Nadležnost u oblasti obrazovanja isključivo je na Republici Srpskoj (RS) i ta nadležnost nije na nivou BiH, kao što se pokušava prenijeti, rekao je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske obraćajući se na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) održanoj u srijedu 29. jula.
Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH (APOSO), rekao je još Dodik, pokušava se proizvesti kao centralno mjesto za pitanje obrazovanje, što je nedopustivo.
Sjednica je zakazana na njegov zahtjev, nakon što je pokrenuo zaštitu vitalnog entitetskog interesa na odluke Predsjedništva BiH sa sjednice održane 22. jula. Odnose se na Odluku o učešću BiH u Programu za međunarodno ocjenjivanje učenika (PISA/ 2021.) i Odluci o pristupanju BiH Međunarodnom istraživanju razvoja čitalačke pismenosti (PIRLS 2021.)
Republika Srpska želi samostalno u programe
Iz Republike Srpske su početkom godine najavili kako neće podržati PISA testiranje za Bosnu i Hercegovinu, tražeći da se podaci obrađuju zasebno, odnosno da se rezultati testiranja iz Republike Srpske obrađuju i objavljuju izdvojeno od Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina je zauzela 62. mjesto od 79 zemalja svijeta u najvećem globalnom istraživanju u obrazovanju /PISA/ za 2018. godinu, a svaki drugi testirani učenik ocijenjen je kao funkcionalno nepismen.
PISA je najveće svjetsko istraživanje u obrazovanju, koje se od 2000. godine sprovodi svake tri godine pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomsku saradnju /OECD/, među ciljanom starosnom grupom – petnaestogodišnjacima.
Za Milorada Dodika sporna je i Odluka o odobravanju i zaključivanju Memoranduma o saradnji u vezi sa upotrebom putničkih informacija između Ministarstva bezbjednosti u Savjetu ministara BiH i Ministarstva unutrašnje bezbjednosti SAD.
"Ovaj memorandum isključuje bilo kakvu mogućnost da po ovim pitanjima bude angažovana policija Republike Srpske i druge agencije na prostoru Republike Srpske i to je ključni razlog zašto sam smatrao da ne treba dozvoliti da ovaj Memorandum dobije podršku", obrazložio jeDodik, poslanicima Skupštine u srijedu, 29.jula.
Šta o svemu misli drugi član Predsjedništva BiH?
Iz kabineta člana Predsjedništva BiH Željka Komšića za Radio Slobodna Evropa navode kako pokretanje vitalnog nacionalnog interesa "pokazuje apsurdnost poteza Milorada Dodika i apsurdnost ustavnih odredbi koji ovu materiju nedovoljno precizno utvrđuju".
Ističe se i da se projektima PISA i PIRLS nastoji kroz poseban vid testiranja sagledati nivo opšteg i specifičnog znanja osnovaca i srednjoškolaca u BiH.
"Dodik želi da on bira ko će od učenika biti testiran i da se to izdvojeno prikaže, ne bi li rezultati testova pokazali veći stepen njihovog znanja od stvarnog", zaključuje se u saopštenju iz kabineta Željka Komšića.
Kada je u pitanju Memorandum o razmjeni putničkih informacija sa Sjedinjenim Američkim Državama, iz Komšićevog kabineta navode da se tu radi o saradnji u borbi protiv terorizma i organizovanog kriminala.
"Ako se Dodik želi posvađati sa Sjedinjenim Američkim Državama, neka to radi sam, bez uplitanja države Bosne i Hercegovine ili sakrivanja iza jednog od njenih entiteta. Pitanje Memoranduma o razmjeni putničkih informacija sa Sjedinjenim Američkim Državama služi kako bi se u realnom vremenu moglo znati da li među putnicima ima osoba koji su uključeni u terorističke ili kriminalne aktivnosti i time na vrijeme poduzele mjere protiv takvih lica, što je interes Bosne i Hercegovine koliko i interes Sjedinjenih Američkih Država", navodi se u saopštenju iz Komšićevog kabineta za RSE.
Ustav BiH o entitetskom vitalnom interesu
Članom 5 tačka 2. stav d) Ustava Bosne i Hercegovine, član Predsjedništva BiH koji se ne slaže sa odlukom Predsjedništva može odluku proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju.
"Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije; bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije BiH, ukoliko je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od deset dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka", navodi se u Ustavu Bosne i Hercegovine.
Profesor ustavnog prava Goran Marković smatra da različiti politički stavovi članova Predsjedništva BiH, koji zastupaju različite interese entiteta sa teritorija sa kojih su izabrani, i naroda kojima pripadaju, onemogućavaju donošenje odluka konsenzusom.
"Mislim da bi prije nego što neka odluka Predsjedništva bude donesena, trebalo da ta institucija vidi da li će ona biti donesena konsenzusom i da li je u skladu sa svim ustavnim i zakonskim normama. Nije samo problem u korištenju veta, već je problem od početka kada se osmišljava donošenje nekih odluka i kada se one pripremaju, jer nema dovoljno komunikacije između tri člana Predsjedništva. Ovo važi za sve dosadašnje sazive", smatra Marković.
On dodaje i da sam mehanizam pokretanja vitalnog entitetskog interesa daje široka ovlašćenja članovima Predsjedništva da ga pokrenu po sopstvenom nahođenju, bez obzira da li su donesene odluke u skladu sa ustavom i zakonima BiH.
"Nemate u Ustavu BiH nigdje navedeno taksativno slučajeve šta se smatra vitalnim entitetskim interesom. To nije navedeno, pa sad da kažete da je to jezik, kultura, religija, obrazovanje itd., i iz toga proizilazi da je vitalni entitetski interes ono što neki od članova Predsjedništva smatraju da jeste", pojašnjava Marković.
Vitalni interesi zbog mosta i Đukanovića
Milorad Dodik je do sada već dva puta tražio zaštitu vitalnog entitetskog interesa i to u slučaju izgradnje Pelješkog mosta.
Dodik je u obraćanju pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske, 18.jula 2019. godine rekao da njegovo stavljanje veta o tome da li će BiH tužiti Hrvatsku zbog Pelješkog mosta je zbog toga što 'ne stoje, tvrdnje da se time nanosi i šteta Bosni i Hercegovini'.
Drugi put Dodik je zaštitu vitalnog nacinalnog interesa tražio zbog najave dolaska predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića BiH.
Dodik je, obrazlažući zbog čega nije vrijeme za posjetu Mila Đukanovića, koja je trebala biti 2. i 3. marta, kazao kako 'nije najbolji trenutak da se Đukanoviću da medijski publicitet na političkoj pozornici u BiH u Sarajevu, s obzirom na njegov atak na imovinu Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori'.
Facebook Forum