Partije unutar tri vladajuće koalicije u Crnoj Gori su međusobno, shodno partijskim kvotama, raspodijelile (za sad) više od 60 čelnih funkcija u državnim kompanijama, agencijama, ustanovama i drugim javnim institucijama.
Ove partije su godinama, dok su bile u opoziciji oštro kritikovale partijsko zapošljavanje koje je sprovodila doskorašnja vlast na čelu sa Demokratskom partijom socijalista (DPS), ocjenjujući da je Crna Gora u raljama partitokratije.
Funkcioner i poslanik Demokratskog fronta (DF), najjače članice vladajuće koalicije Slaven Radunović, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da će svi kadrovi bivše vlasti DPS-a, a koji se nalaze na čelu upravnih odbora javnih preduzeća, direktorskim mjestima, na čelu agencija, i drugih ustanova i institucija, biti zamijenjeni novim kadrovima koji, kako je naveo, pripadaju novoj vladajućoj većini.
Radunović kaže da je to prirodni slijed nakon promjene vlasti u Crnoj Gori na parlamentarnim izborima.
"Svi oni ljudi koji su partijski zapošljavani prethodnih 30 godina, danas pokrivaju mjesta u bordovima državnih preduzeća i ključnim institucijama. I pored činjenice da se promijenila vlast na političkom nivou u parlamentu, oni i dalje predstavljaju [bivšeg premijera, op. a.] Duška Markovića u tim organima. Nije valjda bilo ko očekivao da ostanu na tim mjestima? Ko može da popuni ta mjesta? Valjda predstavnici nove vlasti. Normalno je da će nova Vlada da postavlja ljude za koje zna da će da sprovode njenu politiku", kaže Slaven Radunović.
Ko dobija najviše funkcija?
Najveći broj funkcija, shodno snazi unutar vladajuće koalicije dobiće DF, potom Demokrate, a najmanji broj funkcija će pripasti Građanskom pokretu URA (Ujedinjena reformska akcija).
Funkcioner URA-e, najmanje članice vladajuće koalicije Zoran Mikić, kaže za RSE da su objavljeni navodi o podjeli čelnih pozicija državnih preduzeća, ustanova i agencija, između članica tri koalicije - medijski spin, te da najveći dio tih informacija nije tačan.
Mikić kaže da su konsultacije koalicionih partnera još u toku i da će ta politička grupacija insistirati na sprovođenju principa depolitizacije, ali ne vjeruje da će to biti lako sprovesti.
Odgovarajući na pitanje da li je među strankama i poslaničkim klubovima vlasti, postignut dogovor o podjeli čelnih funkcija u državnim preduzećima, agencijama i ustanovama, Zoran Mikić kaže: "To su pitanja za druge dvije pobjedničke koalicije. Insistirali smo na principu depolitizacije institucija i ekspertskom pristupu. U kojoj mjeri će ti principi biti ispoštovani ne zavisi samo od naše koalicije, već i od drugih".
Kritike prije dolaska na vlast
Podsjetimo tročlana koalicija je u vrijeme opozicionog djelovanja oštro kritikovala tadašnje vladajuće stranke DPS, SD i manjinske nacionalne stranke, zbog stranačkog zapošljavanja, dovođenja partijskih kadrova na čelne pozicije nezavisnih institucija, te su se zalagale za depolitizaciju institucija.
Državne kompanije koje su u igri za partijsku raspodjelu su: Budvanska rivijera, Plantaže, Željeznica, Uprave za šume i Carina, Elektroprivreda Crne Gore, Luka Bar, Aerodromi, Pošta Crne Gore, Regionalni vodovod i Civilno vazduhoplovstvo, Morsko dobro, Pomorska sigurnost…
Sve navedene pozicije je do parlamentarnih izbora kontrolisao DPS i njegovi koalicioni partneri tokom vladavine prethodnih 30 godina.
Da li se ovom podjelom "partijskog kolača" nastavlja praksa prethodne vladavine DPS-a koji je takođe sa koalicionim partnerima "po dubini" dijelio funkcije?
Šta je obećavano prije izbora?
Slaven Radunović iz DF-a kaže da nova vlast, koja treba da sprovodi politiku jer je pobijedila na izborima 30. avgusta 2020. godine, želi da ima garancije da će "u upravama, agencijama... stvari funkcionisati na očekivani način."
"Ima li išta prirodnije od toga, da tetke i strine funkcionera DPS-a budu uklonjene iz bordova direktora [Elektroprivrede, Budvanske rivijere, Morskog dobra i slično, op. a.].
Na pitanje RSE da li to znači da će tetke i strine nove parlamentarne većine preuzeti upravu umjesto tetaka i strina prethodne vlasti, Radunović odgovara:
"Naravno da ne znači. Podsjetimo se da umjesto dosadašnjeg autoritarnog režima, gdje su bili svi slijepi poslušnici, sadašnju Vladu podržava pet poslaničkih klubova i desetak stranaka i da nemamo saglasje sa Vladom. Imamo pozitivnu konkurenciju u okviru vladajuće koalicije i svako svakog kontroliše. To je više nego dovoljna garancija građanima Crne Gore da sličnih stvari neće biti."
Radunović kaže da će konkursi biti raspisani za mjesta u upravi shodno zakonu.
"Potpuno je jasno da će biti ohrabreni kadrovi prvenstveno vladajuće koalicije da se prijavljuju na te konkurse", zaključuje Radunović.
Odgovarajući na pitanje postoji li opasnost od ponavljanja ranije prakse Zoran Mikić iz URA-e kaže:
"Moramo biti svjesni činjenice da demontaža sistema, koji je bio na vlasti do 30. avgusta neće se desiti preko noći. Nije logično očekivati da se u prvom koraku ispoštuju sva programska načela koalicija."
Ocijene iz DPS-a
I opozicioni DPS, koji je najviše optuživan za sprovođenje partijskog zapošljavanja tokom svoje vladavine, kritikovao je namjeru nove vlasti da podijeli institucije državnog aparata.
"Nova vlast se ovih dana namiruje po dubini. Sve partije iz koalicione vlasti, koje su vježbale strogoću na Krivokapiću [Zdravko, predsjednik Vlade Crne Gore, op. red.] i Abazoviću [Dritan, potpredsjednik Vlade Crne Gore, op. red.], potkupljene su brojnim lukrativnim pozicijama namijenjenih njima, njihovim aktivistima, familiji, prijateljima: direktorskim mjestima raznih agencija, uprava, zavoda, drugih državnim pozicijama, poput upravnih odbora, fondova…", navodi se u saopštenju DPS-a.
Direktorica nevladine organizacije MANS Vanja Ćalović-Marković za RSE kaže da se ova situacija ne može uporediti sa praksom bivše vlasti.
Ne možemo očekivati da nova vlast sad uveze 500 eksperata.- Vanja Ćalović-Marković
"Praksa bivše vlasti je podrazumijevala partijsko zapošljavanje na svim nivoima isključivo partijskih kadrova, a sada se radi o imenovanjima na neke od ključnih funkcija u državi. Ne možemo očekivati da nova vlast sad uveze 500 eksperata. U zemlji sa 650.000 stanovnika teško možete naći toliki broj ljudi koji je potreban da vrši javne funkcije a da ne budu u političkim partijama", pojašnjava Ćalović-Marković.
Važno je, dodaje Ćalović-Marković, kojim ljudima iz partije će da popune određene pozicije.
"Da li će to biti ljudi koji će doći na te pozicije samo zato što su funkcioneri tih partija ili ljudi koji nešto znaju, ali do sada nisu imali priliku jer nisu bili u DPS-u. Bitno je da dobijemo ljude koji nisu korumpirani, koji znaju posao i koji su odgovorni. To je ono što će Evropska unija da prati", dodaje Ćalović-Marković.
Ključno pitanje je, smatra direktorica MANS-a, šta će se dešavati sa zapošljavanjem i sa javnom upravom.
"Pitanje je da li ćemo doći u situaciju da se javna uprava puni glasačima, pogotovo pred izbore, kao što je radio DPS ili će se zadržati na ovome i obezbijediti ljudima različitih političkih orjentacija da rade u državnoj upravi“, navodi Ćalović Marković.
Ona kaže da partije treba da predlože kandidate koji znaju nešto o poslu na koji su postavljeni.
"Vidjećemo da li će biti tako. Bojim se da u nekim slučajevima hoće, a u nekim neće i da će tu biti prostora za kritiku. Bilo je imenovanja nekih pojedinaca koji nisu imali veze sa tim poslovima, ali vidjećemo da li će to biti masovna praksa i onako kako je DPS radio", poručuje Vanja Ćalović-Marković.
Primjeri
Do sada je jedan broj partijskih funkcionera nove vlasti već raspoređen na javne funkcije kao što su: bivša poslanica DF-a Marina Jočić, novinarka je imenovana za direktorku Nacionalnih parkova Crne Gore; Vasilije Lalošević iz Socijalističke narodne partije (SNP) je direktor Uprave za sport; funkcioner URA-e Rade Milošević je državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP); Dejan Vukšić nosilac liste DF-a iz Kotora postavljen je za vd. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Bivši poslanik Srđan Perić iz organizacije "Konkretno odgovorno dostojanstveno" (KOD) kaže da nema dilemu da će se nastaviti sa partijskim zapošljavanjem, što će dovesti do "stradanja" profesionalizma.
"Suočavamo se stalno s nečim što bi se moglo zvati 'blokirana zajednica'. Na primjer, kada učinimo dobar korak, a to je smjene dugotrajuće vlasti, ne usvajamo sve što bismo mogli u toj smjeni poput promocije profesionalizma i sticanja kvaliteta, već ono što znači sigurnost u partitokratskoj praksi", ocjenjuje Perić za RSE.
Podjela rukovodećih mjesta, smatra Perić, biće obeshrabrujuća za one koji su imali visoka očekivanja od smjene vlasti ali i za onaj kadar koji će konkurisati za određeni posao, zbog čega poručuje da pritisak javnost mora da bude velik.
Komentarišući ranije zahtjeve partija za raspodjelom mjesta u javnim institucijama, prema kojem će stranke dobiti "odgovarajući procenat kadrova", u Evropskoj komisiji su ukazali da su depolitizovane i profesionalne javne institucije od najveće važnosti za efikasnu javnu upravu.
Zbog toga, smatra Perić, moguće je i da će nova podjela funkcija biti predmet kritike Evropske unije.
Kritike su očekivane, ali ove stvari su ipak prepuštene svakoj državi da sama odluči.- Srđan Perić
"Kritike su očekivane, ali ove stvari su ipak prepuštene svakoj državi da sama odluči da li sve želi da uredi prema načelima profesionalizma i meritokratije", zaključuje Perić.
Najave raspodjele starješinskih i visokorukovodnih pozicija suprotne su ranije najavljivanom otvaranju uprave, ohrabrivanju najboljih da dobiju posao i profesionalizaciji državne uprave, ocjenjuju u nevladinoj organizaciji Institut alternativa.
"Licitiranje imenima i partijskom pripadnošću prilikom popune rukovodećih pozicija, naročito onih koje podliježu javnom konkursu, nije u duhu profesionalizacije niti privlačenja najboljih kadrova", kažu iz Instituta alternativa.
Prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, radna mjesta starješina organa i visokog rukovodnog kadra, na primjer, direktora uprava i njihovih pomoćnika, popunjavaju se na osnovu javnog konkursa, u skladu sa prethodno propisanom procedurom koja podrazumijeva pravo svih koji ispunjavaju uslove konkursa da se prijave na ta mjesta, i da budu ocjenjivani isključivo u odnosu na određene rukovodne kompetencije i druge neophodne uslove za zasnivanje radnog odnosa.
Evropska komisija je u posljednjem Izvještaju za Crnu Goru, objavljenog 6. oktobra 2020. godine, naglasila da je potrebna snažna politička volja u cilju depolitizacije javne administracije i državne uprave kako bi se optimalizovali javni poslovi.
Facebook Forum