Iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (MVP BiH) potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako nemaju informacije da se neko od državljana BiH nalazi na stalnom boravku u Azerbejdžanu.
“Niko se od državljana Bosne I Hercegovine nije obraćao bh. diplomatsko-konzularnim predstavništvima sa zahtjevima koji se odnose na pružanje konzularne pomoći u vezi sa aktuelnim sukobima”, kazao je načelnik Ureda za odnose sa javnošću Ministarstva vanjskih poslova BiH Nebojša Regoje.
U Ministarstvu vanjskih poslova BiH podsjećaju da su za Azerbejdžan ažurirani savjeti kojima se građanima Bosne I Hercegovine ne preporučuje putovanje u tu državu.
“Preporuka Ministarstva vanjskih poslova BiH za građane Bosne i Hercegovine, koji se trenutno nalaze u regijama zahvaćenim ratnim dejstvima, je da te regije odmah napuste”, rekao je Regoje za RSE.
Iz MVP BiH navode da je za konzularnu zaštitu građana Bosne I Hercegovine nadležan Generalni konzulat BiH u Istanbulu, kao I da se za sva dodatna pojašnjenja i upute, građani Bosne i Hercegovine mogu obratiti Ambasadi BiH u Ankari.
Sukobi između Azerbejdžana i njegove etničko armenske regije Nagorno-Karabah izbili su 27. septembra.
Tokom drugog dana sukoba, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres pozvao je lidere Armenije i Azerbejdžana da hitno prekinu sukobe u Nagorno-Karabahu tokom kojih je poginulo najmanje 65 osoba, u najsmrtonosnijem sukobu posljednjih godina.
Guterres je također pozvao obje strane da nastave pregovore i dopuste raspoređivanje monitora Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE).
U međuvremenu, očekuje se da će Vijeće sigurnosti UN-a održati 29. septembra vanredne razgovore na zahtjev Njemačke i Francuske.
Sukob između dvije zemlje izbio je 1988. godine uslijed zahtjeva etničkih Armenaca za neovisnošću Nagorno-Karabah regije u Azerbejdžanu i ujedinjenju sa Armenijom u momentu kada se rušio Sovjetski savez.
Sam rat oko teritorije trajao je od 1992. do 1994. godine.
Prekid vatre dogovoren je 1994. godine, čime su okončana krvoprolića koja su odnijela živote 30.000 ljudi.
Više od milion ljudi je raseljeno. Azerbejdžanci su napustili Armeniju, Nagorno-Karabah i pridružene teritorije, dok su Armenci napustili svoje domove u Azerbejdžanu.
Od tada počinju decenije manjih, ali smrtonosnih sukoba duž linije kontakta i zajedničke granice.
Većinski planinska regija Nagorno-Karabah nalazi se unutar teritorije bivše Sovjetske države Azerbejdžan i u okvirima međunarodnog prava priznata je kao dio te zemlje.
Zahtjev Nagorno-Karabaha za nezavisnost nije priznala nijedna zemlja.
