Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željko Komšić i ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH Eric Nelson razgovarali su u utorak 23. marta o ustavnim reformama, u cilju provođenja Evropksog suda za ljudska prava u Strazburu.
Kako je saopšteno iz Predsjedništva BiH, tema razgovora su bile i reforma izbornog zakona kako bi se zaštitio integritet izbornog procesa, te omogućilo svim građanima BiH da koriste svoje biračko pravo na način kako je to utvrđeno Mišljenjem Evropske komisije.
“Očekujem podršku SAD-a, da se i u BiH uvede potpuna demokratija kako bi svaki građanin ove zemlje ostvario svoju jednakopravnost u svim segmentima, pa tako i u izbornom procesu”, istakao je nakon sastanka član predsjednišvta BiH Željko Komšić.
Evropska komisija je u svom Mišljenju (Avis) pred BiH u maju 2019. godine postavila 14 prioritetnih uslova koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu. Među njima su i izmjene izbornog zakona.
Vlasti u BiH su do sada (djelomično) ispunila tri uslova, a ispunjavanje svih ostalih upitno je budući da neka pitanja, na primjer, zahtijevaju izmjene odredbi Ustava BiH kojima su trenutno data ekskluzivna prava konstitutivnim narodima – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, odnosno njihovim političkim predstavnicima, kod izbora ili imenovanja u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.
Od BiH se traži (privremeno) prenošenje ovlaštenja s nižih nivoa vlasti na više, formiranje vrhovnog suda na nivou BiH, ukidanje ili reduciranje entitetskog i nacionalnog veta ili ukidanje Ureda međunarodnoga visokog predstavnika (OHR), što je opet uslovljeno rješavanjem pitanje državne i vojne imovine.
Među prioritetima su i izmjene Ustava BiH kako bi se provela presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH".
Prioriteti su i zakonske izmjene kako bi se za Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne Skupštine BiH mogli kandidirati i pripadnici ostalih naroda, a ne samo "konstitutivni" – Bošnjaci, Hrvati i Srbi, te reforma Ustavnog suda BiH koja bi trebala riješiti i pitanje stranih sudaca (od devet sudaca, tri su međunarodna).
Kako je saopšteno iz Predsjedništva BiH, tokom sastanka Komšića i ambasadora Nelsona bilo je riječi i o nastavku NATO puta BiH, na način da se očekuje podnošenje drugog Programa reformi BiH, dok se od NATO partnera očekuje da aktivno rade s institucijama BiH na ispunjenju potrebnih standarda koji vode ka članstvu u ovom nadnacionalnom vojnom savezu.
U Sarajevu je 17. marta konstituisana Komisija BiH za saradnju sa NATO-om, a na osnovu odluke Vijeća ministara od 24. februara 2021.
Zadatak Komisije je da utvrđuje prioritete u realizaciji obaveza koje proizlaze iz učešća BiH u NATO programu Partnerstvo za mir i iz dokumenta Program Reformi BiH.
Takođe, mandat Komisije je da organizuje i rukovodi izradom godišnjih dokumenata Programa reformi u okviru saradnje BiH i NATO-a, te da ih dostavlja Vijeću ministara na razmatranje i usvajanje.
BiH učestvuje u Akcijskom planu za članstvo (MAP) i jedina je država u tom statusu, nakon što su u članstvo primljene Sjeverna Makedonija u martu 2020. godine i Crna Gora u junu 2017. godine.
