko je i zbog čega pucao u Jovanovića.
Premijer Zdravko Krivokapić je kazao da su mnoga pitanja oko ubistva Jovanovića do danas ostala neotvorena.
“ To nam daje za obavezu da i posle 17 godina krenemo u istragu, koja se već dijelom radi, kako bi došli do saznanja, ne ko je počinio, nego ko je nalogodavac. To mora da dođe na ono što je najvažnije - u sudski proces i epilog, koji će dokazati ko je i zbog čega i zašto to uradio”, naveo je premijer.
Krivokapić je dodao da Vlada želi da svako "pitanje otvori, te ako je moguće i zatvori".
Koordinator službi bezbjednosti, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio je da je optimista da će obnovljena istraga dovesti do novih važnih informacija o ubistvu Jovanovića.
"Vlada želi da ovaj slučaj vrati. Prethodne garniture misle da je ovaj slučaj završen na način što je istraga rađena na pogrešan način i da nema dokaza. Počeli smo određene aktivnosti i mislim da i ova priča može konačno dobiti epilog. Pozivam državno tužilaštvo i sudove ali i sve nadležne agencije da pomognu da ovaj proces zaokružimo", kazao je Abazović.
On nije želio da otkrije detalje iz obnovljene istrage, ali ni da li je Vlada tim povodom angažovala inostrane eksperte.
Dan: Vlada može da riješi ubistvo za jedan dan
Iz redakcije lista Dan su za Radio Slobodna Evropa (RSE) saopštili da i nakon 17 godina smatraju da je istraga ubistva od početka bila opstruisana i da su određene strukture iz bivše vlasti namjerno zataškavale činjenice.
“Svi oni koji su odgovorni za brojne propuste u istrazi, razne opstrukcije pa čak i omogućavanje boljih uslova jedinom osuđenom za saizvršilaštvo u ubistvu Jovanovića, godinama su obavljali najznačajnije funkcije. Neki od njih i danas sjede u zgradi tužilaštva, predsjedništva i Uprave policije. Da li je to bila nagrada zbog prikrivanja ubica i nalogodavaca, pitanje je koje bi aktuelna vlast trebala da postavi njima i to kroz krivične postupke”, kaže za RSE v.d. pomoćnika glavnog i odgovornog urednika Mitar Rakčević.
Rakčević smatra da ako postoji politička volja, nakon pada DPS-a, i kako je rekao, djelimične demontaže kriminogenih struktura bliskih bivšem režimu, nova vlast za 24 sata može da riješi ubistvo Jovanovića.
Ubistvo bez ubica i nalogodavaca
Za saučesništvo u ubistvu za sada je osuđen jedino Podgoričanin Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu za saučesništvo i osudio ga na 19 godina zatvora.
Glavni dokazi bili su njegovi otisci na pušci iz koje je Jovanoviću ubijen, kao i otisci koji je ostavio na limenci „red bula“, ostavljenoj u blizini automobila iz kog je pucano na urednika Dana, a koji je policija pronašla poslije izvršenja zločina.
Mandić će u zatvoru ostati do maja 2025.godine.
Prijetnje i napadi ne prestaju
Sedamnaest godina nakon ubistva Duška Jovanovića novinari i mediji i dalje rade u uslovima koji ne garantuju bezbjednost i medijske slobode, svjesni su u novoj vlasti, kaže potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.
“Treba da stvorimo klimu u kojoj se takve stvari više neće dešavati. Mislim da je i dalje nijesmo stvorili zbog svih recidiva iz prošlosti koji su i dalje aktivni. Nadam se da će Vlada naći načina da se ukupan ambijent dovede u evropsku ravan gdje će medijski poslenici imati slobodu”, konstatovao je Abazović.
Abazović je osudio prijetnje koje su 26. maja stigle glavnom i odgovornom uredniku i redakciji podgoričkog radija Antene M i novinaru kao i kolumnisti iz Bosne i Hercegovine Draganu Bursaću.
Uredniku Antene M Darku Šukoviću su sa profila potpisanog kao Marko Aprcović upućene prijetnje mučenjem i bacanjem bombe na redakciju. Sa istog profila prijetnje smrću upućene su Draganu Bursaću.
Prijetnje su osudili predsjednik države, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici, medijske organizacije iz Crne Gore i regiona i političke partije.
Prema podacima Sindikata medija Crne Gore u posljednja tri mjeseca dogodilo se šest napada na novinare, od kojih su se tri dogodila dok su novinari bili na radnom zadatku.
Poslednji je napad na novinara Radio-televizije Crne Gore Nebojšu Šofranca tokom dočeka crnogorskog vicešampiona svijeta u boksu Petra Liješevića 24. aprila, kada je dio okupljenih građana vrijeđao Šofranca na nacionalnoj osnovi.
Slučaj 'Tamara Nikčević – Demokrate'
Još jedan slučaj uticaja na slobodu medija i rad novinara aktuelan je u Crnoj Gori ovih dana.
Vladajuća partija Demokrate objavila je 22. maja snimak, koji je nastao nekoliko dana ranije u studiju Televizije Crne Gore, prije početka snimanja emisije Teleskopija, tokom kojeg je autorka Tamara Nikčević u razgovoru sa gostom prije snimanja, predstavnike te partije nazvala "stokom", "uličarima" i "klasičnim izdajnicima".
Nikčević je nakon toga najavila krivičnu prijavu protiv predsjednika crnogorskog parlamenta i lidera Demokrata Alekse Bečića, Vijesti koji su objavili snimak i NN lica zbog neovlašćenog snimanja i distribuiranja neformalnog i privatnog razgovora. I menadžment RTCG-a najavio krivičnu prijavu protiv Demokrata i Bečića.
U međuvremenu, Demokrate su 25. maja podnijele krivičnu prijavu protiv Nikčevićke zato što je kako su naveli “kao službeno lice, protivpravnim iskorišćavanjem službenog položaja, iznijela niz uvreda na njihov račun”.
Uslijedile su međusobne optužbe, RTCG se obratio ambasadama zbog kako su naveli neviđenog pritiska na njihov rad, reagovali su pojedine opozicione partije partije, Medijski savjet za samoregulaciju, Akcija za ljudska prava (HRA), pojedinci.
Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez povodom slučaja , 27. maja je kazala da EU ne komentariše privatne razgovore ali da je novinarima potrebno obezbijediti okruženje za bezbjedan rad bez straha od uznemiravanja, političkog pritiska, cenzure ili progona.
Od novinara treba zahtijevati da se pridržavaju visokih standarda profesionalnosti i odgovornosti, a “pravni postupci pokrenuti protiv novinara mogu imati vrlo realan zastrašujući efekat na mogućnost novinara da obavljaju svoje dužnosti, pa bi takvim akcijama trebalo pristupati sa izuzetnim oprezom”, saopšteno je Pobjedi iz Ambasade SAD povodom slučaja „Nikčević – Demokrate“.
HRA smatra da je čitav slučaj atak na slobodu medija te da predstavlja neprimjereni pritisak partije na vlasti na novinarku, koji ugrožava njenu privatnost i slobodu izražavanja.
Prema ovogodišnjem izvještaju organizacije Reporteri bez granica (RSF) o stanju medijskih sloboda u svijetu, Crna Gora, uz Bugarsku i Srbiju ima najslabiji učinak u oblasti slobode medija na području Evropske unije i Balkana.
Crna Gora nalazi se na 104. poziciji od 180 zemalja i označena je kao država sumnjive pravde i problematičnog zakonodavstva.