Evropska unija (EU) će ubrzo uvesti sankcije za “značajan broj” osoba koje su na vlasti u Bjelorusiji, a koje se smatraju odgovornim za nasilje nad demonstrantima u neredima nakon predsjedničkih izbora u ovoj državi, saopštio je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel.
Michel koji se obratio novimarima nakon vanredne video-konferencije šefova država i vlada zemalja EU, je ocjenio "šokantnim i neprihvaljivim" scene nasilja oko neuspjelih izbora u Belorusiji.
“Mi ne priznajemo rezultate koje su predstavili bjeloruske vlasti”, poručio je predsjednik Evropskog vijeća.
Predsjednica Evropske komisije (EK), Ursula von der Leyen poručila je da pozdravlja izbor bjeloruskog naroda da odredi svoj politički put.
“Bjeloruski narod sam treba da odlučuje i određuju kako želi da oblikuje svoju zemlju”, poručila je von der Leyen.
Ona je potvdila da je institucija na čije me je čelu, odvojila 53 miliona eura za Bjelorusiju. Ova pomoć će, prema riječima von der Leyen biti namijenjena za pomoć žrtvama represije i državnog nasilja, za jačanje civilnog društva, nezavisnih medija i hitnu pomoć zdravstvenom sektoru.
Ranije u srijedu bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko uputio je naredbu Ministarstvu unutrašnjih poslova da spriječi nemire u zemlji, posebno u Minsku. Nemiri su uslijedili nakon izbora održanih 9. avgusta u kojima je Lukašenko odnio 80 posto glasova i za koje oponenti kažu da su namješteni.
Lukašenko je također zatražio strožije kontrole na granici kako bi spriječio strane uticaje na podsticanje nestabilnosti jedanestog dana nemira u zemlji.
“U Minsku ne bi trebalo da ima više nereda. Ljudi su umorni. Ljudi traže mir i tišinu”, rekao je Lukašenko, prenosi državna agencija BeITA.
“Upućujem Odbor za državnu granicu, i to vidimo iz rasprave, da pojačaju zaštitu duž cijele granice kako bi spriječili militante, oružje, municiju i novac iz drugih zemalja da ulazi u Bjelorusiju i finansira nerede. Vidimo da taj novac dolazi.”
Sastanak EU lidera
Bjeloruskom predsjedniku Lukašenku “nedostaje demokratski legitimitet” nakon pobjede na izborima koja nije priznata, rekao je u srijedu šef evropske diplomatije Josep Borell.
Njegovi komentari dolaze u momentu kada su lideri Evropske unije održavali vanredni samit tokom kojeg se očekivalo da će odobriti sankcije bjeloruskim dužnosnicima zbog sumnje u prevaru na izborima, prenosi Reuters.
“Naša poruka je jasna. Nasilje mora prestati i mora se započeti miran i sveobuhvatan dijalog. Liderstvo Bjelorusije mora odražavati volju naroda”, napisao je na Twitteru na početku sastanka predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel.
Bjeloruska opoziciona političarka Svetlana Tihanovskaja (Svyatlana Tsikhanouskay) pozvala je lidere Evropske unije da “podrže buđenje” njene zemlje i poštuju izbor Bjelorusa usred širom rasprostranjeng bijesa zbog kontroverznih predsjedničkih izbora.
Službeni rezultati izbora održanih 9. avgusta donijeli su Lukašenku koji se na vlasti nalazi od 1994. godine, 80 posto glasova, što je podstaklo optužbe za krivotvorenje glasova.
Tihanovskaja koja je privukla desetine hiljada ljudi na svoje predizborne skupove, tvrdi da je zapravo dobila između 60 i 70 posto glasova.
'Lažni izbori'
S obzirom na to da su lideri opozicije 18. avgusta formirali koordinaciono vijeće kako bi organizovali prijenos vlasti, Lukašenko potez opisuje kao pokušaj državnog udara.
U svom video obraćanju Tihanovskaja, koja je nakon izbora otišla u susjednu Litvaniju, pozvala je lidere EU da “ne priznaju lažne izbore” dodavši da je Lukašenko “izgubio sav legitimitet u očima nacije i svijeta”.
“Ljudi koji su izašli kako bi branili svoje glasove na ulicama svojih gradova širom Bjelorusije su brutalno pretučeni, zatvarani i mučeni od strane režima koji se očajnički drži na vlasti”, rekla je u videu na engleskom jeziku Tihanovskaja, osuđujući posljednje događaje u Bjelorusiji.
EU je ranije nagovijestila da će uvesti sankcije dužnosnicima Bjelorusije za koje se utvrdi da su odgovorni za izbornu prijevaru i akciju protiv prosvjednika tijekom koje su najmanje dvije osobe poginule, a nekoliko hiljada privedeno.
Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel najavio je online video samit 17. avgusta rekavši da narod Bjelorusije ima “pravo da odluči o svojoj budućnosti te da slobodno izaberu svog lidera”. On je također nasilje nad demonstrantima nazvao “neprihvaljivim”.
Dan kasnije Michel je telefonom razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, izrazivši zabrinutost zbog izbornih nepravilnosti i napada na demonstrante.
Kako je za RFE/RL rekao jedan evropski diplomata, Michel i Putin su razgovarali o najboljem načinu za podsticanje unutrašnjeg bjeloruskog dijaloga kako bi se mirno završila kriza. U odvojenim pozivima istog dana, njemačka kancelarka Angela Merkel kao i francuski predsjednik Emmanuel Macron također su razgovarali sa Putinom.
Kako navodi njezina press služba, Merkel je Putinu rekla da bjeloruske vlasti trrebaju da se suzdrže od nasilja nad mirnim demonstrantima i da oslobode političke zatvorenike. Također je rekla da bi Lukašenko trebao da razgovara sa opozicionim grupama.
'Pokušaj preuzimanja vlasti'
Kremlj je naveo da je sa ruske strane tokom poziva izražena nada kako će se situacija vratiti u normalu, ali su upozorili na vanjsku umiješanost.
“Ruska strana je naglasila da su bilo kakvi vanjski pokušaji miješanja u unutarnje stvari neprihvatljivi, što bi moglo dovesti do daljnje eskalacije krize”, navodi se iz Kremlja.
Lukašenko je sa Putinom razgovarao dva puta tokom vikenda, navodeći nakon toga da mu je ruski lider obećao sigurnosnu pomoć u slučaju da je potrebna Bjelorusiji. Rusija ima bliske ekonomske i vojne veze sa Bjelorusijom.
Lukašenko je koordinaciono vijeće opisao kao pokušaj preuzimanja vlasti.
Čini se da je opseg domaće i međunarodne pobune uhvatio Lukašenka nespremnog, jer se našao u nesigurnoj poziciji moguće međunarodne izolacije, stalnim protestima i industrijskim štrajkovima.
Tihanovskaja spremna na vodstvo
Koordinaciono vijeće sastalo se prvi put 18. avgusta, rekavši da predstavljaju narod i da traže mirni prijenos vlasti “bez političkih ciljeva ili programa”.
Olga Kovalkova, predstavnica Tihanovskaje, rekla je tokom konferencije za medije da se očekuje skori povratak Tihanovskaje u Minsk kako bi djelovala kao jamac u pregovaračkom prijenosu vlasti.
Tihanovskaja, koja tvrdi da je pobijedila na izborima 9. avgusta, ranije je rekla da je spremna da privremeno preuzme vodstvo.
"Spremna sam preuzeti odgovornost i raditi kao nacionalni lider kako bi se zemlja smirila i ušla u normalni ritam”, rekla je Tihanovskaja u videu.
Tihanovskaja koja se kandidirala nakon što su drugi potencijalni kandidati, uključujući njenog supruga, zatvoreni ili prognani, napustila je Bjelorusiju i otišla u Litvaniju usred izvještaja da su vlasti prijetile njoj i njezinoj porodici.
Gotovo 7.000 ljudi je privedeno, stotine su ozlijeđene i najmanje dvoje ljudi je poginulo tokom protesta. Neki od onih koji su potom oslobođeni svjedočili su o premlaćivanjima i užasnim uslovima tokom pritvora.
Kreativnost demonstranata na antivladinim protestima u Bjelorusiji
