Bjeloruski demonstranti okupili su se danas (17. august) ispred nekoliko fabrika i sjedišta javne televizije u Minsku, na poziv opozicije, poslije više od sedam dana nakon što je Aleksandar Lukašenko na spornim predsjedničkim izborima dobio šesti uzastopni mandat.
Demonstranti koji nose bijelo-crvene zastave opozicije, okupili su se i ispred fabrike MZKT gdje je Lukašenko danas stigao helikopterom.
Hiljade zaposlenih je obustavilo rad i u fabrici traktora u Minsku (MTZ).
"Odlazi", "Nećemo zaboraviti, nećemo oprostiti", uzvikivali su demonstranti ispred sjedišta MZKT.
"Ovo je prvi put u 26 godina da osjećamo da smo slobodni, da smo evropska nacija. Naš glavni zahtjev je da bivši predsjednik odstupi", kazala je na demonstracijama jedna od opozicionih političarki, Marija Kosenikova.
Lukašenko odbacio pozive na ostavku
Lukašenko se, s druge strane, sastao sa radnicima fabrike MZKT, pokušavajući da minimizira proteste i pruži uvjeravanja da fabrike rade i pored poziva na generalni štrajk.
Kazao je da bi pristao dijeliti vlast i da se izvrše izmjene Ustava, ali da nije spreman to učiniti pod pritiskom demonstranta, javila je agencija Belta, prenosi Reuters.
"Ako neko ne želi da radi i želi da ode... vrata su otvorena", kazao je.
Lukašenko, koji je na vlasti 26 godina, ponovo je danas odbacio pozive na ostavku.
"Nikada ne treba da očekujete od mene da uradim nešto pod pritiskom. Neće biti novih izbora", poručio je on. Lukašenko je reizabran na predsjedničkim izborima 9. augusta nakon čega su uslijedili masovni protesti.
EU je 14. augusta odobrila uvođenje sankcija bjeloruskim zvaničnicima zbog represije i izborne krađe.
Tihanovskaja 'spremna postati nacionalna liderica'
Opoziciona kandidatkinja na predsjedničkim izborima u Bjelorusiji Svetlana Tihanovskaja rekla je danas da je spremna voditi zemlju zahvaćenu talasom demonstracija protiv Lukašenka.
"Spremna sam preuzmeti odgovornost i djelovati kao nacionalna liderica", rekla je u videoporuci Tihanovskaja, koja se sklonila u Litvaniju.
Ponovila je da nije željela postati političarka, ali da je sudbina odredila da se nađe u prvoj liniji naspram arbitrarnog ponašanja i nepravde.
"Vjerovali ste u mene što mi je dalo snagu, danas se svakog minuta divim vašoj hrabrosti, vašoj samoorganizaciji i kako ste jaki i sjajni", rekla je ona i dodala da želi da svi izađu iz tog "beskrajnog kruga" u kome se nalaze 26 godina, od kada je na vlast došao Aleksandar Lukašenko.
Tihanovskaja koja je ušla u politiku preuzevši rad svog uhapšenog supruga, osudila je masovne pronevjere za vrijeme izbora 9. augusta, nakon kojih je prema zvaničnim podacima osvojila 10 posto glasova, a aktuelni šef države 80 posto.
Svetlana Tihanovskaja je proglasila pobjedu na izborima 9. augusta i tražila od Lukašenka da se skloni, ali nije jasno rekla da je spremna zauzeti najvišu funkciju u državi.
Pozivi na štrajkove uslijedili su nakon što se 16. augusta u bjeloruskoj prijestolnici okupio veliki broj ljudi, u najvećim protestima protiv reizbora Lukašenka na izborima, 9. augusta.
U nekim izvještajima navodi se da je najmanje 100.000 demonstranata bilo u blizini gradskog parka Pobjeda.
Radio Slobodna Evropa nije mogao samostalno provjeriti broj prisutnih ljudi na demonstracijama.
Demonstranti su 16. augusta mahali crveno-bijelim zastavama i pozivali Lukašenka da podnese ostavku i oslobodi političke zatvorenike.
Policija je diljem Bjelorusije privela oko 7.000 ljudi, stotine su povrijeđene, a najmanje dvoje ubijeno.
Stotine ljudi koji su nakon toga pušteni, govorili su o brutalnim prebijanjima u pritvoru.
Velika grupa demonstranata bila je na skupu podrške Lukašenku koji je započeo dva sata ranije. Lukašenko je tim ljudima poručio, za koje Ministarstvo unutrašnjih poslova procjenjuje da ih je bilo 65.000, da su tenkovi i avioni NATO-a raspoređeni na 15 minuta od bjeloruske granice. Portparol NATO-a kasnije je negirao formiranje trupa u Istočnoj Evropi.
Vilnjus neće reagovati na pokrete bjelorusnih trupa
Litvanija je saopštila da neće reagovati na vojnu vježbu koju Bjelorusija izvodi u blizini njene granice i da će pažljivo pratiti plan Minska o slanju dodatnih trupa u ovaj region.
"Vjerujemo da vježba ne predstavlja veliku prijetnju našoj nacionalnoj sigurnosti i mogu da vas uvjerim da Litvanija neće reagovati ni na koji način", izjavio je Danijus Gaizauskas, predsjednik parlamentarne Komisije za nacionalnu sigurnost i odbranu.
Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda zatražio je od državnih agencija da prate plan Bjelorusije o razmještanju dodatnih trupa u regionu Grodno i obavijeste ga odmah o bilo kakvim kretanjima, rekao je novinarima njegov savjetnik.
Minsk je saopćio 16. augusta da od 17. do 20. augusta planira izvođenje vojnih manevara u oblasti Grodno, kojom se Bjelorusija graniči sa Poljskom i Litvanijom.
Podrška Putina, Njemačka: 'Vojno uplitanje neprihvatljivo'
Bjeloruski predsjednik je također rekao da "ne može podnijeti 80 posto" - postotak glasova koje mu je službeno dodijelila Centralna izborna komisija.
Obećao je da nikada neće popustiti onima koji zahtijevaju da odstupi i ponovo održi izbore, govoreći: "Ako netko želi predati zemlju, to neću dopustiti, ni mrtav".
Lukašenko se obratio okupljenima nakon što je Kremlj rekao da je ruski predsjednik Vladimir Putin u telefonskom pozivu rekao Lukašenku da je Rusija, ako treba, spremna pružiti pomoć prema uslovima Organizacije Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) i tvrdio da se Bjelorusija suočava s neodređenim vanjskim pritiskom.
Njemački ministar finansija Olaf Scholz upozorio je protiv uključivanja Rusije.
"Vojno uplitanje u druge države uopšte nije prihvatljivo i krši sva pravila koja smo postavili prema međunarodnom pravu", rekao je u intervjuu listu Bild.
Scholz, koji je i vicekancelar Njemačke, takođe je Lukašenka nazvao diktatorom koji je izgubio podršku svog naroda.
"Ovo je loš diktator i zato mu trebaju jasne izjave i jasan jezik", rekao je Scholz.
