Predstojeći parlamentarni izbori u Crnoj Gori će biti neizvjesniji nego što je to bilo u prethodnim izbornim ciklusima, kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić.
Prosrpske partije jesu ojačale usljed donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) jeste nešto oslabila zbog donošenja istog Zakona ali se ti glasovi neće preliti na prosrpske partije, a raspodjela glasova unutar takozvanog građanskog bloka partija odrediće ishod izbora 2020 godine, kaže profesor Bešić, izuzetan poznavalac crnogorske političke i društvene scene.
Nakon što je u utorak uveče (4. avgusta) istekao rok za predaju izbornih lista za učešće na parlamentarnim izborima koji će biti održani 30. avgusta, kandidovano je dvanaest političkih partija i koalicija.
Osim zdravstvene krize izazvane korona virusom, ono što će karakterisati predstojeće izbore u odnosu na prethodne je činjenica, da su podjele u crnogorskom društvu produbljene i proizvedene Zakonom o slobodi vjeroispovijesti koja je rezultirala snažnom i autentičnom reakcijom Srpske pravoslavne crkve, ocijenio je profesor Bešić.
Po njegovom mišljenju, parlamentarni izbori u Crnoj Gori održaće se u ambijentu starih podjela i pojačanih tenzija, pri čemu vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) sebe predstavlja kao zaštitnika države dok su na drugoj strani dominantno prosrpske strukture kod kojih postoji kretanje ka istoku - Rusiji i Srbiji.
"Ono što pokazuju moje analize, DPS je usljed donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti izgubio oko pet do šest procenata biračkog tijela, što dovodi izbornu situaciju u neizvjesnost. Takođe možemo vidjeti iz podataka istraživanja, da tih 5% - 6% birača koje je DPS izgubio ili privremeno izgubio, to su ljudi koji su uglavnom pošli u apstinenciju. Dakle to nisu ljudi koji su promijenili stranu", kaže Bešić, ocjenjujući da jako teško dolazi do promjena strane na dubokoj liniji rascjepa.
Prelivanje glasova
Ključni igrači na opozicionoj sceni su dvije koalicije predvođene Demokratskim frontom (DF) i Demokratskom Crnom Gorom (DCG). Ove koalicije očekuju da pridobiju biračko tijelo vladajuće partije, između ostalog na talasu protestnih litija Srpske pravoslavne crkve. Na pitanje da li na toj liniji može doći do prelivanja glasova, nakon višemjesečnih protestnih litija Srpske pravoslavne crkve snažno podržanih od najjačih opozicionih subjekata profesor Bešić kaže:
'Ono što će do samog održavanja izbora biti otvoreno jeste prelivanje unutar prosrpskog bloka, dakle između dvije koalicije - jedne koju predvodi Demokratski front i druge koju predvode Demokrate sasvim može doći do prelivanja.'
"Ne postoji način, ne postoji prostor, da se glasovi DPS-a prelivaju ka dvije opozicione koalicije ni obrnuto. Ono što će do samog održavanja izbora biti otvoreno jeste prelivanje unutar prosrpskog bloka, dakle između dvije koalicije - jedne koju predvodi Demokratski front i druge koju predvode Demokrate sasvim može doći do prelivanja. Zapravo krajnji ishod izbora, sa njihovog stanovišta, zavisi upravo od prelivanja glasova između te dvije koalicije."
Prema profesoru Bešiću, veliko je pitanje šta će se desiti sa trećim - građanskim blokom i fondom glasova nacionalnih manjina:
"U građanski blok računam GP 'Ura', SDP i Socijaldemokrate. I pitanje je kako će se unutar njih raspodijeliti glasovi. U ukupnoj konstelaciji, 42% glasova ide, po mojoj procjeni, prosrpskom bloku; od 33% do 36% ide DPS-u što nije lako procijeniti zbog oscilacija; računam tri do četiri mandata Bošnjacima, dva mandata albanskim strankama; a ako bude jedan mandat hrvatski - dolazimo do nekih proporcija koje pokazuju da imamo nategnutu situaciju i da će zapravo od ishoda u građanskom bloku zavisiti čitav ishod izbora. To zvuči paradoksalno jer se lome koplja na oko 12-13% biračkog tijela".
Probuđeno protivničko biračko tijelo
Profesor Bešić dodaje da je usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti, DPS ipak probudio dio protivničkog biračkog tijela:
"Osim što je DPS izgubio nekoliko procenata svog biračkog tijela, a to su ljudi snažno vezani za Srpsku pravoslavnu crkvu koji su vrlo loše su podnijeli Zakon o slobodi vjeroispovijesti, još jedna činjenica je po mojoj procjeni nepovoljnija za DPS. A to je da je DPS, donošenjem tog Zakona, pojačao izbornu participaciju suprotne strane. Jedan dio prosrpski orjentisanog biračkog tijela, bio je u apstinenciji jer nisu osjećali kapacitet i snagu u svojim političkim predstavnicima za promjenama i prosto nisu izlazili na izbore. Ovim Zakonom je podignut nivo motivacije tih dosadašnjih apstinenata da sada izađu i glasaju. To je politička kolateralna šteta koju će DPS morati da izdrži na ovim izborima."
Podsjetimo, poglavar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohije je u više navrata pozvao birače i vjernike da ne glasaju "za one koji su donijeli Zakon o slobodi vjeroispovijesti", što je DPS ocijenio kao direktno miješanje crkve u izborni proces. Profesor Bešić smatra da se taj uticaj crkve već odražava na politički život u Crnoj Gori, jer se pokazao kapacitet crkve da izvede građane na litije, što ima svoje političke posljedice. Zbog zdravstvene krize izazvane korona virusom, profesor Bešić smatra da treba očekivati smanjenu izlaznost na parlamentarnim izborima.
Protestne litije su se održavale od početka godine, čime je Srpska pravoslavna crkva htjela da spriječi da država preuzme dio njene imovine preko Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Protestne litije je prekinula epidemija.
Fer i pošteni izbori u Crnoj Gori?
Ko sve nastupa na izborima?
Socijaldemokratska partija, a nosilac liste pod nazivom "Jaka Crna Gora" je predsjednica stranke Draginja Vuksanović. Nosilac liste Socijaldemokrata, "Mi odlučujemo dosljedno" je predsjednik stranke Ivan Brajović.
I Bošnjačka stranka će nastupiti samostalno a nosilac izborne liste je poslanik Ervin Ibrahimović, dok će novoformiranu stranku Hrvatska reformska stranka predvoditi direktor Aerodroma Tivat Radovan Marić.
Hrvatsku građansku inicijativu predvodi predsjednik stranke i poslanik Adrijan Vuksanović. Koaliciju Albanska lista "Genci Nimanbegu - Nik Đeljošaj" čine je Demokratski forum, Nova demokratska snaga Forca, Građanski pokret Perspektiva i Unija Tuzi.
Drugu albansku koaliciju pod sloganom "Jednoglasno” čine Demokratska unija Albanaca, Demokratska partija (DP) i Demokratski savez u Crnoj Gori, a nosilac liste je Fatmir Đeka.
Demokratska partija socijalista nastupiće sa Liberalnom partijom, a listu pod nazivom" Odlučno za Crnu Goru! DPS - Milo Đukanović", predvodi zamjenik predsjednika partije Duško Marković.
Na izborima će nastupiti i koalicija okupljena oko platforme "Crno na bijelo", koju čine Građanski pokret Ujedinjena reformska akcija (URA), Savez građana CIVIS, Bokeški forum, Stranka pravde i pomirenja i nezavisni intelektualci, predvođena Dritanom Abazovićem.
Koalicija koju predvode Demokrate, a čine Demos, Partija penzionera invalida i restitucije, Građanski pokret Nova ljevica i Društvo za istraživanje politike i političke teorije, nastupiće na izborima pod sloganom "Mir je naša nacija" a nosilac liste je predsjednik Demokrata, Aleksa Bečić.
Koaliciju pod nazivom "Za budućnost Crne Gore", sastavljenu od Demokratskog fronta, Socijalističke narodne partije, Narodnog pokreta, Prave Crne Gore i nestranačkih ličnosti, predvodiće profesor Mašinskog fakulteta Zdravko Krivokapić. Izbornu listu su predali vanparlamentarna stranka Socijalisti Crne Gore koja nastupa pod sloganom "Da živimo kao Jugosloveni”, čiji je nosilac Snežana Jonica.
Biračko pravo u Crnoj Gori ima 541.232 građana. U odnosu na predsjedničke izbore, održane 15. aprila 2018. godine, broj birača se povećao za oko 8,6 hiljada. Parlamentarni izbori, koji će biti održani 30. avgusta, biće jedanaesti od uvođenja višepartijskog sistema u Crnoj Gori, a peti nakon sticanja nezavisnosti. Poslednji parlamentarni izbori u Crnoj Gori održani su 16. oktobra 2016. godine kada je, prema podacima Državne izborne komisije, glasalo je 388.220 građana.
