Svjetska banka u najnovijem izvještaju prognozira da će ekonomija Bosne i Hercegovine (BiH) u 2021. porasti za 2,8 posto, nakon pada od 4 posto prethodne godine usljed krize uzrokovane pandemijom COVID-19.
BiH nije razvila temelje za održiv ekonomski rast. Ekonomiju pokreće potrošnja, a ne proizvodnja. Investicije su niske, a ekonomija okrenuta prema unutra, novodi se u posljednjem izvještaju ove finansijske institucije.
“Pandemija je istakla izazove složenog institucionalnog uređenja BiH. Fiskalna podrška domaćinstvima i firmama bila je spora, što se značajno odrazilo na ekonomsku aktivnost i moglo bi usporiti oporavak u 2021. godini,” kaže Svjetska banka.
Također navodi da pritisci zbog čestih izbora, u kombinacija sa sporim provođenjem strukturnih reformi, i dalje koče sposobnost zemlje da se vrati rastu.
“Neposredni prioritet za BiH je kontrola pandemije, kao i ublažavanje ekonomskog i socijalnog uticaja,” navodi se u izvještaju i potcrtava kako je potrebno pozabaviti se trajnom nezaposlenošću i smanjenjem otpuštanja kako bi se smanjio odliv stanovništva.
Pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 4,0 posto u 2020. desio se zbog usporavanja u većini proizvodnih sektora, slabijeg vanjskog okruženja i visoke političke nesigurnosti.
Nakon rasta u prvom kvartalu prošle godine, mjere zaključavanja u drugom kvartalu doprinijele su zaustavljanju domaće i vanjske potražnje. Do četvrtog kvartala 2020. ekonomska aktivnost je donekle poboljšana, ali je rast ostao u negativnoj teritoriji.
Prema službenim procjenama, nezaposlenost, zaključno sa novembrom 2020. godine je porasla 3 posto, navodi se u izvještaju.
Dublji efekti na tržište rada spriječeni su programima subvencija u oba bh. entiteta i drugim mjerama politike usmjerenim na pogođene ekonomske sektore.
Kako je ekonomija pala u recesiju i usljed niskih cijena nafte vratila se deflacija. U decembru je indeks potrošačkih cijena na godišnjem nivou opao za 1,6 posto, kaže Svjetska banka.
Očekivani fiskalni deficit u 2020. godini je 5.5 posto BDP-a, u donosu na suficit od 1,9 posto u 2019. godini.
Prihodi u 2020. godini su uglavnom padali zbog manje naplate poreza, dok su rashodi uglavnom porasli kao rezultat veće potrošnje na plate javnog sektora, robe i usluge i socijalne beneficije.
Procjenjuje se i pogoršanje deficita tekućeg računa u 2020. godini zbog pada bilansa usluga i doznaka iz inostranstva.
Ukupni javni dug, koji se sastoji uglavnom od koncesionog duga, povećao se i procjenjuje se na 40,6 posto BDP-a, dok se ukupan vanjski dug procjenjuje na 72 posto BDP-a, navodi se u izvještaju.
Svetska banka procjenjuje kako je čak i za vrijeme pandemije, financijski sektor uglavnom bio stabilan. U prosjeku, banke su dovoljno kapitalizirane i likvidne, ali je njihova profitabilnost nagrizena.
Kada pandemija popusti očekuje se da će socijalno-ekonomski program ponovo biti u fokusu kroz povratak najavljenih investicija u energetiku i infrastrukturu, navodi se u izvještaju.
Vlasti su usvojile budžete i osigurana sredstva za osiguranje potrebne likvidnosti putem kreditnih linija razvojnih entitetskih banaka za podršku pogođenim preduzećima. Kako BiH nema pristup međunarodnim tržištima, podrška međunarodnih finansijskih institucija bit će presudna, navodi ova finansijska institucija.
Kako se prihodi oporavljaju, fiskalni deficit BiH će se smanjivati i srednjeročno vraćati u suficit. Program kapitalnih investiciju će morati ostati visok prioritet u ekonomskim programima vlasti, upozorava banka. Planirana ulaganja u energetiku, infrastrukturu i turizam će također podržati otvaranje novih radnih mjesta nakon krize.
Svjetska banka navodi kako postoji nekoliko rizika za ekonomske izglede BiH, od kojih je glavni produžena pandemija, što bi moglo dovesti do nižih stopa rasta u 2021. nego što je predviđeno.
“Uz ovo, izazovno političko okruženje imat će uticaja na provođenje usvojenog socio-ekonomskog programa. Glavni vanjski rizik za BiH je usporen ekonomski rast unutar EU, kao i političke tenzije u region,” kaže Svjetska banka.
