„Ovo ne znači da možemo proglasiti kraj istorije“, komentariše politički analitičar Sergej Sekulović konačne rezultate crnogorskih izbora, koje je u ponedjeljak, 14. septembra, dvije sedmice nakon glasanja, objavila Državna izborna komisija (DIK). „Time se ne zaustavlja politički proces već dobija na dinamici“, navodi ovaj sagovornik za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Taj proces očekivano, biće obilježen tankom razlikom između više partija i koalicija izbornih pobjednika, na jednoj, i do izbornog dana 30. avgusta dominantne snage Demokratske partije socijalista (DPS), predsjednika države Mila Đukanovića.
Kakav je odnos snaga?
DPS, koji zemljom vlada skoro trideset godina, osvojila je 30 mandata. Na drugoj strani su Za budućnost Crne Gore na čelu sa Demokratskim frontom 27, zatim Mir je naša nacija Alekse Bečića 10 mjesta. Crno na bijelo na čelu sa Ujedinjenom reformskom akcijom Dritana Abazovića osvojila je četiri. Ove tri politčke snage zajedno imaju 41 poslanički glas u Skupštini Crne Gore, što im za samo jedan poslanički glas može donijeti većinu nužnu za formiranje buduće vlade.
Od ostalih izbornih učesnika socijaldemokrate Ivana Brajovića imaju tri poslanička mjesta, koliko i Bošnjačka stranka. Dvije albanske liste imaće po jedan mandat, a opoziciona Socijaldemokratska partija dva, konačni je nalaz DIK-a.
Prva reakcija SAD
"Ovo je istorijski trenutak za crnogorsku demokratiju", kazala je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Podgorici, Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) komentarišući konačne rezultate crnogorskih parlamentarnih izbora održanih 30. avgusta.
Ona je takođe poručila da se „američka vlada raduje partnerstvu sa budućom vladom, konstituisanom kroz demokratski proces, kao odraz volje naroda“.
„I dok se demokratski proces nastavlja u periodu formiranja nove vlade, američka vlada pozdravlja obećanja različitih političkih lidera da će Crnu Goru zadržati na evroatlantskom putu, održati ključne elemente crnogorske vanjske politike i dati prioritet reformama potrebnim za ubrzanje pristupanja Evropskoj uniji,“ piše u saopštenju.
Šta je obilježilo postizbornu atmosferu?
Postizborni period u Crnoj Gori obilježilo je više događaja i tenzija. Kamenovanje prostorija Islamske zajednice u Pljevljima, na sjeveru Crne Gore, 2. septembra, tokom slavlja izborne pobjede opozicije, kao i ispisivanje grafita na objektima u vlasništvu građana islamske vjeroispovijesti podigle su tenzije u tom gradu. Policija nije otkrila počinioce ni nalogodavce.
U Podgorici je održano nekoliko velikih političkih skupova. Opozicija, predvođena prosrpskim Demokratskim frontom, slavila je pobjedu u noći 31. avgusta na 1. septembar ispred Hrama hristovog vaskrsenja. Drugi, procrnogorski skup, koji su organizatori nazvali patriotski, održan je 6. septembra na Trgu nezavisnosti. Sličan je skup organizovan je dva dana ranije na Cetinju.
Na političkoj sceni glavni događaj je bilo potpisivanje sporazuma između predstavnika buduće parlamentarne većine sa sedam glavnih ciljeva u budućem djelovanju, od kojih je najvažniji ispunjavanje svih međunarodnih obaveza uključujući i neupitnost NATO statusa i priznanja Kosova.
Šta posle smirivanja emocija?
Srđan Perić iz nevladine organizacije KOD za RSE navodi da je teško predvidjeti hoće li biti opstrukcija tokom formiranja novih institucija vlasti, od strane koja je izgubila izbore.
„Vjerujem ipak da se to neće desiti i vjerujem da će doći do normalne tranzicije vlasti. Tri lidera buduće skupštinske većine su poslali umjerene i odmjerene poruke i sada ih treba pustiti da nam pokažu kako će ta vlast na funkcionalnom nivou rješavati nagomilane probleme“, kaže Perić.
Sergej Sekulić očekuje da dio političke scene smanji emotivni naboj i da racionalni element u narednom periodu bude preovladavajući.
„Tu mislim na izbor nove vlade, odnosno na to da li će uspjeti da se formira, kakvog će biti sastava, što će imati za posljedicu budući da određena turbulentnost u političkom procesu i dalje postoji“, ukazuje Sekulović.
Rezultati crnogorskih izbora izazvali su brojne reakcije u regionu. Na desetine intelektualaca, novinara, profesora iz Bosne i Hercegovine, Srbije i sa Kosova oglasilo se povodom rezultata crnogorskih izbora predviđajući pravce u kojima bi zemlja mogla da krene, predvođena novom parlamentarnom većinom.
Šta je uzrok 'stanja šoka’?
Sergej Sekulović smatra da su rezultati parlamentarnih izbora proizveli stanje šoka - kako u Crnoj Gori, tako i u regionu. Očekuje da će reakcije iz regiona splasnuti nakon formiranja vlade:
„Najgrublje posmatrano, reakcije iz regiona mogli bismo klasifikovati u dva pravca. Jedan dio regionalne scene je pod strahom zbog određenih nacionalističkih istupa i straha da bi crnogorsko društvo moglo radikalno da se okrene ka populističkoj desnici koja bi mogla da proizvede određene nestabilnosti, a koje bi se potencijalno mogle prelivati i na njihova društva“, ocjenjuje Sergej Sekulović.
Za razliku od njih, dodaje Sekulović, jedan dio regionalne scene je očekivao tvrđu ili radikalniju promjenu politike nove većine, zbog čega je tom kontekstu moguće i razočaran.
Abazović u centru pažnje
U fokusu komentara iz regiona, bio je lider koalicije Crno na bjelo Dritan Abazović kome su stizala otvorena pisma i upozorenja da ne ulazi u savez sa prosrpskim Demokratskim frontom (koalicija Za budućnost Crne Gore) koji bi, kako su tvrdili doveo do urušavanja crnogorske države i građanskog identiteta.
Prema mišljenju Srđana Perića postoje ljudi u regionu koji su iskreno zabrinuti zbog mogućeg razvoja događaja u Crnoj Gori nakon izbora ali i oni koji su svoju „zabrinutost“ iskazivali zbog nekih klijentelističkih relacija sa još aktuelnom vlašću, na čelu sa Demokratskom partijom socijalista.
„Mislim da se sa strane gledano (iz regiona) često izvlači pogrešan zaključak da je situacija u Crnoj Gori krajnje pojednostavljena, da je pola zajednice zlo a da je pola pravedno. Sve to zavisi od optike i interesa iz kojeg se sagledava ta realnost“, smatra Srđan Perić ocjenjujući da je obaveza nove vlasti da regionu pošalje snažnu poruku da će multikulturalnost i tolerancija biti ključne poluge na kojima će Crna Gora da funkcioniše i u budućnosti.
Abazović je u međuvremenu dobio policijsku zaštitu.
Kakve su predstojeće procedure?
U srijedu 16. septembra na poziv odlazećeg predsjednika Skupštine Ivana Brajovića biće održan prvi sasatanak lidera izbornih lista koje su obezbijedile parlamentarni status, a povodom sazivanja prve sjednice novoizabranog sastava Skupštine.
Prema Ustavu, prva sjednica u novom sazivu saziva se najkasnije 15 dana od objavljivanja konačnih rezultata izbora, odnosno do 29. septembra.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović treba da predloži mandatara do 30 dana od konstituisanja nove skupštine.
Na izborima koji su održani 30. avgusta se prvi put u istoriji crnogorskog parlamentarizma dogodila promjena vlasti. Ovi izbori su bili jedanaesti od uvođenja višepartijskog sistema 1990. godine i peti od obnove nezavisnosti Crne Gore 2006. godine.