Iako crnogorski ekolozi upozoravaju da je rijeka Tara kod Mateševa, na sjeveru Crne Gore, gdje je u toku gradnja glavne dionice auto puta, devastirana u dužini od preko šest kilometara, izvođač radova, kineska kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC) ponudila je da sanira svega pola kilometra.
Agencija za zaštitu životne sredine dala je u novembru 2020. saglasnost kineskoj kompaniji China Road and Bridge Corporation (CRBC), izvođaču radova na dijelu auto-puta u Crnoj Gori, za sanaciju korita rijeke Tare, zbog štete nastale prilikom izvođenja radova.
Generalna direktorica Direktorata za zaštitu prirode u Ministarstvu ekologije Tamara Brajović za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da se ne radi o dobrovoljnosti kineske kompanije nego o zakonskoj obavezi :
“Ne može se reći da je neko ponudio nešto jer je sanacija rijeke Tare zakonska obaveza operatora (CRBC) na osnovu inspekcijskog nalaza o pričinjenoj šteti u segmentu životne sredine na tom području. Pored ove situacije bilo je još sličnih gdje je inspekcija naložila da se korito rijeke vrati u pređašnje stanje ”.
Nalog predviđa vraćanje korita rijeke Tare u njegovo prvobitno stanje u dužini od 500 metara koje će se raditi u naredna četiri mjeseca.
„Sanacija 500 metara korita liči na lošu šalu budući da je samo na potezu petlje i uzvodnih prilaznih puteva uništeno 6,7 km rječnog toka i ključna biodiverzitetska zona plavnog područja”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nataša Kovačević iz ekološke organizacije Grin Homa (Green Home), komentarišući ponudu CRBC.
I Ljiljana Jokić iz vladajućeg Građanskog pokreta URA smatra da je ponuđeni obim sanacije korita Tare nedovoljan, jer je kako kaže za RSE na rijeci napravljena ekološka katastrofa.
“Sanacija problema je i te kako potrebna, ali u ovom obimu koji je ponudio CRBC definitivno nije dovoljna. Nijesmo sigurni ni u kvalitet sanacije u planiranom području koju najavljuje CRBC jer da su do sada radili posao kako treba, ne bi imali Taru u stanju u kojem se sada nalazi. To upućuje i na to da od CRBC treba tražiti nadoknadu za uništavanje Tare”, ističe Jokić.
Na pitanje RSE da li je planirana sanacija korita Tare u dužini od pola kilometra dovoljna s obzirom na to da je preko šest kilometara devastirano, Tamara Brajović iz Ministarstva ekologije kaže da oni očekuju da kineska kompanija sanira sve tačke devastacije na Tari.
Kako CRBC planira sanaciju?
Kompanija CRBC iz Kine gradi prvu dionicu od 42 kilometra autoputa, koji treba da poveže Bar na krajnjem jugu Crne Gore sa Boljarima, na granici sa Srbijom. Prvobitni rok za završetak radova 2019. godina je nekoliko puta odgađan, a novi rok je krajem ove godine.
Kineska kompanija CRBC je predložila analizu stanja biodiverziteta i poribljavanja Tare nakon završetka radova. Na lokacijama iskopavanja, oni očekuju prirodno izravnavanje dna korita. U Predlogu za sanaciju su naveli i da kvalitet zemljišta nije poremećen i da nema potrebe za njegovim saniranjem.
Kineskoj ponudi za sanaciju prethodio je postupak utvrđivanja štete od strane, ekološke inspekcija Uprave za inspekcijske poslove, nakon što je utvrđeno da je rijeka produbljena na oko dva metra.
“Nakon prolaska ispod mosta rijeka skreće ulijevo i vrši eroziju - potkopavanje lijeve obale, čime se ugrožava makadamski put koji se pruža paralelno sa koritom, a samim tim se u korito obrušava zemlja”, piše u zapisniku Ekološke inspekcije.
CRBC je i tri mjeseca ranije, u avgustu tražila saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine za sanaciju korita ali je odbijena jer, kako je navedeno, “nisu slijedili sugestije koje im je Agencija uputila”.
Iz Agencije su tada rekli da su “građevinske aktivnosti dovele do zamućenja rijeke od nacionalnog značaja, dok je produbljivanje 500 metara dugog korita uticalo na biodiverzitet Tare”.
I nečinjenje ugrozilo “Suzu Evrope”
Nataša Kovačević iz Grin Homa kaže da su obale Tare već duže nasute brdima škljunka, zemlje i drugog otpada koji se obrušavaju u rijeku, nanoseći slojeve mulja koji onemogućava mrijest ribe i blokiraju živi svijet rječnog dna.
„500 metara sanacije ne znači ništa za katastrofu koja se na Tari dešava svakog dana u uslovima velikih voda. Izvođači radova uz našu Vladu su obavezni da izvrše ozbiljnu sanaciju Tare, sve ostale ponude su ponižavajuće i uvredljive za građane“.
Kovačević ističe i da izvođač radova (CRBC) treba da odgovara zbog štete, ali i institucije sistema „koje su dovele zaštićeno prirodno dobro Tare u ovakvo stanje, kao i one koji opravdavaju i prihvataju ova nakaradna rješenja izvođača“.
Crna Gora se potpisivanjem međunarodnih konvencija obavezala da čuva rijeku Taru kao dio zaštićenog područja svjetske kulturne baštine.UNESCO je kanjon rijeke Tare uvrstio na listu Svjetske baštine 1977. godine.
Najveći infrastrukturni projekat u istoriji Crne Gore prate razne kontroverze od početka radova, a predstavnici UNESCO-a su 2019. godine izrazili zabrinutost zbog uticaja izgradnje autoputa na korito rijeke Tare.
UNESCO eksperti koji su u novembru 2018. godine obišli dio Tare izvijestili su da je to područje "puno deponije i odloženog materijala", i da će ostati posljedice nakon okončanja izgradnje autoputa kao i da nije adekvatan monitoring poštovanja standarda životne sredine i bioloških standarda za vrijeme izgradnje auto-puta.
Prethodna vlast uglavnom ignorisala ekološke probleme
Izgradnju prve dionice autoputa, koja je počela 2015. godine, ugovorila je prethodna vlada na čelu sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) koja je smijenjena na izborima avgusta prošle godine.
Ministar održivog razvoja u prethodnoj vladi DPS Pavle Radulović, 2019. godine je insistirao da “korito Tare nije izmješteno, da Tara nije potpuno ugrožena i da se neće skinuti sa liste programa UNESCO-a”.
Iste godine Evropska komisija je u Izvještaju o napretku Crne Gore naglasila da “Crna Gora treba da preduzme urgentne mjere za očuvanje i poboljšanje ekološke vrijednosti zaštićenih područja”.
“Vlasti bi trebalo da budu strožije u ocjenjivanju i sprječavanju mogućih negativnih uticaja građevinskih radova na životnu sredinu …. na rijeci Tari u kontekstu gradnje autoputa Bar-Boljare”, stoji između ostalog u ovom dokumentu Evropske komisije.
Ljiljana Jokić iz URA kaže da je ponuda kineske kompanije za sanaciju korita Tare zapravo njihovo priznanje devastacije Tare zbog čega, kako ističe, neko treba da odgovora:
“Ovo je definitivno priznanje za devastaciju Tare i brutalno uništavanje bisera Evrope, koje je očigledno svakome ko želi da vidi činjenice. Najveća odgovornost je na bivšoj Vladi koja je zaključila ugovor koji ima ogromne posljedice i po životnu sredinu i po budžet građana CG, koja ih je proglasila tajnom i pri tome nije vršila adekvatnu kontrolu nad ovim projektom. Samo se prisjetite koliko dugo je bivši ministar Pavle Radulović negirao postojanje devastacije rijeke".
MANS tužio, tužilaštvo ćutalo
Nevladina organizacija MANS koja od 2016. godine istražuje ekonomske i ekološke aspekte gradnje auto puta, podnijela je više krivičnih prijava protiv odgovornih, između ostalog i zbog devastacije životne sredine.
MANS i grupa nevladinih organizacija su protiv nadležnih 2018. podnijeli krivičnu prijavu Vrhovnom državnom tužilaštvu. Kako po toj prijavi nije reagovano, krivičnu prijavu su podnijeli 2019.
Specijalnom državnom tužilaštvu protiv tadašnjih ministara održivog razvoja Pavla Radulovića, saobraćaja Osmana Nurkovića, direktora Agencije za zaštitu životne sredine Nikole Medenice, Uprave za inspekcijske poslove Alije Košute, zajedno sa odgovornim licima u kompaniji CRBC.
Prijava ih tereti za zloupotrebu službenog položaja i nevršenje službenih ovlašćenja, čime su direktno dopinijeli da kineska kompanija izvrši više krivičnih djela u dijelu zagađnja i oštećenja životne sredine.
Nakon parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, pregovore sa kineskim partnerima preuzima nova Vlada premijera Zdravka Krivokapića, koju su formirali početkom decembra Demokratski front, Demokrate i građanski pokret URA.
Iz MANS su ukazali da ni novoj vlasti pitanje devastacije Tare od strane kineskih izvođača , nije u fokusu.
Kolašinska optužnica protiv CRBC-a
Jedina procesuirana tužba protiv kineskih izvođača pokrenuta je u Kolašinu, gradu na sjeveru, koji je najbliži području devastacije.
Naime, Osnovno državno tužilaštvo u Kolašinu podnijelo 2. marta ove godine optužnicu protiv CRBC-a zbog građenja bez dokumentacije i oštećenja životne sredine, što je prva državna istraga kada je u pitanju nanošenje štete zaštiti životne sredine na rijeci pod zaštitom UNESCO-a.
Četiri dana kasnije ovim povodom oglasilo se Ministarstvo kapitalnih investicija i naglasilo da se aktivnosti na projektu autoputa, odvijaju nezavisno od podignute optužnice.
U saopštenju Ministarstva se izražava nada da će aktivnosti na izgradnji autoputa biti sprovedene u skladu sa propisima, uključujući i zaštitu životne sredine.
U fokusu nove vlasti finansijski dil sa Kinezima
Vlada premijera Zdravka Krivokapića bavila se samo finansijskim aspektima aranžmana sa Kinezima, s obzirom da prve rate kredita od 809 miliona dolara kod kineske EXIM banke, koji je uzela prethodna vlast DPS, pristižu ove godine.
U martu, potpredsjednik crnogorske Vlade Dritan Abazović je u Evropskom parlamentu zatražio pomoć EU, navodeći da Kina vrši uticaj preko dodijeljenog kredita za dionicu autoputa. Kina je reagovala 13. aprila saopštenjem da kineske investicije nemaju geopolitičke motive, ne predstavlju prijetnju za bezbjednost država u regionu.
Nakon toga ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, objavio je 23. aprila na tviteru da je “Kina naš međunarodni partner, što je dokazano uspješnim pregovorima sa EXIM bankom i kompanijom CRBC”.
"Treba proširiti saradnju sa ovom prijateljskom državom i na druge oblasti, kao što je turizam", poručio je tada Spajić koji je objavio i tvitove na kineskom.
Facebook Forum