Kad je riječ o vakcini protiv korona virusa, većina ljudi postavlja jedno pitanje - kada ću se vakcinisati? Nekoliko je zemalja postavilo vrlo specifične ciljeve i planove za vakcinacije, ali za ostatak svijeta slika je manje jasna. Šta to znači za dalji razvoj pandemije?
Više od 101 miliona doza vakcina protiv COVID-19 do sredine mjeseca februara je dato ljudima u 64 zemlje svijeta, prema podacima koje su sakupili New York Times i Bloomberg, ali dok neke bogate države brzo napreduju sa programima vakcinacije svoje populacije, siromašnije države i neke velike nacije zaostaju.
U državama u kojima nije vakcinisan značajan dio populacije postoji veliki rizik od širenja infekcije COVID-19 unutar zajednice tokom dužeg vremenskog perioda.
- Studije: I prva doza vakcine smanjuje rizik od COVID-19
- Evropska komisija i von der Leyen pod kritikama zbog ograničenja izvoza vakcina
- Molbe za vakcinu preplavile UN: Da li ljude treba ostaviti da umru?
Što je duži ovaj period širenja zaraze unutar neke zajednice to su veće mogućnosti da virus mutura. Tako bi države bez programa vakcinacije mogle postati plodno tlo za dalje agresivnije mutacije virusa SARS-CoV-2, kojim bi se mogli zaraziti i vakcinisani, piše magazin Conversation.
Vakcine možda neće biti djelotvorne protiv mutiranih varijanti zbog promjena koje se događaju u genetskom kodu virusa. Vakcinacijom se stvara imunološki odgovor organizma kroz antitijela koja prepoznaju proteinsku strukturu virusa koja je mutacijom promijenjena.
To znači da bi svi i dalje bili ranjivi. Čak i oni koji žive u područjima u kojima je stanovništvo već vakcinisano ne bi bili u potpunosti zaštićeni od virusa ako bi virus mutirao negdje drugdje. Uz međusobnu povezanost zemalja i regija širom svijeta, niko ne živi potpuno izolovano, a niko nije siguran ako svi nisu sigurni.
- 'Nacionalizam vakcine': Svaka država sama za sebe?
- Da li će vakcine protiv COVID-19 biti dostupne svima?
Korona virus se lako prenosi vazduhom. Svaka nova, a možda i agresivnija, mutirana verzija virusa SARS-CoV-2 mogla bi biti zaraznija i lako se proširiti širom svijeta slično kao i izvorni oblik virusa.
Čitav svijet će biti siguran samo nakon što se osigura da države sprovedu adekvatnu vakcinaciju. Malo je vjerovatno da se pandemija može sasvim obuzdati postojećim mjerama prevencije ili da će uskoro nestati. Zaustavljanje širenja pandemije neke bolesti se događa kada se infekcije usporavaju jer je značajan dio populacije razvio "imunitet krda", bilo da je preležao infekciju ili se vakcinisao.
Zaustavljanje epidemije se može desiti i kada je kretanje ljudi koji potiču epidemiju potpuno zaustavljeno. Tada se virus ne može brzo prenijeti s jedne osobe ili dijela populacije na drugi. Magazin Conversation daje slikovit primjer za ovu situaciju upoteđujući je sa šumskim požarom kada je većina biljaka već bila zahvaćena vatrom ili ako nema više vjetra koji raspiruje vatru i zbog toga ona ne može dalje da se širi.
Ublažavanje rizika
Prosječno se u svijetu dnevno administrira 4,25 miliona vakcinacija protiv COVID-19, prema magazinu Bloomberg.
Prema podacima statistike Univerziteta Oxford – Our World in Data, Sjedinjene Američke Države predvode u ukupnom broju vakcinisanih sa 32,2 miliona do početka februara, zatim slijedi Kina sa 24 miliona, Velika Britanija sa 9,79 miliona, Izrael sa 4,99 miliona i Indija sa 3,95 miliona.
Izrael ima najvišu stopu vakcinacije sa 57,65 doza na 100 ljudi, a slijede Ujedinjeni Arapski Emirati sa 34,79, Velika Britanija sa 10,16 i Sjedinjene Države sa 9,63 administrirane doze na 100 ljudi.
Program COVAX cilja na to da se vakcine raspodijele ravnopravno i na bogate i na siromašne zemlje. Ovim programom koji vodi Svjetska zdravstvena organizacija (SZO/WHO) planira se da se dostavi više od dvije milijarde doza ljudima u 190 zemalja za manje od godinu dana. Naročito se obraća pažnja da se osigura da 92 siromašnije države dobiju pristup vakcinama kao i 98 bogatijih država, piše BBC.
Velika Britanija koja je naručila 400 miliona vakcina i imaće viška doza je rekla da će donirati veliki dio svojih zaliha siromašnijim državama. Predsjednik Francuske Emmanuel Macron je rekao da bi bogate države trebale poslati pet posto vakcina sa kojima trenutno raspolažu siromašnijim državama, a siromašnije države koje će prve dobiti vakcine su Afganistan, DR Kongo, Etiopija i Somalija.
BBC takođe navodi da bogate države potvrđeno imaju 4,2 milijarde doza dok države sa srednje niskim standardom imaju 670 miliona, pozivajući se na podatke Duke Global Health Innovation Center.
Japan, Južna Koreja, Hong Kong i Australija započele su s programima masovne vakcinacije u februaru. Zemlje sa niskim prihodima uglavnom će dobiti doze vakcine putem programa COVAX, i te vakcinacije trebale su početi u februaru, ali implementacija programa masovne vakcinacije bi mogla sporo da se odvija. Studija Alijanse narodne vakcinacije (People’s Vaccine Alliance) objavljena u decembru utvrdila je da najmanje 90 posto ljudi u zemljama s nižim prihodima vjerovatno neće biti vakcinisano do kraja 2021.
SZO je u januaru upozorila da bi "gomilanje vakcina" od strane najbogatijih zemalja bilo "katastrofalni moralni neuspjeh" koji bi mogao produžiti pandemiju COVID-19 i imati negativne ekonomske posljedice.
Facebook Forum