Dvije krivične i dvije prekršajne prijave protiv četiri osobe - epilog je više napada u Pljevljima, na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, tokom izbornog slavlja opozicije nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević kaže da mali broj prekršajnih i krivičnih prijava znači da je mali broj potencijalnih izvršilaca identifikovan.
„Nisu otkriveni počinioci najupečatljivijeg incidenta, napada na prostorije islamske zajednice u Pljevljima, kao ni autori grafita koji podstiču na nacionalnu mržnju. Policija neposredno posle izbora nije aktivno održavala javni red i mir, jer da jeste, prijava bi moralo da bude mnogo više, a ni kasnije nisu uspeli da identifikuju počinioce. Sve su manje šanse da će i biti otkriveni“, kaže Gorjanc Prelević za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Bez razriješenih slučajeva napada i bez odgovornosti za incidente usađuje se dodatni strah onima koji su bili žrtve, ocjenjuje Dina Bajramspahić iz Instituta alternativa za RSE, komentarišući napade u Pljevljima.
Nepoznate osobe kamenovale su u noći između 1. i 2. septembra prostorije Islamske zajednice (IZ) u Pljevljima, a kroz polomljeno staklo ubačena je i poruka na kojoj je ispisano „Polećela crna ptica Pljevlja biće Srebrenica“.
Tokom slavlja izborne pobjede opozicije u Pljevljima napadnuta su i dva muškarca islamske vjeroispovijesti, Emir Pilav i njegov otac. Demolirano je i više objekata čiji su vlasnici takođe islamske vjeroispovesti. Kafana Alijagića u pljevaljskom naselju Ševari gdje živi većinsko muslimansko stanovništvo 3. sepembra osvanula je ispisana natpisima "Srebrenica" i "Turci" kao i simbolom "4S".
Radio Slobodna Evropa uputio je pitanja u srijedu, 30. septembra, Upravi policije sa pitanjem da li i je okončana istraga i šta je epilog ali je odgovor izostao.
Povodom slučaja predsjednika mladih Socijaldemokrata Pljevlja, Sanina Raščića koji je 1. septembra prijavio, pa potom povukao prijavu, da je verbalno napadnut na nacionalnoj osnovi i da mu je prijećeno klanjem, oglasilo se Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima nalogom policiji da protiv Raščića podnese krivičnu prijavu zbog izazivanja panike i nereda, davanjem lažnog iskaza. Izjave Raščića tih dana su bile u fokusu medija koji su izvještavali o tenzijama na sjeveru Crne Gore.
„Procesuirano je četvoro lica. Dvije krivične prijave podnijete su protiv dvije osobe (zbog dva krivična djela na štetu tri lica) zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i krivičnog djela teška tjelesna povreda. Osim toga podnijete su i dvje prekršajne prijave za dva lica za „grubo vrijeđanje i naročito drsko ponašanje“ kao i za „fizički napad ili fizički obračun“ sa „grubim vrijeđanjem i naročito drskim ponašanjem“, odgovor je policije Institutu alternativa i HRA na zahtjev da preciziraju koliko je prijava podnijeto od 31. avgusta do 9. septembra.
Prema riječima Bajramspahić, iako postoje informacije o zastrašivanju građana i ispisivanju drugih poruka mržnje u Pljevljima, činjenica je da svi ti incidenti i njihovi izvršioci nijesu prijavljeni policiji, kao i to da policija na incidente nije reagovala podnošenjem krivičnih prijava protiv konkretnih osoba.
Epilog je izostao u slučaju napada na Islamsku zajednicu. Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima su saopštili za HRA i IA da je napad na prostorije Islamske zajednice kvalifikovan kao krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. U tom slučaju nema osumnjičenih, odnosno krivična prijava nije podnijeta protiv bilo koga.
„Šta god da se dešavalo na sjeveru u ovom periodu, na osnovu svega, jedino što ostaje u zvaničnoj dokumentaciji je bilnas krivičnih prijava i prekršajnih prijava. I ono nam najviše govori o dimenzijama problema. Zato smo pozvali nadležne da riješe sve slučajeve a građane da slične situcije više prijavljuju, jer je to jedini način da se ovakve situacije ne ponavljuju“, smatra Bajramspahić.
Mišljenja je da poruka koju su nadležni poslali nije ohrabrujuća.
„Ovo ostavlja previše prostora za individualna tumačenja šta se desilo. A mi u ovakvim stvarima, vjerskim i nacionalnim netrpeljivostima, moramo imati zvaničnu istinu, ko su počinioci, šta su uradili. Bez odgovornosti za ovakve incidente usađuje se strah onima koji su bili predmet napada“, dodaje Bajramspahić koja ne očekuje da će svi slučajevi napada biti riješeni.
„Znajući njih, ovakve stvari nadležni rijetko riješe“, zaključila je Bajramspahić.
Nosilac opozicione liste “Za budućnost Crne Gore“ Zdravko Krivokapić, čije su pristalice tih dana slavile izbornu pobjedu najoštrije je osudio, kako je naveo, “ pokušaje odlazeće vlasti da zlokobnim provokacijama u mješovitim sredinama poput Pljevalja naruše međunacionalne i međukonfesionalne odnose”.
Krivokapić je u saopštenju 2. septembra ocjenio da je "očigledan rukopis Đukanovićevih službi koji su i devedesetih vršili protjerivanja i represiju nad bošnjačkim i albanskim stanovništvom a koje sad navodno štite”. Slične optužbe u intervjuu za RSE iznio je i lider koalicije Crno na bijelo Dritan Abazović.
Demokratska partija socijalista (DPS) najoštrije je odbacila te optužbe ocjenjujući ih kao ”sramno prebacivanje odgovornosti za konstantno potpirivanje međunacionalnih i međuvjerskih sukoba, koje upravo dolazi sa adrese političkog bloka na čijem je čelu Krivokapić i ideologije velikosrpskog nacionalizma čiji je duhovnik Mitropolit Amfilohije”.
I Teu Gorjanc Prelević ponašanje policije navodi na sumnju da su incidenti iscenirani.
„Činjenica da iz policije nema nikakvog komentara, samo podstiče sumnje da se radi o insceniranim incidentima od strane DPS, koje policija ne želi da istraži jer je pristrasna“, kaže Gorjanc Prelević i dodaje da je građanima potrebna profesionalna policijska služba.
„Koja neće raditi po političkom diktatu, nego po zahtjevima i potrebama građana. Društvu u Crnoj Gori, izmješanih nacija, vjera i kultura, nasušno je potrebna policija koja će se hvatati u koštac sa izazivanjem i podsticanjem mržnje isto kao i sa korupcijom, nasiljem i svakim drugim kriminalom, i to što prije“, zaključila je Gorjanc Prelević.
I Adel Omeragić iz Bošnjačke stranke (BS) u izjavi za RSE poručuje da su nadležni morali brže da reaguju kako bi se počinioci i nalogodavci što prije otkrili i priveli pravdi.
„Nijedan građanin zbog svoje vjerske ili nacionalne pripadnosti ni na koji način ne smije biti ugrožen“, smatra Omeragić i dodaje da ga raduje informacija da su za incidente u Pljevljima ipak neke osobe procesuirane ali da je neophodno otići korak dalje.
„Obaveza policije i tužilaštva je da u što hitnijem roku ispitaju i sprovedu istražne radnje, kako bi se počinioci i njihovi nalogodavci priveli pravdi“, zaključuje Omeragić.
A da je situacija mjesec nakon izbora u Pljevljima mirna, potvrđuje za RSE predsjednik Opštine Igor Golubović.
„Došlo je do smirivanja te euforije, vratili smo se radu i suočavanju sa problemima koje Opština inače ima. Poslije desetak dana grad se vratio u normalu, odnosi su isti kao i prije izbora. Nemamo više tih takvih incidenata a primjećujem i da je komunikacija među građanima na nivou kakva je bila i prije izbora“, kaže Golubović.
Na incidente u Pljevljima su, osim brojnih reakcija osude domaće i regionalne javnosti, reagovale i Evropska unija i ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici, pozivom na smirivanje nacionalnih tenzija i na djelotvornu istragu nadležnih.
- Saradnja na tekstu Lela Šćepanović
Facebook Forum