Memorijalni centar Potočari – Srebrenica, kompleks koji je izgrađen u znak sjećanja na žrtve genocida nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. godine, obilježio je 20. septembra sedamnaest godina postojanja.
Memorijalni kompleks je 20. septembra 2003. godine zvanično otvorio bivši američki predsjednik Bil Klinton (Bill Clinton). On je tom prilikom izrazio saučešće porodicama žrtava, u svoje i u ime američkog naroda. Tog dana održana je i kolektivna dženaza, treća po redu te 2003. godine.
Članice više udruženja koja okupljaju majke Srebrenice, zatim predstavnici lokalne vlasti i članovi porodica žrtava, položili su u nedelju, 20. septembra, cvijeće i prisjetili se ubijenih u genocidu.
"Ovo je naše sveto mjesto i moramo se ovdje vraćati svakog dana, a ne samo prilikom obilježavanja značajnih datuma. Ovdje su pokopana naša djeca, naša mladost i moramo se toga sjećati svaki dan. Ako bi smo ovo zaboravili, može nam se opet ponoviti. Prije 17 godina ovdje je bio cijeli svijet, svi su suosjećali sa nama i mi majke smo poslale poruku da je ovdje ubijena mladost i da želimo pravdu, a ne osvetu", izjavila je Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa.
"Ovdje se vraćamo svaki dan i ne možemo nikad zaboraviti šta se u Srebrenici dogodilo jula 1995. godine. Mi želimo da gradimo budućnost, ali da ne zaboravimo prošlost. Nastojaćemo da se dođe do pravde, ali i da se pronađu svi ubijeni u genocidu i dostojno ukopaju u Memorijalni centar Potočari", rekla je Nura Begović, članica Udruženja Žene Srebrenice.
Odluku o osnivanju Memorijalnog centra je 2000. godine donio tadašnji visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) Volfgang Petrič (Wolfgang Petritsch).
Prilkom otvaranja Memorijalnog centra, bivši američki predsjednik Bil Klinton je kazao kako su tragična zbivanja bila vrhunac "genocidnog ludila i u Srebrenici treba označiti konačno uklanjanje tog ludila."
Klinton je Memorijalni centra posjetio i 12 godina kasnije, 2015. godine.
Kompleks u znak sjećanja na žrtve genocida se sastoji od dva dijela.
Prvi je mezarje gdje su, do sada ukopani posmrtni ostaci više od 6.000 žrtava genocida. Drugi dio je smješten u nekadašnjoj Fabrici akumulutaora koja je služila kao sjedište holandskog bataljona UN-a prije genocida i događaja iz jula 1995. godine.
Na tom mestu su sada postavljene izložbe, dokumentacioni centar, prostor osmišljen za edukaciju posjetilaca o zločinima počinjenim u i oko Srebrenice, te njihovom naknadnom procesuiranju na međunarodnim i na domaćim sudovima.
Memorijalni centar Srebrenica – Potočari je dobitnik medalje Nobelove nagrade za mir, koje se odrekla švedska doktorica i novinarka Kristina Doktare (Christina Doctare) koja je centru uručena početkom avgusta 2020. godine.
Doktare se odrekla medalje u znak protesta jer je austrijskom piscu Peteru Handkeu dodijeljena Nobelova nagrada za književnost.
Od svih zločina tokom rata na prostoru bivše Jugolavije, jedino je zločin u Srebrenici, pred međunarodnim sudovima označen kao genocid.
Tako je okrakterisan presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu iz februara 2007. godine. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), kao i domaći sudovi, osudili su 46 osoba na oko 700 godina zatvora, uz četiri doživotne kazne, za genocid počinjen nad više od 8.000 Bošnjaka iz Srebrenice u julu 1995. godine.
Dvadesetpeta godišnjica genocida nad Bošnjacima Srebrenice obilježena je 11. jula ove godine.
Od 2003. godine obavljeno je 20 kolektivnih dženaza i u Memorijalnom centru Potočari do sada su ukopane 6.652 žrtve genocida, pronađene u više od 150 masovnih grobnica u okolini Srebrenice, Bratunca i Zvornika.
